Twende kovidio oini

Twende komurya

ORUPA RWOMAKONḒONONENO 25

Amu putarisa “umwe wovaṱiṱi mba”

Amu putarisa “umwe wovaṱiṱi mba”

“Amu ha nyeṋuna umwe wovaṱiṱi mba.”—MAT. 18:10.

EIMBURIRO 113 Ohange ndji tu na yo

OMAPU KU MATU KATARA a

1. Otjikwaye Jehova tja tjita ku auhe wetu?

 JEHOVA wa nana auhe wetu ku ye. (Joh. 6:44) Ripura kutja iho matji hee ye. Jehova wa tara momitima vyovandu avehe mouye, na munu omutima omuwa move mbu mau yenene okumukarera. (1 Ekuruh. 28:9) Jehova u ku tjiwa nawa nu we ku suvera, nu tjiri iho otjihuhumiṋe.

2. Omomuano uṋe Jesus me tu vatera okuzuva nawa omuano Jehova me rikendera ku auhe wetu?

2 Jehova tjiri u rikendera ove novakambure ovakweṋu avehe. Kutja tu zuve nawa otjiṋa hi, Jesus wa sasaneka Jehova ku nomurise. Indu onḓu imwe morupanda rwozonḓu esere tji ya pandjara, hapo omurise ma tjiti vi? Eye ma “isa inḓa omirongo muvyu na muvyu momaryo wozondundu na kateza indji ndja pandjara.” Indu omurise tja munu onḓu ndjo, eye ke nokuipindikira nungwari ma tjaterwa. Iho matji hee tjike? Matji hee kutja onḓu aihe onanḓengu ku Jehova. Jesus wa tja: “Iho meyuru otjinga e ha vanga kutja umwe wovaṱiṱi mba ve pandjare.”—Mat. 18:12-14.

3. Matu kahungirira ku ye morupa ndwi?

3 Eṱe kamaatu vanga okutjita kutja ovakambure ovakwetu ve rihahize. Hapo matu sokutjita vi kutja atu ha putarisa varwe? Nu ovikwaye mbi matu yenene okutjita indu omundu tje tu hihamisa? Morupa ndwi matu kazira omapuriro ngo. Posi yokutja, rutenga matu kerihonga ovingi ohunga na ‘imba ovaṱiṱi mba’ mba tamunwa mu Mateus ekondwa 18.

“UMWE WOVAṰIṰI MBA” OOUṊE?

4. “Umwe wovaṱiṱi mba” oouṋe?

4 “Umwe wovaṱiṱi” mba tamunwa ovahongewa va Jesus avehe. Avehe ve ri tjimuna ovanatje, mena rokutja ve vanga okuhongwa i Jesus. (Mat. 18:3) Nandarire kutja avehe ve noumune nozongaro nḓa panguka nu va za kozombazu pekepeke, avehe ve kambura mu Kristus. Nu eye we ve suvera tjinene.—Mat. 18:6; Joh. 1:12.

5. Jehova u kara noumune uṋe indu omundu tja putarisa poo tja hihamisa umwe wovakarere ve?

5 Avehe “wovaṱiṱi mba” ovananḓengu ku Jehova. Kutja tu zuve nawa oumune we, ripurira koumune mbu tu kara nawo ohunga novanatje. Owo ovananḓengu kweṱe. Eṱe tu vanga okuvetjevera mena rokutja kave nomasa, ondjiviro nounongo tjimuna ovandu ovanene. Eṱe tji twa munu omundu ama tjindwa navi tu pindika, posi yokutja tji twa munu omuatje ama tjindwa navi tu pindika kombanda yanao. Momuano otjingewo, Jehova u vanga okututjevera. Eye u pindika indu omundu tja putarisa poo tja hihamisa umwe wovakarere ve.—Jes. 63:9; Mar. 9:42.

6. Otja 1 Ovakorinte 1:26-29, ovandu mouye ve noumune uṋe ohunga novahongewa va Jesus?

6 Omomuano uṋe warwe ovahongewa va Jesus mu ve ri tjimuna “umwe wovaṱiṱi mba”? Ovandu veṋe mbe varwa otjovasemba mouye? Ovandu ovatumbe, ovatjiukwa na imba mbe nouvara. Posi yokutja, ‘imba ovaṱiṱi’ mbe ri ovahongewa va Jesus ve varwa otja mbe hi nonḓengu. (Lesa 1 Ovakorinte 1:26-29.) Nungwari Jehova ke ve vara nao.

