Twende kovidio oini

Twende komurya

ORUPA RWOMAKONḒONONENO 20

Embo rOmavandururiro ri tja maku katjitwa tjike kovanavita na Mukuru?

Embo rOmavandururiro ri tja maku katjitwa tjike kovanavita na Mukuru?

‘Ozo za woronganisira inḓa ozombara poṋa pu ku za Armagedon mOtjiheberi.’—OMAVAN. 16:16.

EIMBURIRO 150 Paheye Muhona kondjamo yeṋu

OMAPU KU MATU KATARA *

1. Embo rOmavandururiro ri tja vi ohunga novakarere va Mukuru?

 EMBO rOmavandururiro ri vandurura kutja Ouhona wa Mukuru u honapara meyuru, nokutja Satan wa rambwa meyuru. (Omavan. 12:1-9) Mena rokutja Satan wa rambwa meyuru, kwa eta ohange meyuru, nungwari kwa eta omauzeu ku eṱe. Omena raye? Mena rokutja Satan u nomazenge nu u rwisa imba mbe karera Jehova nouṱakame kombanda yehi.—Omavan. 12:12, 15, 17.

2. Otjikeṋa tji matji tu vatere okupanḓera pouṱakame ku Jehova?

2 Matu yenene vi okupanḓera pouṱakame ku Jehova nandarire kutja Satan me tu rwisa? (Omavan. 13:10) Otjiṋa tjimwe tji matji tu vatere, orondu tji twa tjiwa imbi mbi mavi katjitwa moruyaveze. Otjotjihorera, membo rOmavandururiro, omuapostele Johanes wa hungirira kozondaya tjiva nḓu matu kayorokera moruyaveze rwopopezu. Imwe yozondaya nḓo, omayandekero wovanavita na Mukuru. Nambano matu kakonḓonona omuano embo rOmavandururiro mu ra hungira ohunga novanavita mbo, nokutja maku katjitwa tjike ku wo.

OVANAVITA NA MUKURU VE KAHURURWA MOVIRAISIRO

3. Oviraisiro viṋe tjiva mbya ungurisiwa membo rOmavandururiro?

3 Mezeva etenga, embo rOmavandururiro ri ‘raisa’ kutja oro ri nondjivisiro yaimbi mbi mavi katjitwa, poo ra tjangwa moviraisiro. Pu mape hee kutja ra tjangwa momasasanekero. (Omavan. 1:1) Ovanavita na Mukuru va kahururwa movisasanekero. Kombunda matu kalesa ohunga novipuka mbi kuramena po ovanavita na Mukuru. Otjotjihorera, matu munu “otjipuka tji matji piti mokuvare.” Otjo tji “nozonya omurongo noviuru hambombari.” (Omavan. 13:1) Otjipuka ho tja kongorerwa i ‘yotjipuka tjarwe tji tja zire mehi.’ Otjipuka ho aatji hungire otja otjitjupamuriro nu “tja rokisa omuriro kombanda yehi mbwa zire keyuru.” (Omavan. 13:11-13) Okuzambo matu munu otjipuka tji tja pangukire, nu otjo tja ri ‘otjipuka otjiserandu’ ku kwa kavirire omukorondu. Ovipuka vitatu mbi, vi kuramena po ovanavita mba pirukira Jehova Mukuru nOuhona we oure woruveze orure. Ku nao, otje ri ounanḓengu okuvitjiwa nawa.—Omavan. 17:1, 3.

OVIPUKA VINE OVINENE

Ovyo vya za “mokuvare.” (Dan. 7:1-8, 15-17) Ovyo vi kuramena po ouhonapare wozohoromende zouye, nḓa honapara nu nḓa tatumisa ovakarere va Mukuru okuza koruveze Daniel tja ri nomuinyo (Oparagrafa 4, 7)

4-5. Omomuano uṋe Daniel 7:15-17 mu mari tu vatere okuzuva omaheero woviraisiro mbyo?

