Tji mba uta oukandjira, ehupo randje ra runduruka tjinene momuano mbu mbi hina e undjire ko. (Ef. 3:20) Posiya ove mape ya oripura kutja ihi tja tjitwa vi. Indjo mbi ku raere.

Mba kwaterwa moBerlin, tja Germany, omieze omiṱiṱi kombunda yOvita vyOuye Ovitjavari mombura ndji 1939. Mombura ndji 1945 ovita tjaa vi ya komaandero, ozonḓera zovita aaze yumbu ozombomba moBerlin tjaaze kapita. Otjikando tjimwe, orokasi maatu kara ra bombwa nu ozondjuwo ozengi za pyire, posiya ami neṱunḓu randje twa tupuka koruveze rwarwe ovandu kaave i okukamuna ondjamo. Mena rondjeverero yetu eṱe twa ya kotjihuro hi Erfurt, mama maa kwaterwa.

Mama wa kondja nomasa okupaha ouatjiri wOmbeibela. Eye aa lese omambo nga tjangwa i yovakonḓonone nu wa konḓonona ozongamburiro pekepeke posiya kaa munu imbi mbi ma paha. Mombura ape 1948, Ovahongonone va Jehova 2 veya po yetu. Mama we ve yakura nu ee ve pura omapuriro omengi. Kombunda yozominute kaaṋi, eye wa raera ami nomuṱena kwandje omuṱiṱi kutja, “mba munu ouatjiri!” Tjimanga kombunda yanao, ami na mama nomuṱena kwandje twa uta okuyenda kozombongarero zombongo moErfurt.

Mombura ndji 1950 twa yaruka ko Berlin, nu aa twi kombongo ndji Berlin-Kreuzberg. Ngunda atu ri moBerlin twa tjindira kombongo ndji Berlin-Tempelhof. Oruveze tjaaru kayenda mama wa papitisiwa, posiya ami ee keyekeya. Ongwaye?

Ya ri ouzeu kwami okuungurira Jehova tjinene mena rokutja mba ri nohoṋi nomasa. Nandarire kutja oure wozombura 2 ee piti motjiungura tjokuzuvarisa, hina pu mba rora okuzuvarisa kovandu. Posiya oviṋa vya runduruka indu tji mba uta okukara pu novakambure ovakwetu mba ri nouvanḓe nu mbe ri manena okukarera Jehova. Tjiva vawo vari mozokamba zo-Nazi zovakamburwa poo mozonḓorongo nḓa ri koutjiro wa Germany. Nu varwe aave horeke omambo wetu okutwara koutjiro wa Germany, nandarire kutja owo a tja ve kamburwa nokupaterwa monḓorongo. Ovihorera vyawo tjiri vye ndji ṱuna nomasa. Ee ripura kutja,  tjinangara ovakambure mba va yenena okutwamo omiinyo vyawo moumba nokukamburwa mena ra Jehova novakmbure ovakwao, ami wina me sokukondja kutja e ha kara nohoṋi.

Indu tji mba uta okukara norupa momazuvarisiro wapeke nga ri mombura ndji 1955, ihi tje ndji vatera kutja e ha kara nohoṋi rukwao. Morutuu ndwa ri mokambo nga Informant, * Mbuti Nathan Knorr wa tja omazuvarisiro nga ya ri yemwe omanene nga rorwa okutjitwa i yotjira. Eye wa tja, tjinangara ovazuvarise avehe va kara norupa “imbwi mau rire omueze omuwa tjinene womazuvarisiro.” Tjiri pa kara nao! Kape kapitire orure, ami mbe riyandja ku Jehova, nu mombura ndji 1956, mba papitisiwa puna tate nomuṱena kwandje. Posiya ee hepa okutjita ondando yarwe onanḓengu.

Oure wozombura ozengi, ee tjiwa kutja me sokuuta otjiungura tjoukandjira, posiya ee ripura kutja me tjiti nao kombunda. Rutenga, mbe rihonga okuranda nokurandisa oviṋa kozongetjefa momahi warwe. Kombunda yanao, ee vanga okuungura kokutja mbi kare nondjiviro onyingi moviungura vyandje ngunda e hiya uta oukandjira. Kunao, mombura ndji 1961, mba muna oviungura moHamburg, tja Germany. Tjiri mba suverere oviungura vyandje mbi tjinene, tji tja tjita kutja e ha utu oukandjira. Hapo ami ee sokutjita vi?

