AMI mbe kurira motjihuro tjena Graz, moAustria. Nu tji mba ri nozombura 7, mba hindwa koskole ndji honga ovandu oviungura vyokereka. Posi yokutja, mba muna ozondjito ozombi zotuvakiro pokati kovapristeri, novakazendu mbe vatera noviungura pokereka yOkatolika. Okutja mama we ndji yandjera kutja mbi ze mo moskole ndjo, ngunda ombura ai hiya yanda.

Kombunda mba ya kohostela. Ongurova imwe Tate we yekundjipaha, orondu otjihuro hi oGraz tja ri atji ri pokumbombwa. Twa taurira kotjihuro tjena Schladming. Nu tji twa konda ondopa popezu notjihuro hi, ondopa ya nyonwa. Otjikando tjarwe, ovandu mozonḓera nḓaaze tuka kehi tjinene, va yumba ozohanga kwami na mama omukurukaze ngunda atu ri ponganda nu pendje. Komaandero wovita, aape munika tjimuna ohoromende nokereka, kanaa za tjita oviṋa mbyaatu undjire ko ku zo.

Mombura ndji 1950, Omuhongonone wa Jehova umwe wa uta okuzuvarisira mama ombuze yOmbeibela. Ami ee puratene komahungi wawo ngu va ri na wo, nu ee i puna mama kozombongarero tjiva zombongo. Indu mama tja muna kutja Ovahongonone va Jehova ve nouatjiri, eye wa papitisiwa mombura ndji 1952.

Oruveze ndo, ombongo aai munika otjoruveze pu pe hakaenena ovakurundu. Posi yokutja kombunda, twa karyanga kombongo mu mwa ri omitanda omingi. Tji twa yaruka koGraz, ami mba uta okuyenda kozombongarero azehe zombongo, nu tjimanga mba uta okumuna kutja oviṋa mbi mbi rihonga, ouatjiri. Ami wina mbe rihonga kutja Jehova oMukuru ngu vatera ovakarere ve nokuhina okuveimbirahi. Eye u tjita nao, nandarire indu tji matu munu kutja kamaatu yenene okurundurura ozongaro mu tu ri.—Eps. 3:5, 6.

Ami ee vanga okuraera varwe ouatjiri wOmbeibela. Mba uta okuhungira ku nomarumbi nomuangu wandje. Omarumbi wandje 4 va ri ozomiṱiri, okutja va ri ava tjinda rukuru ponganda. Posi yokutja ami mba ya ku wo mourongo pekepeke  maave kara, ne kevetunduuza kutja ve rihonge Ombeibela. Korusenina, omuṱena kwandje, nomarumbi wandje 4, nomuangu wandje, va uta okurihonga Ombeibela nu va rira Ovahongonone va Jehova.

Motjivike tjandje otjitjavari ngunda ame zuvarisa okuza kondjuwo nondjuwo, mba hakaena ku nomukazendu ngwa ri notjiwondo tjozombura 30 notjihupe, nu mba uta okurihonga Ombeibela kuna ye. Eye we rihonga nga tja papitisiwa, nu kombunda omurumendu we novanatje ve 2 ovazandu wina va papitisiwa. Okurihonga Ombeibela kuna wo tjiri kwa yanḓiparisa ongamburiro yandje. Ongwaye tji me tja nao? Mena rokutja kape nomundu ngwa rora okundjihonga Ombeibela. Ee hepa okurirongerisa nawa korupa aruhe. Pu mape hee kutja, ami rutenga ee hepa okurihonga omuini, kutja mbi yenene okuhonga ovahongwa vandje! Okutjita nao kwe ndji vatera okuzuva ouatjiri wOmbeibela nawa. Mu April yombura ndji 1954, ami mbe riyandja ku Jehova ne papitisiwa.