4 Ngunda atu hi ye rihonga kutja ovanavita mba oouṋe, eṱe matu hepa okuzuva nawa kutja ovipuka nomukorondu mavi kuramene po tjike. Omuano omusemba wokuzuva nawa, orondu tji matu yandjere Ombeibela okurikahurura oini. Oviraisiro ovingi mbi ri membo rOmavandururiro vya kahururwa rukuru momambo warwe mOmbeibela. Otjotjihorera, omuprofete Daniel wa rota “ovipuka vine ovinene” mbya pita “mokuvare.” (Dan. 7:1-3) Daniel we tu raera omaheero wavyo. Ovipuka ovinene mbi mavi kuramene po “omauhona” yane poo ozohoromende. (Lesa Daniel 7:15-17.) Omakahururiro omakahu ngo maye tu vatere okuzuva nawa kutja ovipuka mbya hungirwa membo rOmavandururiro wina mavi kuramene po ozohoromende.

5 Nambano ngatu kakonḓonone oviraisiro tjiva mbya hungirwa membo rOmavandururiro. Indu tji twa tjiti nao, matu kamuna omuano Ombeibela mu mai tu vatere okutjiwa kutja oviraisiro mbyo vi heya tjike. Matu kauta okutara kovipuka pekepeke. Rutenga, matu katara kutja ovipuka mbyo mavi kuramene po uṋe. Okuzambo, matu katara kutja maku tjitwa tjike ku vyo. Nu korusenina, matu katara kutja ovitjitwa mbyo vi nomaheero waye ku eṱe.

OVANAVITA NA MUKURU MAVE TJIUKISIWA

OTJIPUKA TJOVIURU HAMBOMBARI

Otjo tja pitire “mokuvare” nu tja ri noviuru hambombari, ozonya omurongo, nomakori wouhona omurongo. (Omavan. 13:1-4) Otjo tji kuramena po omauhonapare ayehe wozohoromende zovandu nḓa honaparera po ovandu nga ku nai. Oviuru hambombari mavi kuramene po ozohoromende zouye ozonamasa hambombari nḓaaze tatumisa ovakarere va Mukuru (Oparagrafa 6-8)

6. Otjipuka tjoviuru hambombari tji tja tamunwa mOmavandururiro 13:1-4 tji kuramena po ye?

6 Otjipuka tjoviuru hambombari matji kuramene po ye? (Lesa Omavandururiro 13:1-4.) Eṱe twa munu kutja otjipuka hi tja sanene kotjitotongwe, tji novikoti tjimuna ovyongu, nu tji notjinyo tjimuna otjongeyama, nu tji nozonya omurongo. Ovipuka vine mbya tamunwa mu Daniel mekondwa 7, wina vya ri novikaṋena avihe mbyo. Posi yokutja, membo rOmavandururiro ovikaṋena mbi, vi ri motjipuka tjimwe, kavi ri movipuka vine pekepeke. Otjipuka hi katji kuramene po ohoromende imwe, poo ouhonapare mbu honaparera po omahi omengi. Johanes wina wa tja otjo tji honaparera “oviwaṋa avihe nomihoko avihe nomaraka aehe novanavisenginina avehe.” Ku nao otjo matji sokurira otjinamasa pohoromende yehi rimwe uriri. (Omavan. 13:7) Otjipuka hi matji sokukuramena po ozohoromende azehe nḓa honaparera po ovandu nga ku ndino. *Omuzuv. 8:9.

7. Atjihe tjoviuru hambombari vyotjipuka, vi kuramena po ye?

7 Hapo atjihe tjoviuru hambombari mbi tji kuramena po ye? Omavandururiro ekondwa 17 mari tu vatere okumuna eziriro, orondu oro ra kahurura otjipuka tji tja tamunwa mOmavandururiro ekondwa 13. Omavandururiro 17:10 ri tja: “Ozombara nḓa ndano ozondenga za wire, imwe ingee ondji honapara, nu indji osenina kaiye ya. Nu tji ye ya, i sokuhonapara oruveze orusupi uriri.” Momauhonapare ayehe Satan nga ungurisa, hambombari aaye sasanekwa “noviuru,” mena rokutja owo ya ri nouvara ouingi. Inga, omauhonapare nga honaparera po ovakarere va Mukuru. Indu omuapostele Johanes tja ri nomuinyo, omauhonapare yetano tjandje ya honapara rukuru. Owo ya ri oEngipte, oAsirie, oBabilon, oMedie na Persie, na Grike. Ouhonapare outjahamboumwe mbwaau honapara wa ri owa Roma, indu omuapostele Johanes tja pewa Omavandururiro. Ouhonapare outjahambombari ounamasa mouye nu ousenina, poo otjiuru otjisenina, atja u rira uṋe?

