Twende kovidio oini

Twende komurya

“Ouhona wandje ka wouye mbwi”

“Ouhona wandje ka wouye mbwi”

“Otji mbe era mouye, kokutja mbi hongonone ouatjiri.”—JOH. 18:37.

OMAIMBURIRO: 15, 74

1, 2. (a) Otjikeṋa tji tja eta ohaṋi mouye? (b) Matu ka tara komapuriro yeṋe?

“OKUZA kouṱiṱi wandje, mba muna ouhasemba uriri,” omukazendu omukambure umwe wa Europe wa tja nao ohunga noviṋa mbya tjitirwe ku ye. “Okutja mba nyengwa ovitjitwa vyopolotika mehi randje, kunao ami ee yandja oruvara kovandu mbaa ve pirukire ovitjitwa vyopolotika nozondyero tjiva zohoromende. Nu oure wozombura ozengi mba kara pu nepanga morusuvero ngwa ri otororisa.” Omukambure umwe mo southern Africa wa muna ouhasemba wina. “Ami ee munu kutja omuhoko wandje o mbu ri omunahepero pomihoko imbyo vyarwe, nu mbe rikuta kotjira tjimwe tjopolotika,” eye wa tja nao. “Eṱe twa raerwa okuzepa ovandu vovira vyarwe nomanga—nandarire imba vomuhoko wetu mbe yandja oruvara kovira vyarwe vyopolotika.” Omuṱena kwetu umwe mo Europe wa tja: “Ami mba ri nombangu youmuhoko, nu hee vanga ovandu vomuhoko warwe poo mbe nongamburiro ndja panguka ku indjo yandje.”

2 Ovandu ovengi ndino, ve ya risa ongaro tji ngeyo ndja ri novandu vetatu mbo. Otjitandi nohaṋi movira vyopolotika vi kurira ko, nu momahi omengi ovandu, mba za komahi warwe ve muna omanyengero okuza kovature vehi mu ve ri. Otja Ombeibela pu ya hunganeka, ovandu ko na akuhe mave ri re ovandu “mbe ha hangana” momayuva omasenina. (2 Tim. 3:1, 3) Hapo nu Ovakriste mave ṱakamisa vi oruwano rwa wo mouye mbwa haṋika mbwi? Matu rihongere ko ovingi komuano Jesus ma tjinda ongaro ombi poo ongendise yovira vyopolotika meserewondo etenga. Indjo tu tare komapu yetatu omananḓengu nga: Ongwaye Jesus tja nakaura okukara norupa mu imbi mbya vi tunduuza ohaṋi? Eye wa raisa vi otjikaṋena tjovakarere va Jehova okuhinokutoora omunda movitjitwa vyopolotika? Jesus wetu raisira vi kutja ozondjito zotjitandi ku varwe ka zo yakurwa?

ONGARO JESUS NDJA RAISA KOVIRA VYOPOLOTIKA

3, 4. (a) Ovajuda va ri nomaundjiro wa ye ngu ma ye tja ma nopolotika momayuva wa Jesus? (b) Omaumune ngo ya ṱuna vi kovahongewa va Jesus?

3 Ovajuda ovengi Jesus kaa zuvarisa aave zeri okukuturwa kOvaroma. Ovira vyOvajuda poo ovapirukire aave kunu ombepo ndji movandu. Ovapirukire ovengi va kongorera ondunge ya Judas omuGalilea. Eye wa ri messias woposyo, omupukise omutenga nu wa pukisa ovengi meserewondo etenga. Onongo momakuruhungi wOvajuda Josephus wa tja Judas “wa toka ovandu vorukondwa rwe kutja ve rimune kutja owo ovingundi indu tji mave yandja oruvara ko Roma.” Ovaroma va zepa Judas. (Oviung 5:37) Ovira vyOvajuda tjiva vye kurisira ko otjitandi kutja ve toṋe mozondando za wo.