Mombura ndji 1955, mba ya komaworonganeno omanene mEhi rOvandoitji, moFrance na mEhi rOvaingirisa. Ngunda ambi ri moLondon, mba hakaena kuna Mbuti Albert Schroeder. Eye ongwaa hongo pOskole ya Gilead, nu kombunda wa karira okaṋepo kOrutu Orunane. Tji twa kavarura Onganda yomapwikiro womakuruhungi mEhi rOvaingirisa, Mbuti Schroeder we tu raisira ozOmbeibela tjiva ozonguru. Mu zo mwa ri ena ra Mukuru mozoleṱera zOtjiheberi, nu we tu kahururira ounanḓengu wazo. Ihi tje ndji ṱuna momuinyo, nu tje ndji hinga kutja mbi suvere Jehova nouatjiri wOmbeibela tjinene. Wina kwe ndji hinga kutja mbi kare nonḓero yokutjivisa ouatjiri wEmbo ra Mukuru.

Ami mba uta okuungura otjomukandjira woruveze aruhe, okuza ketenga ra Januari mombura ndji 1956. Omieze 4 kombunda yanao, ami mba ningirwa okukakarera otjomukandjira wapeke moAustria. Oruveze ndo kanaa kwa ri Ovahongonone va Jehova moMistelbach, otjirongo kee sokukakarera. Posi yokutja mba muna ouzeu warwe. Ami nomukwetu ngwaa tu ungura pamwe otjovakandjira, twa pangukire tjinene. Ami mba ri nozombura ape 19, nu mba za kotjihuro. Eye wa ri nozombura 25 nu wa za kozofarama. Ami mba suverere okupenduka olata, posi yokutja eye wa suverere okupenduka rukuru. Ongurova ami aruhe ee karara olata, posi yokutja eye aa vanga okurara rukuru. Nakombanda yanao, okuṱakamisa omirari vyOmbeibela kwe tu vatera okutjindasana, nokuungura otjiungura tjetu pamwe nondoṋeno.

Posi yokutja, twa muna omauzeu warwe omanene. Eṱe twa muna ondatumisire, nungwari ‘Ndjambi ke tu imbirahire.’ (2 Kor. 4:7-9) Otjikando tjimwe ngunda amatu zuvarisa mouresevate, ovandu va kutura ozombwa zawo. Tjimanga ozombwa ozonene ze tu kovera amaze ukire nokuwenena. Ami nomukwetu twa handasana omake, nami mba kumba netja: “Jehova, arikana, ozombwa nḓa tji za utu okuturumata, tjita kutja tu koke tjimanga!” Ozombwa nḓa tji za vaza popezu tjinene na eṱe, ozo za isa okuukira, aze taka omitjira, okuzambo aze i. Eṱe aatu munu kutja oJehova ngwe tu yama kozombwa nḓo. Okuzambo twa kayenda komurungu okuzuvarisa mokarongo ngo, nu ovandu tjiri aave raisa ombango tjinene. Ngahino va himinwe kutja ongwaye ozombwa tji ze he tu hihamisire, poo kutja twa panḓera po nakombanda yongaro ondirise mu twa ri. Tjiva vawo kombunda va rira Ovahongonone va Jehova.

Eṱe twa tirisiwa i otjiṋa tjarwe rukwao. Otjikando tjimwe omuini wondjuwo paatu kara wa kotoka  konganda a ṱomeva wamururu, ama tja me tu zepa mena rokutja tu kurungisa ovandu momaturiro ngo. Omukazendu we wa kondja okumuporisa, posi yokutja kamunine ondoṋeno. Oviṋa avihe aatu vi zuvire okuza ketuwo retu ndaa ri kombanda. Twa hakahana okutwapo ovihavero pomurungu womuvero wondjuwo yetu, natu utu okupaka oviṋa vyetu mozondjaṱu. Tji twa paturura omuvero, twa muna omuini wondjuwo a kurama pozondondo, a ṱiza oruvyo orunene meke re. Okutja otji twa pitira momuvero wokongotwe, natu kapitira motjikunino nomitwaro vyetu avihe, nu katuna pu twa kotoka rukwao.