7. Jehova u vanga kutja tu kare noumune uṋe ohunga novakambure ovakwetu?

7 Jehova wa suvera ovakarere ve avehe nandarire kutja ve mu karera oure wozombura ozengi poo ovape mouatjiri. Ovakambure ovakwetu avehe ovananḓengu ku Jehova, kunao owo wina ve sokurira ovananḓengu kweṱe. Eṱe tu vanga okusuvera ‘ovanangamburiro ovakwetu’ avehe. (1 Petr. 2:17) Eṱe matu sokukara nonḓero yokutjita ngamwa atjihe okuvetjevera nokurikendera ku wo. Indu tji twa tjiwa kutja twa hihamisa poo twa pindikisa omundu, eṱe katu sokumuna kutja otjiṋa uriri nokutja omundu ngwo ma sokutuisira nu a zembi otjiṋa ho. Ongwaye tjiva tji ve pindika tjimanga? Ngahino mena romuano mu ve kurisiwa, tjiva ve rimuna kutja kave nonḓengu pu varwe. Varwe ovape mouatjiri nu ve hepa okurihonga okuisira ozondataiziro za varwe. Kainatja kutja omena raye, eṱe matu sokukondja okutjita ohange. Nu wina omundu ngu pindikisiwa tjinene i varwe, u sokumuna kutja eye ma hepa okuungurira kotjiṋa ho. Tja tjiti nao, ma kara nondjoroka noupanga ouwa ku novakambure ovakwao.

VARA VARWE OTJA OVANENE POVE

8. Ongaro iṋe ndja ṱuna kovahongewa va Jesus?

8 Ongwaye Jesus tja hungira ohunga na ‘imba ovaṱiṱi’? Ovahongewa ve, ve mu pura kutja, “Ngu ri omunenenene mOuhona womayuru owaṋi?” (Mat. 18:1) Ovajuda ovengi moruveze ndwo aave vanga kutja varwe ve mune kutja owo ovananḓengu. Omukonḓonone umwe wa tja: “Okuyozikwa i varwe nokutjiukwa, ombya ri oviṋa ovinanḓengu ku wo.”

9. Ovikwaye ovahongewa va Jesus mbyaave sokutjita?

9 Jesus aa tjiwa kutja Ovajuda ovengi aave munu kutja ounahepero okurira ovananḓengu pu varwe, kunao ovahongewa ve aave sokukondja nomasa kutja ave ha kara noumune mbwo. Eye we ve raera kutja, “Omunenenene pu eṋe amuhe nga rire aayo okaṱiṱi tjinene, nomunane nga rire aayo omukarere.” (Luk. 22:26) Eṱe tu ritjinda aayo oweṱe ‘ovaṱiṱi tjinene’ indu tji matu vara varwe ‘otja ovanene pu eṱe.’ (Fil. 2:3) Indu tji twe ritjindi momuano mbwo, kamaa rire oupupu okuputarisa varwe.

10. Eronga riṋe ra Paulus ndi matu sokuṱakamisa?

10 Ovakambure ovakwetu avehe ovanene pu eṱe momuano umwe poo omukwao. Matu yenene okuzuva nawa otjiṋa ho, indu tji twa yandja ombango kovikaṋena vyawo oviwa. Matu sokuṱakamisa eronga omuapostele Paulus nda yandja kOvakorinte, ndi mari tja: “Owaṋi ngwe ku yandjera okurira omunanḓengu kombanda yovakweṋu? Indu Ndjambi ke ku pere avihe mbi u na vyo are? Nu tji wa pewa vyo, indu mo rihivire tjike aayo ovyo ko perwe?” (1 Kor. 4:7) Kunao, twa sokutjevera kutja atu ha nanene ombango kweṱe oveni, poo okuripura kutja oweṱe ovananḓengu pu varwe. Indu omurumendu omukambure tje yandja omahungi omawa poo omukazendu omukambure tje yenena okukara novahongwa ovengi vOmbeibela, owo aruhe mave sokuyandja ohiviro ku Jehova.