4 Pendje novatjite voutwe mbo, pa ri nOvajuda varwe mba ve undju Messias omuini nonḓero. Mape hee kutja, owo aave munu kutja Messias tje ya, ma eta ondjozikiro kotjiwaṋa tja wo nu eve kutura kotjiyoke tjOvaroma. (Luk. 2:38; 3:15) Ovengi aave kambura kutja Messias ma ziki ouhona kombanda yehi moIsrael. Nu va ri nongamburiro yokutja eye tje ya, omangete wOvajuda mba rimbarere mehi mape ya ave kotoka konganda. Zemburuka kutja Johanes Omupapitise wa hinda ovahongewa ve okukapura Jesus kutja: “Oove ngwi Johanes ngwa tja me ya, poo ingee ngatu undje warwe?” (Mat. 11:2, 3) Johanes aa vanga okutjiwa kutja pe nomundu warwe ngu meya okuyenenisa ozonḓero zOvajuda. Ovahongewa vevari mba hakaena kuna Jesus mondjira okuyenda ko Emmaus, tja za nokupendurwa movakoke, wina va muna kutja imbi mbi vari a mave undjire ku Messias ka vi yenenisirwe. (Lesa Lukas 24:21.) Ka pe womberwe, ovaapostele va pura Jesus kutja: “Muhona, Ovaisrael mo ve yarurire ouhona momayuva nga poo?”—Oviung 1:6.

5. (a) Ongwaye Ovagalilea tjaa ve vanga okuzika Jesus ma rire ombara ya wo? (b) Jesus we ve vatera vi okurundurura ouripura wa wo?

5 Ovagalilea va vanga okuzika Jesus okurira ombara ya wo orondu ka va ri nomakeyakeyero kutja ongu ri Messias. Nu mape ya atu munu kutja tjiri aave munu kutja Jesus wa pwa okurira ombara. Eye wa ri omuhungire omuwa; wa verura ovavere; nu aa yenene okuyandja ovikurya kovandu. Jesus tjaa za nokurisa ovarumendu ape 5 000, eye wa muna imbi mbi va utu okuripura. “Jesus tja tjiza kutja owo ve ri pokuyekumukambura ve Mu zike komasa okurira ombara, arire tja rondo kondundu, Eye erike.” (Joh 6:10-15) Eyuva nda kongorera ko munda mbwina nOnḓonḓu ya Galilea, onḓero ya Jesus ya temisira ko ovengi. Jesus wa raera oviungura mbye era kotjimbumba tjovandu. Eye we era okuyeta oviṋa oviyapuke kovandu nungwari kautumbe woviṋa vyouye. Eye we ve raera na tja: “Amu ungurire ovikurya mbi yanda, nungwari ungurireye ovikurya mbi ha yanda nu mbi nomuinyo waaruhe”.—Joh 6:25-27.

6. Jesus wa raisa vi kutja kaa paha oruvara nomasa wozopolotika zouye mbwi? (Tara kotjiperendero pomautiro worupa ndwi.)

6 Katjisupi komurungu wonḓiro ye, Jesus wa muna kutja ovahongewa ve tjiva aave undjire kokutja ma sokuzika ouhona kombanda yehi mo Jerusalem. Eye we ve vatera okumuna oviṋa omuano warwe mokuveserekarera omasanekero wovimariva ovigoldo. Otjo tji raisa kutja Jesus “ngwa zire monganda ondjingona” ma sokuyenda kokure, tji tjiri otjiṋa tji ma tji kambura oruveze. (Luk 19:11-13, 15) Jesus wina wa raisa kutja ke norupa moviṋa vyopolotika youye mbwi kouhonapare wa Roma. Pontius Pilatus wa pura Jesus kutja: “OOve ngu u ri Ombara yOvajuda poo indee?” (Joh. 18:33) Ngahino omuhonapare ngwi aa munu kutja Jesus ma eta ondjakaha mopolotika ya yo, tji tja ri ongendo mouhopare wa Pilatus auhe. Jesus we mu zira atja: “Ouhona wandje kawouye mbwi.” (Joh. 18:36) Eye ke riyandjerere okukara moviṋa vyopolotika, orondu Ouhona we owomeyuru. Eye wa raera Pilatus kutja otjiungura tje kombanda yehi otjokuhongonona “ouatjiri.”—Lesa Johanes 18:37.

