Otjiṋa tji tja tjitwa ongurova ndjo tja rundurura ehupo randje, mena rokutja tja tjita kutja mbi ute okupaha Mukuru. Posi yokutja, ngunda a mbi hi ya hungira mbya tjitwa mongurova ndjo, me vanga okumuraera ohunga noviṋa mbya tjitwa kwami tji mba ri omuṱiṱi nu mbye ndji hinga kutja mbi vange okurihonga ohunga na Mukuru.

Ami mba kwatwa mombura ndji 1937 mokahuro nga Guesnain ku ka ri komanene wehi ra France, nu mu mwa ri ozomine. Tate aa ungura momine, nu we ndji honga ounanḓengu wokuungura oukukutu. Eye wina wa tjita kutja mbi tonde ouhasemba, mena rokutja aa munu omuano omuvi ovaungure ovengi vomine maave tjindwa nokuungura potuveze otunaumba, kunao aa vanga okuvevatera. Mokukondja okuvevatera, tate we ke rikwamba ku novira mbyaavi rwire ousemba wovaungure vomine. Eye wina wa pindikisirwe i yotjavivi tjaa munu mokati kovapristeri. Ovengi vawo aave hupu ehupo ewa, posi yokutja aave ningire ovikurya novimariva kovaungure vomine mba ri ovasyona. Tate aa yaukisiwa i yongaro yovapristeri, kunao eye ke ndji hongere otjiṋa ohunga na Mukuru.

 Otja tjee kuru, ami wina mba uta okutonda ouhasemba. Ovandu ovengi ongondoroka na ami kaave vanga ovandu vozonganda mba turire moFrance. Iho ootjiṋa tjimwe tjee munu kutja katjiṋa otjiwa. Ami ee nyanda otjimbere ku novanatje mba zire komahi warwe nu ee tjaterwa okukara puna wo. Kombanda yanao, mama wa zire koPoland nu kaari owa France. Ami ee vanga kutja a pe ha kara ombangu pokati koviwaṋa pekepeke.

Mombura ndji 1957, ohoromende aai undjire ko kutja mbi kare norupa movita. Iho ootjitjitwa tji tja tjita kutja mbi kakare mozondundu za Algeria mongurova ndji mba hungirire ko pomautiro wehungi ndi. Tji mba za nokuura kutja, “Mukuru arikana Mukuru!” Ami mba muna okasino, nungwari kaya ri omunavita. Tjiri otjiṋa ho tje ndji wisa omutima pehi. Otjitjitwa ho novita vya tjita kutja mbi ute okuripura tjinene ohunga nondando yehupo. Ami mba ri nomapuriro tjimuna nga: Hapo tu hupira tjike? Hapo Mukuru u rikendera kweṱe? Mape ya a ku kakara ohange yaaruhe?

Kombunda tji mba karyangera ovanene vandje, mba hakaena kuna umwe wOvahongonone va Jehova. Eye we ndji pa Ombeibela ndji La Sainte Bible ndja ri mOtjifrench, ndji mba uta okulesa tji mba yaruka koAlgeria. Orupa rumwe rwOmbeibela ndwe ndji nana ombango ya ri Omavandururiro 21:3, 4. Ndi ma ri tja: “Omaturiro wa Ndjambi ye ri mokati kovandu . . . Eye ma pyoṋa omahoze aehe momeho wawo. Nonḓiro kai tji nakukara po rukwao; noruhoze nomaririro, nomuhihamo kavi tji nakukara po rukwao.” * Tjiri omambo ngo ye ndji temisa. Ami mbe ripura omuini kutja, ‘Hapo oviṋa mbyo mape ya avi katjitwa?’ Oruveze ndwo hee tjiwa ovingi ohunga na Mukuru nOmbeibela.