ISIRA ‘NOMUTIMA WOYE AUHE’

11. Jesus we tu honga tjike okuza kotjihorera tjombara nomukarere we?

11 Indu tja za nokurakiza ovemukongorere okuhinokuputarisa varwe, Jesus wa yandja otjihorera tjombara nomukarere wayo. Ombara ndjo ya isira ondjo onene omukarere ndje hi na aa yenene okusuta. Kombunda, omukarere ngwo kaa vanga okuisira ondjo onḓiṱi yomukarere omukwao. Nu komaandero, ombara ya yumba omukarere ngwo ngu ha ri notjari mondeko. Matu rihongo tjike? Jesus wa tja: “Tate meyuru otjinga ama tjiti nao ku eṋe amuhe, indu auhe weṋu tje hi nokuisira omukwao nomutima we auhe.”—Mat. 18:21-35.

12. Tu hihamisa vi varwe indu tji tu hi nokuvanga okuveisira?

12 Oviṋa omukarere ngwi mbya tjita kavi hihamisire eye omuini uriri, nungwari vya hihamisa varwe wina. Omomuano uṋe? Otjitenga, eye nokuhinotjari wa yumba omukarere omukwao “mondeko nga tja sutu ondjo ye.” Otjitjavari, eye wa hihamisa ovakarere varwe mbaave tarere. Indu “ovakarere ovakwao tji va mwine imbi mbya tjitirwe, arire tji va hihamwa omitima.” Momuano otjingewo, ovitjitwa vyetu vi ṱuna ku varwe. Indu omundu tje tu tjindi navi nu tji twa panḓa okumuisira, mape tjitwa tjike? Otjitenga, eṱe tu mu hihamisa indu tji tu hi nokuvanga okumuisira, nu mape ya atu he mu pe ombango nokumuraisira orusuvero. Otjitjavari, tu tjita kutja varwe mombongo ave ha kara noupupurukwe indu tji mave munu kutja katu nohange nomundu ngwo.

Hapo mo kara nongore poo mo isire okuza komutima? (Lesa oparagrafa 13-14) b

13. Ove mo rihongo tjike okuza kotjihorera tjomukazendu omukandjira?

13 Okuisira ovakambure ovakwetu ku eta ouwa ku eṱe oveni na ku varwe wina. Iho tja tjitwa komukazendu umwe omukandjira ngu matu tja oCrystal. Eye wa hihamisiwa i yomukazendu omukambure mombongo. Crystal wa tja: “Omambo we povikando tjiva ya ri omatwe tjimuna engaruvyo. Ami hee vanga okupita puna ye motjiungura tjokuzuvarisa. Ondjoroka ndji mba ri na yo ya uta okupandjara.” Crystal aa munu kutja wa ri nepu ewa okupindika. Posi yokutja kaari nongore nomukazendu omukambure ngwo nu kee ripurire ku ye omuini. Nomerisusuparisiro eye wa ṱakamisa eronga rOmbeibela ndi ri morupa ndwi “Forgive From Your Heart” mokambo kOruhungu 15 ku Oktoba, 1999. Crystal wa isira omukazendu omukambure omukwao. Neye wa tja: “Ami nai mbi tjiwa kutja atuhe tu kondja pu matu yenene okutjita omarundurukiro nu Jehova u tu isira eyuva arihe. Ami mba pupurukwa momuinyo nu mbi nondjoroka rukwao.”

14. Otja ku Mateus 18:21, 22, omuapostele Petrus mape ya wa ri nouzeu waye, nu ove mo rihongere ko ye keziriro ra Jesus?

14 Matu tjiwa kutja tu sokuisira mena rokutja ootjiṋa otjisemba okutjita. Posi yokutja mape ya ai rire ouzeu kweṱe okutjita nao. Omuapostele Petrus povikando mape ya wa ri nouzeu mbwo. (Lesa Mateus 18:21, 22.) Otjikwaye tji mape ya atji vatere? Rutenga, ripurira ko oukoto kutja Jehova we ku isira pu pe ṱa pi. (Mat. 18:32, 33) Eye u tu isira nandarire kutja katu ya pwira ondjesiro ye. (Eps. 103:8-10) Nu eṱe wina “twa sokusuverasana.” Kunao, okuisira omundu katjiṋa tji matu sokutoorora kutja matu tjiti poo katu nokutjita. Eṱe twa sokuisira ovakambure ovakwetu. (1 Joh. 4:11) Otjitjavari, ripurira ku imbi mbi tjitwa indu tji twa isire. Eṱe tu yenena okuvatera omundu ngwe tu tjiti navi, okuyeta ombwaneno mombongo, okukara noupanga ouwa kuna Jehova nu wina tu kutuka momuinyo. (2 Kor. 2:7; Kol. 3:14) Korusenina, kumba ku Ingwi ngu vanga kutja tu isire. O yandjere Satan okuzunḓa oupanga ouwa mbu nawo ku novakambure ovakweṋu. (Ef. 4:26, 27) Matu hepa ombatero ya Jehova kutja pe kare ohange mombongo.