Ove u yandja ombango tjinene kouye mbwa zunḓaka mbwi poo kOuhona wa Mukuru? (Lesa oparagrafa 7)

7. Ongwaye tji mape ya arire ouzeu okuhina kuyandja oruvara kopolotika momitima vyetu?

7 Eṱe tji twa tjiwa otjiungura tji tu sokuungura tjimuna Jesus, tjiri ma rire oupupu okunakaura orusuvero koviṋa vyopolotika nandarire ndu ru ri momitima vyetu uriri. Mape ya a ha rire oupupu. “Ovandu morukondwa rwetu va suvera opolotika,” Omutarere umwe worukondwa wa tja nao. “Ombangu youmuhokohoko i kurira ko tjinene, nu ovengi ve kambura kutja opolotika mai eta omarundurukiro mominyo vya wo. Nu tjiri ouṋingandu kutja ovakambure ovakwetu ka ve yandjerere okupukisiwa i oviṋa mbi nu va yandja ombango kokuzuvarisa Ouhona. Owo ve undja ku Mukuru okuṱuna ouhasemba nomauzeu ngu tu muna.”

JESUS WA HUNGAMA VI OVIṊA VYOPOLOTIKA

8. Yandja otjihorera tjomutwaro mbwa verekerwe i Ovajuda veserewondo etenga.

8 Opolotika tjinene i handjauka mena rouhasemba. Omasutiro wotjitjamurongo tjouhonapare ra ri rimwe romapu wopolotika omazeu moruveze rwa Jesus. Nu wina mouatjiri, omapirukiriro wa Judas Omugalilea, ngu twa tamuna rukuru, ya etisiwa i oveta yokutja ovandu mave sokuuta okuyandja ondjozikiro ko Roma. Ovature va Roma, na imba mba puratena ku Jesus, va ningirwa okusuta otjitjamurongo koviṋa tjimuna ovirandwa vyeyuva arihe, omahi womaturiro, nozondjuwo. Mena romatiku wovawonge poo imba ovasutise votjimariva tjouhona ya tjita kutja ovandu ve vereke omutwaro omuzeu tjinene. Potuveze twazofandisa ovasutise votjitjamurongo tjohoromende aave ripahere otuveze otusemba nu ave ri ungurire otjitjamurongo otjingi. Nandarire Sakeus, ngwa ri omusutise wotjitjamurongo wokombanda moJeriko, wa rira omutumbe mena retiku nda tjiti kovandu. (Lukas 19:2, 8) Nu ongaro ye ndji aa i tjitwa i varwe ovengi wina.

9, 10. (a) Ovanavita na Jesus aa ve kondjo vi kutja ma kare norupa moviṋa vyopolotika? (b) Matu rihongere ye keziriro ra Jesus? (Tara kotjiperendero pomautiro worupa ndwi.)

9 Ovanavita na Jesus aave vanga okukondja okumupopa kutja ma kare nomunda mbu ma toora motjiṋa tjomasutiro wotjitjamurongo tjouhona. Omapuriro ngu ve mu pura ya ri ohunga ‘notjisuta tjouhona,’ otjisuta tjotjisilveri tjimwe tja tji wongwa kovandu moRoma. (Lesa Mateus 22:16-18.) Ovajuda tjinene va raisa onyengo yawo yo ku hina okuvanga okuyandja otjisuta hi. Omasutio nga aaye kuramene po omeriyandjerero kouhona wa Roma. “Tjiva votjira tja Herodes” mba eta epu ndi ku Jesus vari nomaundjiro wokutja Jesus tja pirukire omasutiro nga, eye mape ya a kumininwa kokutja ma pirukire ouhonapare. Andakuzu Jesus wa tja omasutiro wotjitjamurongo kahepero, eye mapeya atja pandjara oruvara rwovemukongorere.

10 Jesus wa ri nongengezero yokuhina okutoora omunda ohunga nomasutiro wotjisuta tjouhona. Jesus wa tja: “Yandjeye ovyombara kombara, nu imbi ovyaNdjambi mu yandje ku Ndjambi.” (Mat. 22:21) Otjiperi kutja Jesus aa tjiwa etiku mokati kovasutise wotjisuta tjouhona. Posi yokutja Jesus wa kondja kutja aha kara norupa moviṋa mbi mavi isako ombango ye koviṋa ovinahepero. Nu yari Ouhona waMukuru, mbu mau yeta onguturiro yatjiri. Momuano mbo wa yandja otjihorera kovemukongorere. Owo aa ve sokukara kokure noviṋa vyopolotika, kai na tja kutja mave muna kutja vi ri navi poo vi ri nawa. Ovakriste ve paha Ouhona waMukuru nombango ye. Owo ve tjita nao pendje nokupaha omaumune wawo oveni poo okurwisa ouhasemba.—Mat. 6:33.

