Twende kovidio oini

Twende komurya

ORUPA RWOMAKONḒONONENO 46

Jehova me ku vatere okurira ombanḓe

Jehova me ku vatere okurira ombanḓe

“Ami himee ku esa ko; nu himee ku imbirahi ko!” —HEBR. 13:5.

EIMBURIRO 55 Amu ve tira!

OMAPU KU MATU KATARA *

1. Ouṋe ngu me tu huhumiṋa tji matu rimunu ourike poo tji tu ri mouzeu? (Epsalme 118:5-7)

HAPO ove wa rora okurimuna ourike nokutja kape nomundu ngu ma yenene okukuvatera okutjinda ouzeu woye? Ovengi va ri noumune mbwo, nandarire ovakarere va Jehova ovaṱakame. (1 Ozomb. 19:14) Indu tji wa kara mongaro ndjo, zemburuka omakwizikiro wa Jehova nga: “Ami himee ku isa ko nu himee ku imbirahi ko!” Kunao, nongamburiro eṱe matu yenene okutja, “Muhona eye omuvatere wandje nu hi nokutira ko.” (Hebr. 13:5, 6) Omuapostele Paulus wa tjanga omambo ngo kOvakriste moJudea, ape mombura ndji 61 O.Z. Omambo we ye tu zemburukisa ombambo nge ri mEpsalme 118:5-7.—Lesa.

2. Morupa ndwi matu katara kuye, nu omena raye?

2 Tjimuna omutjange wepsalme, Paulus mena ra imbi mbya tjitwa ku ye, aa tjiwa kutja Jehova me mu vatere. Otjotjihorera, ozombura mbari komurungu ya indu Paulus tja tjanga orutuu kOvaheberi, mouyenda we eye wa tuurunga otjivepo tjaa tji hingi nomasa momuronga. (Oviung. 27:4, 15, 20) Jehova wa vatera Paulus mouyenda we mbwo, nu nandarire komurungu wanao. Morupa ndwi, matu katara komiano vitatu me mu vatera. Jehova we mu vatera okupitira mu Jesus novaengeli, ovandu tjiva mba ri mouhonapare novakambure ovakwao. Okutara kovihorera mbi maku kurisa ongamburiro yetu momakwizikiro wa Mukuru wokutja ma ziri ozongumbiro zetu.

OMBATERO OKUZA KU JESUS NOVAENGELI

3. Paulus mape ya ee ripura ohunga na iye, nu omena raye?

3 Paulus aa hepa ombatero. Ape mombura ndji 56 O.Z., otjimbumba tjovandu tje mu pitisa pendje yondjuwo ondjapuke ya Muhona moJerusalem, nu aa tji vanga okumuzepa. Ngunda e ri momihihamo eyuva ependukirwa, Paulus wa etwa komurungu wOtjira tjOvajuda. (Oviung. 21:30-32; 22:30; 23:6-10) Moruveze ndwo, eye mape ya we ripura kutja, ‘Hapo me kayenda komurungu okutjinda omihihamo mbi nga ruṋe?’

4. Jehova wa ungurisa vi Jesus okuvatera Paulus?

4 Hapo Jesus wa vatera vi Paulus? Ongurova kombunda ya indu Paulus tja za nokukamburwa, “Muhona” Jesus wa kuramene pu ye na tja: “O tira, ove we ndji hongonona mu no moJerusalem, nu wina katjite tjingetjo moRoma.” (Oviung. 23:11) Tjiri omambo ngo ya yanḓiparisa Paulus tjinene. Jesus we mu tanga komazuvarisiro nga tjita moJerusalem. Eye wa kwizikira Paulus kutja ma kavaza koRoma nokuhina otjipo nu a kayenda komurungu okuzuvarisa mo. Okuza nokuraerwa omambo ngo, Paulus mape ya aa munu kutja u ri mondjeverero ya ihe.