Twa ya konganda ndji sekirisa ovayenda, natu kaningira po etuwo. Nu twa kara mbo oure wombura ape imwe, nu ihi tje tu vatera tjinene motjiungura tjetu tjokuzuvarisa. Ongwaye tji me tja nao? Onganda ndji sekirisa ovayenda ndji, ya ri mondivitivi yotjihuro, nu ovandu ovengi mbaatu hongo Ombeibela aave vanga okuyekurihongera mbo. Tjimanga twa uta okutjita ombongarero yomakonḓononeno wembo, nomakonḓononeno wokambo kOruhungu metuwo retu, nu ovandu ape 15 aave ya kombongarero ndji.

Eṱe twa kara moMistelbach oure wokombanda yombura imwe. Okuzambo ami mba hindwa koFeldbach, tji tja ri komamuho nu kuṱa koutjiro wa Graz. Ami mba hara epanga epe ndaatu ungura pamwe otjovakandjira, posi yokutja kamwa ri ombongo motjirongo hi. Aatu kara mokatuwo okaṱiṱi, mondendeko oitjavari yondjuwo ndja ungurwa povipirangi. Ombepo aai hitire mozondovi nḓa ri pokati kovipirangi, okutja twa kondjisa okupata ozondovi nḓo nozokorande. Wina aatu hepa okukateka omeva wetu mondjombo. Posi yokutja kari omungandjo. Momieze omiṱiṱi uriri, pa zikamisiwa okambumba. Nu kombunda ovandu ape 30 okuza meṱunḓu rimwe, mbu twe rihonga pamwe Ombeibela, va rira Ovahongonone va Jehova!

Oviṋa otja imbi vye ndji vatera okuraisa ondangi, kombatero ongarerere Jehova ndje yandja ku imba mbe kayendisa otjiungura tjOuhona komurungu. Nandarire tji pe hina omundu ngu ma yenene okutuvatera, Jehova aruhe u tu vatera.​—Eps. 121:1-3.

Mombura ndji 1958, pa tjitwa omaworonganeno omanene moNew York City, porupare rwomanyando ndwi oYankee na indwi oPolo. Ami mba tjita omaningiriro kutja mbi kare po, nu orutavi rwomberoo ya Austria rwe ndji pura kutja mape ya e vanga okuyenda kOskole ya Gilead oitja-32. Mape ya tjiri e tja kako kondjingonekero onene otja indjo? Tjimanga mba zira kutja, “Ii!”

Metuwo romahongero wOskole ya Gilead, ami mba haamene meṋe ya Mbuti Martin Poetzinger.  Eye wa tuurunga ozongaro ozombi mozokamba zo-Nazi zovakamburwa. Eye wina wa kakarera otjokaṋepo kOrutu Orunane. Ngunda atu ri metuwo romahongero, Martin povikando tjiva ee ndji hokorisa kutja, “Erika, okutjavi nao mOtjindoitji?”

Ngunda atu ri momahongero nga, Mbuti Nathan Knorr we tu tjivisa ohunga noviungura vyetu. Ami mba hindwa koParaguay. Mena rokutja mba ri omuṱiṱi tjinene, ee hepa ousemba okuza ku tate wokuhita mehi ndo. Tji mba za nokumuna ousemba mbo, mba vaza moParaguay mu Marta wombura ndji 1959. Ami mba hindwa kondjuwo maamu kara ovahindwa moAsunción, nu e pewa epanga epe okuungura pamwe.

Tjimanga mba hakaena kuna Walter Bright, omuhindwa ngwa ri kOskole ya Gilead oitja-30. Kombunda twa kupasana, natu utu okutjinda omauzeu wetu pamwe. Indu tji twa munu ouzeu ounene, aatu lese omakwizikiro wa Jehova nge ri mu Jesaja 41:10, nge tja: “O tira, Ami mbi ri puna ove! OwAmi Ndjambi woye, o urumisiwa i otjiṋa! Me ku zeuparisa, nu me ku vatere; me ku tjevere, nu me ku yama.” Etjangwa ndi re tupa ongamburiro yokutja, tji twa ṱakama mu Mukuru, natu twa Ouhona we poruveze orutenga mehupo retu, eye kemee twesa ko.