11. Eṱe otjOvakriste matu raisa vi momuano omuwa kutja tu vanga ousemba?

11 Otjingi tjOvahongonone va Jehova va poka koviṋa vyopolotika mbi va suverere tjinene. Omukambure umwe moBritanje wa tja: “Tji mba za nokuuta okurihonga omakuruhungi po-University, mba uta okuhara onḓero yokurwira ousemba wovazorondu, orondu eṱe tjiri twa tatumisiwa nokumuna ouhasemba tjinene. Nandarire kutja ee taara ovandu notjinyo, aruhe ee kasenina nomapindi. Ami hee ripura kutja ombangu youmuhoko otjiṋa tji ma tji sokuisamewa okuza momitima vyovandu oveni. Indu tji mba uta okurihonga Ombeibela, mba muna kutja me sokuriṱuna omuini rutenga. Nu omukazendu omukambure ngwe ndji hongo wa ri omuyapa, nu wa ri nomuretrima na ami. Nai mbi karera otjomukandjira mombongo yeraka rovikume, nu mbi kondja okuvatera ovandu avehe.”

“YARURA MO ENGARUVYO ROYE MOTJIHWEKA TJARO”

12. Jesus wa raera ovahongewa ve okuritjevera “kotjiworise” tja ye?

12 Momayuva wa Jesus, ozongamburiro aa ze rikutu ku novira vyopolotika. Embo ndi Daily Life in Palestine at the Time of Christ ri tja; “oumbumba wozongamburiro Ovajuda mu va haṋenwe aa u hitasana tjinene poo kaṱiṱi noviṋa mbya vi tjitwa movira vyopolotika.” Okutja Jesus wa ronga ovahongewa ve a tja: “Ṱakamiseye nu mu ritjevere nawa kotjiworise tjOvafarisei na wina ku ihi otjaHerodes.” (Mar. 8:15) Omambo nga ‘na wina ku ihi otjaHerodes,’ mape ya maye hee ovakongorere votjira tjaHerodes. Pondondo yopolotika, Ovafarisei aa ve yandja oruvara kongutukiro yOvajuda. Embo ra Mateus ri raisa kutja Jesus wa tamuna Ovasaduke mehungi re. Owo aa ve vanga okuṱiza ongunḓeveta yawo. Otjingi tjouṋepo wawo aau tjaterwa orondu va ri nomasa kehi younane wa Roma. Jesus wa rakiza ovahongewa ve oukukutu kutja ve riṱizire kokure nomahongero poo otjiworise tji tja ri novimbumba vitatu mbi. (Mat. 16:6, 12) Nu wina otjiṋa hi tja tjitwa katjisupi kombunda yoruveze indu ovandu mbo tjaa ve vanga kutja Jesus ma rire ombara yawo.

13, 14. (a) Ovitjitwa vyopolotika nozongamburiro vya eta vi otjitandi? (b) Ongwaye okurwisa ouhasemba tje ri posyo nandarire kutja twa tumbwa na vi? (Tara kotjiperendero pomautiro worupa ndwi.)

13 Indu ongamburiro tji ye rikutu ku nopolotika, pe kara ovitjitwa vyotjitandi. Jesus wa raera ovahongewa ve kutja a ve ha kara norupa moviṋa tjimuna mbyo. Nu indo mape ya i rimwe romapu ovapristeri oviuru nOvafarisei ndaa ve vangere okuzepera po Jesus. Owo aa ve mu vara otjomundu ngu isako oruvara rovandu kozongamburiro novira vya wo vyopolotika. Owo va tja: “Tji twe Mu tarere ama tji nao, ovandu mave kambura mu Ye, novanane vOvaroma mave ya okuhaṋa poṋa petu opayapuke nokunyona otjiwaṋa tjetu!”. (Joh 11:48) Mo nao, omupristeri otjiuru Kajafas wa hongorera ondando ndja toorwa okuzepa Jesus.—Joh 11:49-53; 18:14.