Mombura ndji 1959, mba pita moviungura vyorupa rwovita pu mba kahakaena ku nOmuhongonone wena François ngwe ndji honga ovingi okuza mOmbeibela. Otjotjihorera, eye we ndji raisira ena ra Mukuru mOmbeibela, ndi ri Jehova. (Eps. 83:19, EEP) François wina wa kahurura kutja Jehova ma eta ousemba mehi, ma tjiti kutja ehi ri rire oparadisa nu ma yenenisa omambo nge ri mOmavandururiro 21:3, 4.

Omahongero ngo ya ri nouatjiri nu ya tuṋa komutima wandje. Posi yokutja, ami wina mba pindikisirwe tjinene i yovapristeri nu ee vanga okuveraera kutja oviṋa mbyaave hongo kavya ri mOmbeibela. Ami mba ri noumune tjimuna owa tate, nu hi mba ri nomuretima. Ee vanga okutoora omukambo wa tjimanga.

François nomapanga wandje warwe omape mba ri Ovahongonone, ve ndji vatera okuwisa omazenge wandje pehi. Owo ve ndji kahururira kutja otjOvakriste eṱe katu sokupangura varwe, nungwari tu sokuvevatera mokuveraera ohunga nombuze ombwa yOuhona wa Mukuru. Iho ootjiungura Jesus tjaa ungura nu tja yandja kovemukongorere okutjita. (Mat. 24:14; Luk. 4:43) Ami wina ee sokurihonga okuhungira ku novandu momuano omuwa nu wondengero, nandarire kutja hi nokuyenda kumwe ku nongamburiro yawo. Ombeibela i tja: “Omukarere wa Muhona ka sokuposa. Eye ma sokurira ongozu kovandu avehe.”—2 Tim. 2:24.

Ami mba tjita omarundurukiro ngaaye heperwa po nu mombura ndji 1959 pomaworonganeno worukondwa, mba papitisiwa otja umwe wOvahongonone va Jehova. Pomaworonganeno ngo mba hakaena ku  nomukazendu omutanda wena Angèle, ngwee ndji tjatere. Mba uta okuvarura ombongo mari, nu mombura ndji 1960 twa kupasana. Eye tjiri omukazendu omuwa, nu otjiyandjewa otjihuze tji mba muna okuza ku Jehova.—Omiano 19:14.

Otja ozombura tjaaze kayenda, mbe rihonga oviṋa ovinanḓengu ovingi okuza kovarumendu ovakambure mbe nondjiviro. Otjiṋa tjimwe otjinanḓengu tji mbe rihonga otjo hi tjokutja, kutja tu tuurunge omatokero ngamwa ngu matu munu motjiungura tjetu, eṱe matu sokuṱakamisa omambo nge ri mOmiano 15:22, ndi ma ri tja: “Yakura ondunge aihe ndji mo sora, nu mo ṋingapara.”

Mombura ndji 1964, mba muna ouatjiri womambo ngo. Mombura ndjo, ami mba uta okukarera otjomutarere worukondwa, nu otjiungura tjandje aatji kamburire mo okuvarura ozombongo, okukatunduuza ovakambure nokuvevatera okukara noupanga wopopezu kuna Jehova. Posi yokutja, oruveze ndwo ami mba ri nozombura 27, nu hi mba ri nondjiviro ndja yenene. Kunao, ee tjiti ozondataiziro. Posi yokutja, ee kondjo okurihongera ku zo. Kombanda yaavihe, ami mbe rihonga oviṋa ovingi ovinanḓengu okuza kovakambure mba ri ‘ovayandjandunge’ nu mbaave ungura oviungura vyawo nawa.

Ami mbi zemburuka otjiṋa tjimwe tji tja tjitwa indu tji mba ri omutarere worukondwa omupe. Kombunda yokuvarura ombongo moParis, omurumendu omukambure wa ningira okuhungira kuna ami. Ami mba tja: “Ii peri nawa.”

Eye we ndji pura kutja, “Louis, indu onganga tji ya kavarura onganda yomundu, i yenda ku uṋe?”