8. Ouhonapare uṋe mbu kuramena po otjiuru otjitjahambombari tjotjipuka?

8 Nambano matu kamuna kutja omaprofetero nge ri membo ra Daniel maye tu vatere okutjiwa otjiuru otjitjahambombari notjisenina tjotjipuka. Ouhonapare uṋe ounamasa mouye mbu honapara moruveze rwomaandero, poo “mEyuva raMuhona”? (Omavan. 1:10) Ouhona mbwi owo ozohoromende mbari ozonamasa nḓe ungura kumwe. Ozo oUnited Kingdom noAmerica nḓe tjiukwa otja ouhonapare ounamasa wa Britain na America. Eṱe matu yenene okutja, imbo ombu ri otjiuru otjitjahambombari tjotjipuka tji tja tamunwa mOmavandururiro 13:1-4.

OTJIPUKA TJOZONYA MBARI OTJA ONDJONA

Otjo “tja zire mehi” nu aatji hungire “otja otjitjupamuriro.” Otjo tja rokisa “omuriro kombanda yehi mbwa zire keyuru” nu tja tjita ovihimise ‘otjomuprofete wovizeze.’ (Omavan. 13:11-15; 16:13; 19:20) Ouvara wa Britain na America u kuramenwa po i yotjipuka tjozonya mbari nu u isanewa omuprofete wovizeze, mena rokutja wa pukisa ovandu avehe kombanda yehi mokuveraera “okutunga otjiserekarera kondjozikiro yotjipuka” tji tji noviuru hambombari nozonya omurongo (Oparagrafa 9)

9. Otjipuka tji tja ri “nozonya mbari nḓa sanene na inḓa zondjona” matji kuramene po ye?

9 Omavandururiro ekondwa 13 mari tu hongo kutja otjiuru otjitjahambombari hi, ouhonapare ounamasa wa Britain na America. Owo wina otjipuka tji tji “nozonya mbari nḓa sanene na inḓa zondjona, nu iyatji hungire otja otjitjupamuriro.” Otjipuka hi “tja tjitire ovihimise ovinene; otjo tja rokisa omuriro kombanda yehi mbwa zire keyuru momurungu wovandu avehe.” (Omavan. 13:11-15) Omavandururiro ekondwa 16 no 19 ye isana otjipuka hi “omuprofete wovizeze.” (Omavan. 16:13; 19:20) Daniel wa tamuna otjiṋa otjingetjo, kutja ouhonapare ounamasa wa Britain na America mau “eta omanyoneno omatirise.” (Dan. 8:19, 23, 24) Iho otji tja tjitwa mOvita vyOuye Ovitjavari. Ovanongonone va Britain na America va ungura ovipamuke vivari vyomiku ominawanga mbya tjita kutja ovita mbyo vi yande. Mokuungurisa ovipamuke vivari mbyo, ouhonapare ounamasa wa Britain na America wa “rokisa omuriro kombanda yehi mbwa zire keyuru.”

OTJIPUKA OTJISERANDU

Otjo kwa kavira omukorondu ngwi Babilon otjinene. Otjipuka hi tji kahururwa otja ombara oitjahambondatu. (Omavan. 17:3-6, 8, 11) Pomautiro omukorondu ngwi ma honaparere po otjipuka, posi yokutja kombunda otjipuka matji yandeke omukorondu ngwi. Omukorondu u kuramena po ozongamburiro azehe zoposyo mouye auhe. Otjipuka ndino tji kuramena po Omihoko omikutasane mbi kurisa onḓero mounane wozohoromende (Oparagrafa 10, 14-17)

10. ‘Otjiserekarera tjotjipuka’ tji kuramena po ye? (Omavandururiro 13:14, 15; 17:3, 8, 11)