14 Kajafas wa hinda ovasorondate ve okukakambura Jesus mongurova yonḓorera. Mena rokutja Jesus aa tjiwa otjiṋa otjivi tji ma tji tjitwa, pe riro re esenina pu novaapostele ve, eye we ve raera kutja ve toore omangaruvyo. Nu yevari ya ri aya yenene okuvehongera ko otjiṋa otjinanḓengu. (Lukas 22:36-38) Ongurova ndjo, Petrus wa konda umwe wovarwe vovita nengaruvyo. Nu eye tjiri wa tjita nao mena rouhasemba mbwaa munu kutja mau tjitwa ku Jesus. (Joh 18:10) Posiya Jesus wa raera Petrus nu atja: “Yarura mo engaruvyo roye motjihweka tjaro. Avehe mbu mave toora engaruvyo mave ṱengaruvyo.” (Mat. 26:52, 53) Otjiṋa hi tja hitasana nongumbiro Jesus ndja kumbu ongurova ndjo—owo tjinga ave he ri owouye mbwi. (Lesa Johanes 17:16.) Okurwisa ouhasemba otjiṋa tji tji sokwisiwa momake wa Mukuru.

15, 16. (a) Embo ra Mukuru ri vatera vi Ovakriste okuyepa ozondjakaha? (b) Jehova u muna ombangu iṋe pokati kovandu ve na imba ovouye mbwi?

15 Omukazendu omukambure wa Europe, ngwa tamunwa pomautiro, we ri honga otjiṋa hi nu wa tja: “Mba muna kutja okutjita outwe ka muano wokuzengurura ouhasemba. Nu wina mba muna kutja imba mbe kondja okupaha ousemba wawo mokutjita outwe ve kasenina ama ve ṱu. Nu varwe ve rira ovandu mba handja tjinene. Tje ndji pa onyuṋe tjinene tji mbe rihonga mOmbeibela kutja o Mukuru erike ngu ma yenene okueta ousemba wa tjiri kombanda yehi. Nai mbi zuvarisa ombuze ndjo oure wozombura 25.” Omurumendu omukambure moAfrica wa pingenisa engaruvyo re ku “nEngaruvyo rOmbepo,” ndi ri ri Embo ra Mukuru, tji ma zuvarisa ombuze yohange kovandu, kai na tja kutja ovomuhoko uṋe. (Ef. 6:17) Tja za nokurira Omuhongonone wa Jehova, omukazendu omukambure mo Europe wa kupwa i omurumendu womuhoko warwe mbwe hi na aa vanga kaparukaze. Ovandu vetatu mba, va tjita omarundurukiro nga mena ronḓero yokuvanga okuhorera ku Kristus.

16 Omarundurukiro ngo omananḓengu tjinene! Ombeibela i sasaneka ovandu ku nokuvare ku ku hwaara, okuvare ku ku ha porimana. (Jes. 17:12; 57:20, 21; Omavan. 13:1) Ngunda ovitjitwa vyopolotika avi haṋa ovandu nokuyeta outwe motjiwaṋa, eṱe tu kara nohange nombwaneno. Nu tjiri Jehova u kara nondjoroka nomuano ovandu ve mu va wana nandarire kutja u muna kutja ouye mbwi u nohaṋi.—Lesa Sefanja 3:17.

17. (a) Omiano viṋe vitatu mu matu yenene okukara nombwaneno? (b) Matu katara ku ye morupa ndu maru kongorere ko?

17 Eṱe tu yenena okukara nombwaneno otjOvakriste momiano vitatu mbi: (1) Tu undja kOuhona wa Mukuru womeyuru okuisapo ouhasemba, (2) katu kara norupa moviṋa vyopolotika vyouye mbwi, nu (3) tu nakaura ovitjitwa vyoutwe. Povikando tjiva, ombwaneno yetu i yenena okutombwa i ombangu youmuhoko. Morupa ndu maru kongorere ko matu katara kutja matu yenene vi okutuurunga ongaro ndjo, tjimuna Ovakriste veserewondo etanga tji va tjita.