Ami mba zira kutja, “Komuvere.”

Eye wa tja: “Otjingaperi. Posi yokutja ami mbi ku muna tjinene puna imba mbe noupanga ouwa kuna Jehova, tjimuna ovanene vombongo. Ombongo yetu i novakambure ovengi mba wa momuinyo, ovape poo mbe nohoṋi. Owo tjiri mave tjaterwa tji wa twapo oruveze okukara puna wo, nandarire okuyenda kozoyawo okukakara neriro pamwe.”

Ami tjiri mba ri nondangi tjinene keronga ewa omurumendu omukambure ngo nde ndji pa. Orusuvero ndwa ri naro kozonḓu za Jehova rwe ndji ṱuna tjinene. Kunao, nandarire kutja ya ri ouzeu okuyakura kutja mba tataiza, ami mba hakahana okutoorera ko omukambo ku imbi mbya hungire. Ami tjiri mbi nondangi ku Jehova kovakambure otja imbo.

Mombura ndji 1969 nombura ndji 1973, ami mba zikwa otjomutarere worupa ndwaaru ungura nomahandjauriro wovikurya pomaworonganeno omanene wouye auhe, momaturiro wa Colombes moParis. Pomaworonganeno  wombura ndji 1973, eṱe aatu sokuyandja ovikurya kovandu ape 60 000 oure womayuva yetano. Ami tjiri hee tjiwa kutja matu yenenisa vi otjiṋa ho. Nu rukwao, omazengururiro kouzeu mbwo ya ri okukongorera ounongo mbu ri mOmiano 15:22, ndi raisa ounanḓengu wokupaha ondunge ku varwe. Kunao, mba ningira ombatero okuza kovarumendu ovakambure mba ri nondjiviro morupa ndwo. Tjiva vawo va ri ovarandise vonyama, ovakune, ovazike na imba mbaave ungura nomarandero wovikurya. Pamwe, eṱe twa yenena okumana okuungura otjiungura otjizeu ho.

Mombura ndji 1973, ami nomukazendu wandje twa ṋangwa okukakarera poBetel moFrance. Otjiungura tjandje otjitenga poBetel wina katja ri otjipupu. Ami ee sokutwara omambo kovakambure moCameroon, nu mehi ndo otjiungura tjetu tja tjaererwe okuza kombura ndji 1970 nga 1993. Nu rukwao, ami hee tjiwa kutja mape ya e yenenisa otjiungura ho. Omutarere worutavi rwomberoo moFrance, mape ya wa muna ongaro mu mba ri. Kunao, kutja me ndji tunduuze eye wa tja: “Ovakambure moCameroon tjiri mave hepa omambo nga zikamena kOmbeibela. Eṱe matu hepa okuvevatera.” Nu twa tjita nao.

Ami mba toora omauyenda pekepeke okuyenda komahi nga ri popezu na Cameroon okukahakaena ku novanene vombongo vehi ndo. Ovarumendu ovakambure mbo va ri ozombanḓe nu ozonongo. Owo ve ndji vatera okupaha omiano mu me yenene okuhinda omambo nga zikamena kOmbeibela kokutja ovakambure ve yenene okumuna omambo aruhe. Jehova wa sera ondaya kozongondjero zetu. Kunao, oure wozombura ape 20, ovakarere va Jehova mehi ndo va yenena okumuna okambo kOruhungu poo okambo kaa ke piti omueze auhe kaa ke isanewa Our Kingdom Service.

Okuza koruveze ami na Angèle tjaatu tarerasana, mba muna kutja eye omundu ngu noupanga ouwa kuna Jehova. Indu tji twa kupasana, eye tjiri aa raisa ovikaṋena vyomundu ngwa suvera Jehova. Otjotjihorera, mongurova ndji twa kupasana, eye we ndji  ningira kutja mbi kumbe ku Jehova ohunga nonḓero yetu yokumukarera oruveze aruhe otjovakupasane. Jehova wa zuvira ongumbiro ndjo.