Ami tjiri mbi nondangi ku Jehova kutja wa ungurisa ovakambure ovakwetu okundjivatera okumuna kutja okumukarera ootjiṋa otjinanḓengu. Omapanga wandje tjiva ya uta oukandjira nu ihi tja ri otjihorera otjiwa kwami. Nu wina, Mbuti Erich Mundt, ngwa ri mokamba yovakamburwa we ndji tunduuza okukara nongamburiro mu Jehova. Eye wa tja ovakambure ovakwao mbu va ri pamwe mokamba, nu mbaave ṱaṱere ku wo oveni kombunda va kawa mongamburiro. Posiya imba mbaari nongamburiro okuura mu Jehova va kayenda komurungu okurira ovaṱakame nu ihi tja vatera otjira tja Jehova.

Mbuti Martin Poetzinger, kombunda ngwaa karira orupa rwOrutu Orunane, aa tunduuza ovakambure kutja, “ouvanḓe otjikaṋena otjihuze tji mo sokukara natjo!” Kombunda yokuripurira komambo nga, ami mba isa oviungura vyandje, nu mombura ndji 1963 mu Juni mba uta oukandjira. Tjiri indjo ya ri ondando ombwa ndji mba tjita! Kombunda yomieze 2, nandarire ngunda e hiya uta okupaha oviungura ovipe, ami mba ṋangwa okukarira omukandjira wapeke. Ozombura ozonḓiṱi kombunda yanao, Jehova we ndji sera ondaya momiano omingi mu mbi hina ee undjire ko. Ami mba ṋangwa kOskole ya Gilead oitja-44.

Otjiṋa tjimwe otjinanḓengu tji mbe rihonga okuza ku Mbuti Nathan Knorr na Mbuti Lyman Swingle, ya ri kutja, “ohakahana okuisa oviungura mbi wa pewa.” Owo ve tu tuunduza kutja tu kare motjiungura tjetu nandarire indu tje ri ouzeu okutjita nao. Mbuti Knorr wa tja: “Hapo mo yandja ombango ku ye? Ondova, oupuka poo ousyona? Poo mo yandja ombango komiti, koumbloma nomirungu mbi nondjoroka? Rihonga okusuvera ovandu!” Eyuva rimwe, Mbuti Swingle tjaa hungire kutja ongwaye ovakambure tjiva tji va isa oviungura vyawo, eye wa ri nomahoze momeho we. Eye aa sokuundja kaṱiṱi okuhungira kokutja ma wise omutima pehi. Otjiṋa hi tje ndji ṱuna tjinene nu mbe rimanena okuhinokuhihamisa Kristus novatwirisiwa ve ovaṱakame.—Mat. 25:40.

Indu tji twa raerwa kutja matu ka ungurira pi, ovakambure tjiva poBetel ve tu pura kutja matu ka ungurira kehi riṋe. Owo va hungira oviṋa oviwa ohunga notjiungura tja auhe wetu, nu ami e tja: “Me i ko Congo (moKinshasa).” Owo va mwina kaṱiṱi, nu okuzambo va tja: “Ko, Congo! Jehova nga kare puna ove!” Momayuva ngo, moCongo mwa ri nozombuze ozombi ohunga novita, novandu okurwa nokuzepasana. Posiya ee ripura noviṋa mbi mbe rihonga ko Gilead. Katjisupi kombunda Oskole ya Gilead mu Septemba 1967, ami novakwetu mba Heinrich Dehnbostel, na Claude Lindsay, twaya ko Kinshasa, tja Congo.

Tji twa vaza moKinshasa, eṱe twe rihonga Otjifrench oure womieze 3. Nu okuzambo twa tuka  okuyenda ko Lubumbashi, ndjai tjiukwa otja Elisabethville, popezu na Zambia komamuho wa Congo. Twa tjindira kondjuwo yovahindwa ndja ri mondivitivi yotjihuro.

Eṱe twa ri nondjoroka okurira ovandu ovatenga okuzuvarisa ouatjiri kovature ovengi va Lubumbashi. Mena rokutja omaturiro omengi moLubumbashi tjandje kaya zuvarisirwa. Tjimanga twa ri novahongwa ovengi nu kaatu munu oruveze okuvehonga avehe. Eṱe wina twa zuvarisa kovandu mbaave ungura mohoromende poo moporise. Ovandu ovengi va raisa ondengero kEmbo ra Mukuru notjiungura tjetu tjokuzuvarisa. Nu ovengi aave hungire Otjiswahili, kunao ami na Claude Lindsay twe rihonga eraka ndo. Kape kapitire oruveze orure eṱe twa hindwa kombongo yOtjiswahili.

Nandarire kutja twa ri nondjoroka motjiungura tjetu, eṱe wina twa muna omauzeu pekepeke. Povikando aatu hakaene ku novasorondate mbaa nḓorongere poo ovaporise mbaave tu kuminine moviṋa mbi tu ha tjita. Eyuva rimwe ovaporise ovengi mbaa ri nozondjembo ve tu kambura ngunda atu ri mombongarero yombongo po yovahindwa, nu ave tu twara koporise. Nu ingo ve ketu haamisa pehi ngandu momurongo wongurova ngunda ave hiye tu pitisa.