10 Okuzambo eṱe matu munu otjipuka tjarwe. Otjipuka hi tja sana ku ihi tji tji noviuru hambombari, posi ya otjo otjiserandu. Otjo tji isanewa ‘otjiserekarera tjotjipuka’ nu tji tjiukwa otja “ombara oitjahambondatu.” * (Lesa Omavandururiro 13:14, 15; 17:3, 8, 11.) “Ombara” ndji, ku za ya ri ko, okuzambo ai zu po, nu kombunda ai kotoka rukwao. Ihi tji kahurura otjira hi Omihoko omikutasane (United Nations) nawa, mena rokutja ovyo vi yandja oruvara kozohoromende zouye. Rutenga otjo aatji isanewa o-League of Nations. Okuzambo moruveze rwOvita vyOuye Ovitjavari, oyo ya zenga. Kombunda, otjo tja kakotoka rukwao otjOmihoko omikutasane.

11. Ovipuka vi tunduuza ye movandu, nu ongwaye tji tu hi nokuhepa okuvitira?

11 Okupitira momapopa wawo wovizeze, ovipuka poo ozohoromende ze tunduuza ovandu okupirukira Jehova novakarere ve. Johanes wa tja mape kara tjimuna owo mave woronganisa pamwe ‘ozombara azehe zouye’ kovita vya Armagedon, ovyo mbi ri “ovita mEyuva enene raNdjambi, Omunamasaaehe.” (Omavan. 16:13, 14, 16) Nungwari eṱe katu nokuhepa okutira otjiṋa. Mukuru wetu omuhimise Jehova, ma toora omukambo watjimanga okuyama avehe mbe yandja oruyameto kouhonapare we.—Esek. 38:21-23.

12. Maku katjitwa tjike kovipuka avihe?

12 Maku katjitwa tjike kovipuka avihe? Omavandururiro 19:20 mari ziri nai: “Notjipuka hi tja kamburirwe pamwe nomuprofete ngwi wovizeze ngwa tjitire ovihimise momurungu watjo. Nu novihimise mbi eye arire tja pukisa imba mba ri notjihako tjotjipuka hi, na imba mbe rikotamenene kotjiserekarera tjatjo. Nu ihi otjipuka na ingwi omuprofete wovizeze aveyevari va yumbirwe nomuinyo merindi romuriro mbu yaka nosurungu.” Ku nao, ngunda ozohoromende nḓo nde ri ozonavita na Mukuru amaze honapara, ozo maze yandekwa nga aruhe.

13. Omauzeu yeṋe ozohoromende tjiva nḓu ve eta kombanda yOvakriste avehe?

13 Hapo ihi matji hee tjike ku eṱe? Mena rokutja oweṱe Ovakriste, matu sokukara nouṱakame ku Mukuru na kOuhona we. (Joh. 18:36) Kutja tu yenene okutjita nao, eṱe katu sokukara nomunda mozohoromende zouye mbwi. Nungwari ouzeu ku eṱe okuhinokukara nomunda, mena rokutja ozohoromende ze vanga kutja tu yandje oruyameto, nu tu kare munda wawo mu imbi mbi matu hungire nokutjita. Imba mbu mave riyandjere oṋiṋikizire yokuyandja oruyameto kozohoromende zouye mbwi, mave munu otjihako tjotjipuka. (Omavan. 13:16, 17) Posi yokutja, auhe ngwa munu otjihako ho, kamaa yakurwa i Jehova nu ma pandjara omuinyo waaruhe. (Omavan. 14:9, 10; 20:4) Ku nao, ounanḓengu tjinene okuhinokukara nomunda oparukaze, kainatja kutja ozohoromende maze tu ṋiṋikiza pu pe ṱa pi okuvepa oruvara.