Omuengeli ma yanḓiparisa Paulus kutja, ovandu avehe mbe ri mondjuwoyomomeva mave tuurunga otjivepo otjinamasa (Lesa oparagrafa 5)

5. Jehova wa ungurisa vi omuengeli okuvatera Paulus? (Tara kotjiperendero tjokombanda yokambo nga.)

5 Omauzeu yeṋe warwe Paulus nga muna? Ozombura ape mbari kombunda yoviṋa mbya tjitwa moJerusalem, Paulus wa toora ouyenda okuyenda koItaly mokayaha. Nu mondjira pa kara otjivepo tjaa tji hingi nomasa tji tja tjita kutja ovaronde ve mune kutja mape ya ave ṱu. Posi yokutja Paulus kaa tira. Omena raye? Eye wa raera ovandu avehe mba ri mondjuwo yomomeva, na tja: “Ouṱuku mbwa zu ko omuengeli wa Ndjambi ngwi ami ngu mbi ri owe nu ku mbi rikotamena we ere ku ami na tja: ‘O tira, Paulus! Ove mo sokukakurama komurungu wombara yopondomba. Nu Ndjambi mena rouwa we kove wa yama omiinyo vyovarumendu avehe mbe ri puna ove mondjuwoyomomeva.’”Jehova wa ungurisa omuengeli okuyanḓiparisa Paulus tjimuna tja ungurisa Jesus komurungu wanao. Nu Paulus wa vaza moRoma tjimuna Jehova pa kwizika.—Oviung. 27:20-25; 28:16.

6. Omakwizikiro yeṋe ya Jesus nge tu yanḓiparisa, nu omena raye?

6 Hapo Jesus u tu vatera vi? Jesus me tu vatere, tjimuna tja vatera Paulus. Otjotjihorera, Jesus wa kwizikira imba avehe mbe mu kongorera kutja, “Ami mbi ri puna eṋe omayuva aehe nga komaandero wouye.” (Mat. 28:20) Omambo wa Jesus ngo ye tu yanḓiparisa tjinene. Omena raye? Mena rokutja, povikando tu muna omauzeu. Otjotjihorera, indu tji twa zepaisa omusuverwa wetu, eṱe mape ya tu tjinda omuhihamo mbwo oure wozombura ozengi. Tjiva ve tjinda omauzeu nge za moukurundu. Nu wina, varwe ve tjinda ombameno momuinyo. Nandarire nao, eṱe tu yenena okutjinda omauzeu ngo mena rokutja tu tjiwa kutja Jesus u ri puna eṱe “omayuva aehe,” nandarire inga omazeu okutjinda.—Mat. 11:28-30.

Ovaengeli ve tu vatera indu tji tu ri motjiungura tjokuzuvarisa (Lesa oparagrafa 7)

7. Otja kOmavandururiro 14:6, omomuano uṋe Jehova me tu vatera ndino?

7 Embo ra Mukuru ri tu pa omasa okutjiwa kutja Jehova u ungurisa ovaengeli okutuvatera. (Hebr. 1:7, 14) Otjotjihorera, ovaengeli ve tu vatera okuzuvarisa “ombuze ombwa yOuhona” kovandu ‘womihoko avihe na womaraka aehe na woviwaṋa avihe.’—Mat. 24:13, 14; lesa Omavandururiro 14:6.

OMBATERO OKUZA KOVANDU MBE RI MOUHONAPARE

8. Jehova wa ungurisa vi omuhongore wovita okuvatera Paulus?

8 Hapo ombatero yaye Paulus ndja muna? Mombura ndji 56 O.Z, Jesus wa raera Paulus kutja ma kavaza koRoma. Posi yokutja, Ovajuda tjiva moJerusalem va tya okukambura Paulus nokumuzepa. Indu omuhongore wovita wena Klaudius Lisias tja zuva ohunga nondando yawo ndjo, eye wa vatera Paulus. Tjimanga, Klaudius wa rakiza otjimbumba otjinene tjovarwe vovita okutjevera Paulus nokumutwara koSiserea, tji tja ri ozokilometa ape 105 okuza koJerusalem. MoSiserea, omuhonapare Feliks wa rakiza kutja Paulus “a tjevererwe mondjuwo youhona ya Herodes.” Kunao, Ovajuda kaave yenene okumuzepa.—Oviung. 23:12-35.