Angèle wina we ndji vatera okukara nongamburiro yomasa mu Jehova. Otjotjihorera, mombura ndji 1973 indu tji twa ṋangwa okukakarera koBetel, ami mba ri nomakeyakeyero mena rokutja mba suverere otjiungura tjokuvarura ozombongo. Posi yokutja, Angèle we ndji zemburukisa kutja eṱe twe riyandja ku Jehova. Nu kunao, eṱe matu sokutjita otjiṋa atjihe otjira tja Jehova tji tje tu ningire okutjita. (Hebr. 13:17) Ami mba muna kutja imbi mbi ma hungire ouatjiri. Kunao, twa ya koBetel. Omukazendu wandje onongo, u noumune ouwa nu tjiri wa suvera Jehova. Ovikaṋena vye oviwa mbyo vya pamisa orukupo rwetu nu vye tu vatera kutja tu tjite ozondando ozombwa oure wozombura nḓu twa kara pamwe.

Nai tji twa rira ovanene motjiwondo, Angèle ngamba omukazendu omuwa nu ngu ndji vatera. Otjotjihorera, ozoskole pekepeke nḓe honga ovakarere va Jehova ze kayendisiwa mOtjiingirisa, kunao eṱe aatu hepa okuungura oukukutu okurihonga eraka ndo kutja tu kare norupa mu zo. Eṱe twa tjindira kombongo yOtjiingirisa, nandarire kutja oruveze ndwo twa ri nozombura zokombanda 70. Mena romerizirira ngu mba ri nawo otjokaṋepo kOkomiti yOrutavi rwomberoo ya France, ya ri ouzeu okutwapo oruveze okurihonga eraka rarwe. Posi yokutja, ami na Angèle aatu vaterasana. Nai tu ri motjiwondo tjozombura 80, nu tu kayenda komurungu okurirongerisa kozombongarero zombongo mOtjiingirisa na mOtjifrench. Eṱe wina tu kondja pu matu yenene okukara norupa mozombongarero zombongo nokuzuvarisa pu nombongo yetu. Jehova wa sera ondaya kozongondjero zetu zokurihonga Otjiingirisa.

Mombura ndji 2017, Jehova we tu sera ondaya. Ami na Angèle twa ṋangwa okukakara norupa mOskole youṋepo wOkomiti yOrutavi rwomberoo novakazendu vawo ndja ri poWatchtower Educational Center, mokahuro nga Patterson, moNew York.

Jehova tjiri Omuhonge Omunenenene. (Jes. 30:20) Kunao, atuhe kutja oweṱe ovanene motjiwondo poo omitanda tu muna omahongero omasembasemba. (Deut. 4:5-8) Otjingaperi kutja ovakambure omitanda mave yenene okutjita ozondando ozosemba mehupo nokurira ovakarere va Jehova ovaṱakame, indu tji va puratene ku Jehova na kovakambure varwe mbe nondjiviro. Omiano 9:9 ri tja: “Otjiṋa atjihe tji mo tjivisa konongo matji mu pere ko ounongo. Ngamwa atjihe tji mo hongo omundu omusemba matji tumbisire ko ondjiviro ye.”

Povikando, ami mbi ripura ohunga nongurova ondirise ndjo mozondundu za Algeria oure wozombura ape 60 nḓa kapita. Ongurova ndjo hee tjiwa kutja mape ya e kakara nehupo ewa rondjoroka. Ami mbe rihonga oviṋa ovingi okuza ku varwe. Jehova tjiri we tu pa ehupo ewa rondjoroka. Kunao, ami na Angèle twe rimanena okukayenda komurungu okurihongera ku Tate wetu womeyuru na kovakambure ovakwetu mbe nondjiviro nu mba suvera Jehova.