OMAANDERO OMAYANDJAHOṊI KOMUKORONDU OMUNENE

14. Otjikeṋa tjarwe otjikumise omuapostele Johanes tja muna, otja tji matji kahururwa mOmavandururiro 17:3-5?

14 Omuapostele Johanes wa tja, eye wa “kuminwe tjinene” mena rotjiṋa tjarwe tja muna. Otjo tja ri otjikeṋa? Eye wa muna omukazendu ngwa kavirire ku tjimwe tjovipuka. (Omavan. 17:1, 2, 6) Eye u munika tjimuna “omukorondu ngwa ingana” nu u nena ndi “Babilon otjinene.” Eye wa tjitire ‘otuvakiro’ ku na “ozombara zouye.”—Lesa Omavandururiro 17:3-5.

15-16. Hapo “Babilon otjinene” tji kuramena po tjike, nu matu tjiwa vi?

15 Hapo “Babilon otjinene” tji kuramena po tjike? Omukazendu ngwi kamaa kuramene po ozohoromende zouye, mena rokutja embo rOmavandururiro ri hungira kutja eye u tjita otuvakiro ku na ovanane vouye mbwi. (Omavan. 18:9) Epu rokutja omukazendu ngwi wa kavira kombanda yotjipuka, ri raisa kutja eye u kondja okuvehonaparera po. Eye wina kamaa kuramene po ozongetjefa ozonararu zouye wa Satan mbwi. Orondu ozo za tamunwa rukuru mOmavandururiro, nu ze tjiukwa otja “ovarande novarandise vehi.”—Omavan. 18:11, 15, 16.

16 Momatjangwa, embo ndi “omukorondu” ri yenena okuheya imba mbe tja ve karera Mukuru, nungwari mbe norupa momerikotameneno woposyo, poo mbe yenena okurira omapanga wouye momuano umwe poo omukwao. (Esek. 16:2, 35, 36; Jak. 4:4) Nungwari Ombeibela i tja imba mbe rikotamena ku Mukuru nouṱakame ‘ovakohoke’ poo ‘ovasuko.’ (2 Kor. 11:2; Omavan. 14:4) Babilon otjikuru ya ri oruveze rwomerikotameneno woposyo. Ku nao, Babilon otjinene matji sokukuramena po omerikotameneno ayehe woposyo. Pu mape hee kutja omukazendu ngwi Babilon otjinene u kuramena po ozongamburiro azehe zoposyo mouparanga wouye.—Omavan. 17:5, 18; twende korupa ndwi What Is Babylon the Great? ndu ri morungovi ndwi o jw.org.

17. Maku katjitwa tjike ku Babilon otjinene?

17 Maku katjitwa tjike ku Babilon otjinene? Omavandururiro 17:16, 17 mari ziri epuriro ndo momuano mbwi: “Ozonya nḓa omurongo nḓu wa muna notjipuka mavi tondo omukazendu omukorondu ngwi; ovyo mavi mu yeka oviṋa avihe mbye na vyo navi mu esa mutundu; novyo mavi ri onyama ye navi mu ningiririsa momuriro. Ndjambi wa ṱunine omitima vyavyo kutja vi tjite avihe otja kombango ye.” Ihi matji hee kutja Jehova ma hingi oviwaṋa okuungurisa otjipuka otjiserandu, tji tji ri Omihoko omikutasane, okuwira ozongamburiro azehe zoposyo mouye nokuzeyandeka oparukaze.—Omavan. 18:21-24.

18. Matu sokutjita vi kokutja atu ha yandja oruvara ku Babilon otjinene momuano ngamwa auhe?

18 Hapo ihi matji hee tjike ku eṱe? Eṱe matu sokuritjinda motjikaro “otjikohoke notjipwe komurungu waNdjambi” momerikotameneno wetu. (Jak. 1:27) Eṱe atu riyandjere okuzunḓwa i yomahongero woposyo, omikandi vyouye mbya za movanavisenginina, ozongaro ozombi zomeritjindiro, novitjitwa vyoundjai vya Babilon otjinene. Neṱe matu sokukayenda komurungu okurakiza varwe kutja ve ‘pite mu tjo,’ kokutja Mukuru e he ve verere ouvi watjo.—Omavan. 18:4.