O RIYANDJERE OKUPUTARISIWA

15. Matu ṱakamisa vi omambo nge ri mOvakolose 3:13, indu tji tu nombiri nomukambure omukwetu?

15 Hapo mo sokutjita vi indu omukambure omukweṋu tji me ritjindi mongaro ndji mai ku hihamisa? Kondja pu mo yenene okutjita ohange. Raera Jehova mongumbiro omuano ongaro ndjo mu ye ku ṱunu. Mu ningira okuvatera omundu ngwe ku hihamisa, nokutja me ku vatere okumuna ovikaṋena oviwa eye mbya suvera momukambure ngwo. (Luk. 6:28) Indu tji u hi nokuyenena okuzemba imbi omukambure omukweṋu mbya tjiti, ripura nomuano omuwa wokuhungira kuna ye. Aruhe onawa okumuna kutja omukambure omukweṋu kanaa wa tjitire owina. (Mat. 5:23, 24; 1 Kor. 13:7) Indu tji mo hungire kuna ye, o munu kutja wa ri nondando ombi. Nu hapo tjike, eye tje hi nokuvanga okutjita ohange? Kayende komurungu ‘okumutjinda’ nawa. Nu kara nomuretima nomukambure omukweṋu. (Lesa Ovakolose 3:13.) Nu tjinenenene, o kara nongore mena rokutja mape ya a ku teya oupanga woye kuna Jehova. O yandjere otjiṋa ngamwa atjihe okukuputarisa. Indu tji wa tjiti nao, mo raisa kutja wa suvera Jehova okukapita otjiṋa ngamwa atjihe.—Eps. 119:165.

16. Omerizirira yeṋe auhe wetu nge nawo?

16 Eṱe tu nondangi kutja tu yenena okukarera Jehova pu novakambure ovakwetu otja “orupanda rumwe” kehi ‘yomurise umwe.’ (Joh. 10:16) Embo ndi Organized to Do Jehovah’s Will, pomukuma 165, ri tja: “Omerizirira woye okutjita kutja pe kare ohange, mena rokutja ku eta ouwa kove.” Kunao, matu hepa “okuvara ovakambure ovakwetu otja Jehova tje ve vara.” ‘Imba ovaṱiṱi’ avehe ovihuze ku Jehova. Ove wa sokuvara ovakambure ovakweṋu momuano otjingewo. Jehova u muna nu u vara oviṋa avihe mbi u tjita okuvevatera nokurikendera ku wo.—Mat. 10:42.

17. Eṱe twa sokurimanena okutjita tjike?

17 Eṱe twa suvera ovakambure ovakwetu. Kunao, twa sokurimanena ‘okuhinokuputarisa’ ovakambure ovakwetu. (Rom. 14:13) Tu ve vara otja ovanene pu eṱe nu tu vanga okuveisira okuza komutima. Atu riyandjere okuputarisiwa i varwe. Nungwari, ngatu toorore ‘okupyukira oviṋa, mbi eta ohange nu mbi tu vatera okuzeuparisasana.’—Rom. 14:19.

EIMBURIRO 130 Isira varwe

a Mena rokutja kaweṱe ohomonena, eṱe mape ya atu tjiti poo atu hungire omambo ngu maye hihamisa ovakambure ovakwetu. Matu sokutjita vi tji twa tjiti nao? Hapo tu kondja pu matu yenene okutjita ohange nokuningira ondjesiro? Indu tji twe ve hihamisa, hapo tu muna kutja ouzeu wawo nu kawetu? Poo tu hakahana okupindikisiwa i yovitjitwa nomambo wovandu varwe? Hapo tu panḓera pokutja, imbwo oomuano mbu twa ungurwa? Poo tu yakura kutja matu hepa okutjita omarundurukiro?

b OMAKAHURURIRO WOTJIPERENDERO: Omukazendu omukambure wa pindike ku nomukwao mombongo. Indu tji va zu nokuzengurura otjiposa tjawo kuwo oveni, owo va isirasana nu mave ungura pamwe nondjoroka.