Mombura ndji 1969, mba pewa otjiungura tjarwe tjokuvarura ozombongo. Oviungura vyandje mbi aavi kamburire mo okukayenda omikato omire, okupitira movimbuku nozondjira nḓe nominoko, oviṋa mbi tjiukwa moAfrica tjinene. Mokarongo kemwe ku mba kakara mo, ohunguriva nouzerona wayo ai rara kehi yombete yandje. Tjiri himee  zembi omuano mai ndji pendura muhuka omunene rukuru nombosiro yomasa. Ami mbi kara nondjoroka tji me zemburuka ozongurova pu novakambure ovakwetu pomuriro ama tu hungire ohunga nouatjiri.

Ouzeu umwe mbu twa muna wa ri owovandu mbaave ritja Ovahongonone va Jehova nungwari va ri orupa rwotjira hi Kitawala. * Tjiva vawo va papitisiwa nu nandarire va rira ovanene vombongo. Otjingi tjovakambure mbaave tjiti oviṋa ‘oviyaukise’ mombongo kave yenenene okupukisa ovakambure ovaṱakame. (Judas 12) Jehova wa isamo ovandu otja imba mombongo, nu okuzambo ovandu ovengi ve ya kouatjiri.

Mombura ndji 1971, ami mba hindwa korutavi rwomberoo moKinshasa, imbo ee ungura oviungura pekepeke, tjimuna okuyakura ondjivisiro okuza korutavi, okuungura nomambo, nokuvatera omauzeu mozombongo. Ami mbe rihonga okurongerisa oviungura momahi omanene mu mu ha ri oviungurisiwa oviwa. Povikando tjiva, ozoposa zetu aaze toora omieze omingi ngunda aze ha vaza kozombongo nḓo. Ozoposa nḓa ze herurwa okuza monḓera na ze twamewa mouyaha womomeva. Nu ouyaha mbwi u kakatera momiti mbi kara momeva oure wovivike ovingi. Ovakambure ovakwetu moCongo ve ndji vatera okutjinda omauzeu otja inga na warwe.

Ami tjiri mba temenwe okumuna ovakambure ovakwetu a mave rongerisa omaworonganeno omanene novimariva oviṱiṱi uriri. Owo va ungurisa ovitundu vyozohwa okuungura navyo poṋa pu pe hungirirwa, nu wina va ungurisa omahozu okutunga navyo orumbo, nokutjita navyo ovikusinga kovihaamwa. Wina va ungurisa omahozu omanene okutjita na wo ovihenḓe, nokutjita ovimata nomitutu na wina ovitiha. Mena rokutja owo kavena pu va ri nozomboha, owo va konda ovitatu vyomiti okutjita ozomboha. Okumuna omuano ovakambure ovakwetu maave ungurisa omiano pekepeke omiwa okutjinda omauzeu wawo, tjiri otjiṋa tji aruhe aa tji ndji pe onyuṋe. Ami mbe ve suverere tjinene. Tjiri owo va ka hihama tjinene indu tji mba hindwa okukavatera kwarwe!

Mombura ndji 1974, ami mba hindwa korutavi romberoo moNairobi tja Kenya. Eṱe twa ri noviungura ovingi okutjita, mena rokutja orutavi rwa Kenya aa ru yandja oruvara komazuvarisiro momahi 10 nga ri popezu, nu tjiva womahi nga oviungura vyetu kaavi yandjerwa. Ami povikando ee ningirwa okukavarura omahi nga, tjinenenene oEthiopia, ingo ovakambure ovakwetu aave tatumisiwa nu va tuurunga omauzeu pekepeke. Otjingi tjawo va tjindwa navi poo va paterwa mozonḓorongo, nu tjiva vawo nandarire va zepewa. Owo va tuurunga omauzeu nga nouṱakame mena rokutja va ri noupanga ouwa kuna Jehova novakambure ovakwao.

Ombura ndji 1980, ehupo randje ra runduruka momuano omuwa indu tji mba kupa Gail Matheson. Eye ngwa za ko Canada, nu ngu twa ri pamwe moklasa imwe ya Gilead. Eṱe aatu tjangasana otutuu. Gail wa ri omuhindwa moBolivia. Kombunda yozombura 12, eṱe twa hakaena rukwao motjihuro tja New York. Tjimanga kombunda yanao eṱe twa kupasana moKenya. Ami tjiri mbi nondangi ku Gail mena rokutja eye aruhe u ripura tjimuna Jehova nu wa kowa mu imbi mbye navyo. Eye ngamba epanga randje ndi ndji pa omasa norusuvero.