OMBANGURIRO KOMUNAVITA WA MUKURU OMUNENENENE

OTJITJUPAMURIRO OTJISERANDU PYU

Satan u yandja ouvara kotjipuka. (Omavan. 12:3, 9, 13; 13:4; 20:2, 10) Satan ngu ri omunavita omunene wa Jehova, ma yumbwa morutjiva oure wozombura eyovi rimwe. Kombunda yanao Satan ma “yumbwa merindi romuriro norosurungu” (Oparagrafa 19-20)

19. Ouṋe ngu ri “otjitjupamuriro otjinene otjiserandu pyu”?

19 Embo rOmavandururiro wina ri hungira ohunga ‘notjitjupamuriro otjinene otjiserandu pyu.’ (Omavan. 12:3) Otjitjupamuriro hi tji rwisa Jesus novaengeli ve. (Omavan. 12:7-9) Otjo tji wira ovakarere va Mukuru nu tji yandja ouvara kovipuka, ovyo mbi kuramena po ozohoromende zovandu. (Omavan. 12:17; 13:4) Otjitjupamuriro hi tji kuramena po uṋe? Otjo tji kuramena po “onyoka onguru, ndji ku za Omudiaboli poo oSatan.” (Omavan. 12:9; 20:2) Eye ongu honaparera po ovanavita avehe va Jehova Mukuru.

20. Maku katjitwa tjike kotjitjupamuriro?

20 Maku katjitwa tjike kotjitjupamuriro? Omavandururiro 20:1-3 ri kahurura kutja omuengeli ma kambura Satan ne mu yumbu morutjiva kehi yehi. Orutjiva ndwi maru rire tjimuna otjovakamburwa ku Satan. Indu Satan tje ri morutjiva ndo, eye kamaa “pukisa oviwaṋa rukwao, nga ozombura nḓa eyovi rimwe tji za kapita.” Komaandero Satan nozondemone ze mave “yumbwa merindi romuriro norosurungu.” Iho matji hee kutja owo mave yandekwa oparukaze. (Omavan. 20:10) Ripura uriri kutja ouye mbu hi na Satan nozondemone ze mau kara vi. Tjiri indwo maru rire oruveze rwondjoroka.

21. Ongwaye tji matu yenene okukara nondjoroka ohunga noviṋa mbi twa lese membo rOmavandururiro?

21 Tjiri otjiyanḓiparise okuzuva nawa omaheero woviraisiro mbya tjangwa membo rOmavandururiro. Eṱe twe rihongo ohunga novanavita na Jehova nokutja maku katjitwa tjike ku wo. Ku nao, “omuṋingandu ingwi ngu ma lese embo ndi, novaṋingandu imba mbu mave yakura omambo womaprofetero nga.” (Omavan. 1:3) Nungwari hapo ovanavita na Mukuru tji va yandekwa, ozondaya zeṋe imba ovaṱakame nḓu mave kayorokera? Matu kahungirira ko morupa orusenina rwotupa twi.

EIMBURIRO 23 Jehova ma utu okuhonapara

^ Embo rOmavandururiro ri vandurura kutja ovanavita na Mukuru oouṋe mokuungurisa oviraisiro. Embo ra Daniel ri tu vatera okuzuva omaheero woviraisiro mbyo. Morupa ndwi, matu kasasaneka omaprofetero tjiva nge ri membo ra Daniel, ngu maye hitasana nomaprofetero nge ri membo rOmavandururiro. Iho matji tu vatere okutjiwa kutja ovanavita na Mukuru oouṋe? Okuzambo matu katara kutja maku katjitwa tjike ku wo.

^ Otjiṋa tjarwe tji matji tu raisire kutja otjipuka tjoviuru hambombari hi tji kuramena po omauhonapare ayehe, omena rokutja otjo tji “nozonya omurongo.” Onomora ndji omurongo tjinene mOmbeibela i ungurisiwa kotjiṋa tji tje urisiwa.

^ Otjiserekarera tjotjipuka katji ‘nekori rouhona’ kozonya zatjo, tjimuna otjipuka otjitenga. (Omavan. 13:1) Mena rokutja otjo ‘i tjimwe tja inḓa hambombari,’ nu tji muna ouvara watjo okuza ku zo.—Tara korupa morungovi ndwi jw.org, ndi nepu ndi What Is the Scarlet-Colored Beast of Revelation Chapter 17?