Kombunda twa hindwa okukazuvarisa koruveze ndwa ri popezu nomukoka omukonde wehi ndi oBrazil. Ovahonge vozokereka ngo, va tunduuza omitanda okuveta ondjuwo yovahindwa paatu kara nomawe, nu oyo kaya ri mongaro osemba. Okuzambo Walter wa uta okurihonga Ombeibela kuna omuhona wovaporise. Eye wa tjita kutja ovaporise ve kurame meṋe yondjuwo yetu oure wotjivike, nu ovapirure mba kanaa ve tupa ouzeu rukwao. Ousupi kombunda yanao, eṱe twa tjindisirwa koruveze rwarwe orusemba, ndwa ri munda mbwina nomukoka omukonde wehi ra Brazil. Okutjindira ngo kwe tu vatera tjinene, mena rokutja aatu yenene okutjitira ozombongarero zetu zombongo moParaguay na moBrazil. Ngunda atu hiya zako kotjiungura tjetu ho, pari nozombongo 2 uriri ozonḓiṱi.

Ozonganga ze ndji raera kutja himee yenene okupanduka. Okutja tja ri otjihimise kwami tji mba zuva kutja owami otjingundi mombura ndji 1962! Eṱe kombunda twa katura moHollywood, tja Florida, popezu novazamumwe va Walter. Oure wozombura ozengi ami na Walter kaatu yenene okuungura otjovakandjira. Orondu aatu sokuṱakamisa eṱunḓu retu. Posi yokutja oviungura vyOuhona ngunda vya ri ovinanḓengu tjinene mehupo retu.​—Mat. 6:33.

Tji twa vaza moFlorida, mu Novemba wombura ndji 1962, twa himinwe okumuna kutja ovakambure ovaapa novazorondu momaturiro ngo kaave zuvarisa pamwe. Orondu ovandu momaturiro ngo kaave vanga ovandu ovazorondu novaapa okuworongana pamwe. Posi yokutja Jehova ke nombangu, okutja kombunda ovandu ovaapa novazorondu va uta okuworongana pamwe mombongo. Twa yenena okumuna eke ra Jehova mondyero ndji, orondu nai mu nozombongo ozengi momaturiro ngo.

Ouhumandu, Walter wa ṱa mombura ndji 2015, i yokangera mouruvi. Eye wa ri omurumendu omusemba kwami oure wozombura 55, ngwa suverere Jehova, nu wa vatera ovakambure ovakwetu ovengi. Ami mbi zera okumumuna rukwao, indu tji ma kapendurwa mouye oupe.​—Oviung. 24:15.

Ami tjiri mbi tjaterwa kutja mba yenena okuungurira Jehova oruveze aruhe, oure wozombura zokombanda 40. Nu tjiri mba muna ondjoroka nozondaya ozengi. Okutara kotjihorera, ami na Walter twa yenena okukara po indu ovahongwa vetu 136 tji va papitisiwa. Otjiperi kutja twa munine omauzeu omengi. Posi yokutja kaatu vara omauzeu wetu ngo, otjoviṋa mbi mavi sokututjaera okukarera Mukuru nouṱakame. Nungwari twa tumbuka popezu na ye, nu twa ri nongamburiro yokutja eye u yenena okuṱuna otjiṋa ngamwa atjihe, moruveze rwe na momuano we omuini. Nu tjiri otje tjita!​—2 Tim. 4:16, 17.

Ami tjiri mbi hihamenwa i Walter tjinene, posi yokutja otjiungura tjoukandjira tji ndji vatera okutjinda omuhihamo mbwi. Mbi muna kutja okuhonga varwe ohunga nombendukiro ku ndji vatera tjinene. Jehova tjiri kena pe ndji imbirahi. Otja pa kwizika, eye ‘we ndji vatera,’ we ndji tjevera nu we ndji yama.​—Jes. 41:10.