Mombura ndji 1986, ami na Gail twa pewa otjiungura tjokuvarura ozombongo ngunda ambi vatera mOkomiti yOrutavi rwOmberoo. Otjiungura tjokuvarura ozombongo aa tji kamburire mo okuvarura omahi omengi nga ri kehi yorutavi rwa Kenya.

Ami mbi zemburuka nawa tjaatu tjiti omerirongerisiro komaworonganeno nga ri moAsmara (moEritrea) mombura ndji 1992 indu oviungura vyetu morukondwa ndo tji vya tjaererwe. Ouhumandu, eṱe twa muna otjindjuwo tja tji munika navi pendje na moukoto. Meyuva romaworonganeno, ami tjiri mba temenwe komuano ovakambure mu va rundurura oruveze ndo kutja ru munike  nawa komerikotameneno ku Jehova. Omaṱunḓu omengi ya eterera omarapi omawa okukutjira nayo otuveze tu tu hina aatu munika nawa. Eṱe twa kara nomaworonganeno omawa tjinene nga ri novandu 1 279.

Motjiungura tjokuvarura ozombongo otuveze paatu kara twa pangukire tjinene. Otjikando tjimwe twa kakara pondjuwo ombwa ndja ri meṋe yomuronga, nu oruveze rwarwe atu kakara mokapereke mokamba yovaungure, nu ouruwo wa ri noure womikato wozombaze zokombanda 300. Kainatja kutja aatu kara pi, posiya oviṋa mbi tu zemburuka eendu tjaatu ungura motjiungura tjokuzuvarisa ku novakandjira ovapyuke novazuvarise. Indu tji twa hindwa okukavatera kwarwe, eṱe aatu sokuisa omapanga wetu omengi kongotwe.

Mozombura nḓa 1980 nopomautiro wombura ndji 1990, otjiungura tjetu tja yandjerwa kotjiveta momahi nga ri kehi yorutavi rwa Kenya. Mena ranao, pa zikamisiwa orutavi rwarwe nozomberoo momahi ngo. Mombura ndji 1993, eṱe twa hindwa okukavatera pomberoo moAddis Ababa tja Ethiopia, oure wozombura ozengi otjiungura tjetu mo aatji ungurwa mongumumu, posiya nai tja yandjerwa.

Jehova wa sera ondaya koviungura vyetu moEthiopia. Ovakambure ovengi va rira ovakandjira. Ovazuvarise vokombanda yozoperesende 20 ve karera otjovakandjira okuza kombura ndji 2012. Ozoskole zOuhona wina za yandja omahongero nga ye heperwa po, nu Omatuwo wOmerikotameneno wokombanda yotjivarero 120 ya tungirwe. Mombura ndji 2004 eṱunḓu roBetel ra tjindira koruveze orupe, nu Etuwo rOmaworonganeno omanene ra ri poruveze ndo wina, tji tja ri otjiṋa otjiwa.

Oure wozombura ozengi ami na Gail twa kara noupanga ouwa ku novakambure ovakwetu moEthiopia. Eṱe tjiri twe ve suvera mena rokutja owo ovandu ovawa nu vorusuvero. Mena rouvere wetu, eṱe twa hindwa korutavi ndu ri moCentral Europe. Tu tjeverwa nawa norusuvero mbo, posiya omapanga wetu moEthiopia ve hihama tjinene.

Twa muna omuano Jehova maa hapisa otjiungura tje. (1 Kor. 3:6, 9) Otjotjihorera, indu tji mba uta okuzuvarisa kovandu moRwanda mbe ya ko Congo okuyekupaha ongoporo, tjandje moRwanda kape novazuvarise. Nai mehi ndo mu novakambure votjivarero tjokombanda 30 000. Mombura ndji 1967, moKinshasa tja Congo mwa ri novazuvaise ape 6 000. Nai mu novazuvarise ape 230 000, nu ovandu vokombanda yengete va ri pOmariro Omayapuke mombura ndji 2018. Momahi aehe nga ri kehi yorutavi rwa Kenya, otjivarero tjovazuvarise tji ri kombanada 100 000.

Oure wozombura 50 nḓa kapita, Jehova wa ungurisa ovakambure pekepeke okundjivatera kutja mbi ute okumukarera oruveze aruhe. Nandarire kutja ngamba mbi nohoṋi, ami mbe ri honga okukara nongamburiro okuura mu Jehova. Imbi mbi mbe rihonga moAfrica vye ndji vatera okukara nomuretima nokukowa mu imbi mbi mbi navyo. Ami na Gail tu nondangi tjinene kovakmbure ovakwetu mbe tu sekirisa, mba raisa onḓarorure, nongamburiro mu Jehova. Tjiri mbi nondangi kotjari tja Jehova. Ozondaya za Jehova za kapita imbi mbye undjire ko.—Eps. 37:4.