9. Omuhonapare Festus wa vatera vi Paulus?

9 Ozombura mbari kombunda ya indu Paulus tja yamwa. Eye wa kakara motjovakamburwa moSiserea. Festus wa rira omuhonapare poruveze rwa Feliks. Ovajuda va ningira Festus kutja Paulus me yekupangurirwa moJerusalem, posi yokutja, eye wa tja kako. Mape ya omuhonapare ngwi aa tjiwa kutja Ovajuda va tjita “omerikutirokumwe wokuzepa Paulus mondjira.”—Oviung. 24:27–25:5.

10. Omuhonapare Festus wa tjita vi indu Paulus tje mu ningira okupangurwa i ombara yopondomba ya Roma?

10 Kombunda, Paulus wa kapangurirwa moSisarea. Mena rokutja Festus aa ‘vanga okuritjatisa kOvajuda,’ eye wa pura Paulus kutja, “Ove mo vanga okuyenda ko Jerusalem okukapangurirwa omakuminino nga komurungu wandje poo indee?” Paulus aa tjiwa kutja Ovajuda mape ya ave mu zepa moJerusalem, nu wina aa tjiwa kutja ma sokutjita vi kutja aha ṱu nu ma kayende komurungu okuzuvarisa. Eye wa tja: “Ami opu me yarurire mo otjiposa tjandje kotjombanguriro yombara yopondomba.” Kombunda yokuhungira ku novayandjandunge ve, Festus wa tja: “Ove wa yarura mo otjiposa tjoye kotjombanguriro yombara yopondomba, okutja mo i kombara ndji.” Ondando ya Festus ndjo, ya vatera Paulus kovanavita na ye. Nu Paulus wa kakara moRoma, kokure nOvajuda mbaave vanga okumuzepa.—Oviung. 25:6-12.

11. Paulus mape ya we ripurira komambo yeṋe nga tjangwa i Jesaja?

11 Ngunda ama undju okutoora ouyenda koItaly, Paulus mape ya ee ripurire kerakiza omuprofete Jesaja nda hungira ohunga na imba mbe pirukira Jehova. Ndi ma ri tja: “Ripureye ondunge, nungwari oyo mai nyonwa! Tjiteye omazuvasaneno, nowo kaye nokuzikama, orondu Ndjambi u ri puna eṱe.” (Jes. 8:10) Paulus aa tjiwa kutja Mukuru me mu vatere nu iho tje mu pa omasa okutuurunga omauzeu nga ka muna.

Jehova ma yenene okurundurura omeri- pura wa imba mbe ri mouhonapare okuvatera ovakarere ve tjimuna tja tjita morukapitaveze (Lesa oparagrafa 12)

12. Omomuano uṋe Julius ma tjinda Paulus, nu iho tja tjita kutja Paulus ma mune ye?

12 Mombura ndji 58 O.Z., Paulus wa toora ouyenda we okuyenda koItaly. Omuhongore wovarwe vovita wOvaroma wena Julius aa tjevere Paulus, mena rokutja wa ri omukamburwa. Julius wa ri nouyara wokutjinda Paulus momuano omuvi poo omuwa. Hapo eye wa ungurisa vi ouyara we mbwo? Meyuva ependukirwa indu tji va vaza moSidon, “Julius wa raisa ounyaṋutima ku Paulus, notje mu yandjera okukatara omapanga we.” Nu otjikando tjarwe, Julius wina wa yama omuinyo wa Paulus. Omuano uṋe? Ovarwe vovita aave vanga okuzepa ovapandekwa mba ri mondjuwo yomomeva posi yokutja, Julius we ve tjaera okutjita nao. Omena raye? Eye aa ‘vanga okuyama Paulus.’ Mape ya kutja Paulus wa muna kutja Jehova aa ungurisa omuhongore wovita ngwi okumuvatera nokumutjevera.—Oviung. 27:1-3, 42-44.

Lesa oparagrafa 13

13. Omomuano uṋe Jehova mu mape ya a ungurisa ovandu mbe ri mouhonapare?

13 Hapo ombatero yaye ndji tu muna? Jehova mape ya a ungurisa ombepo ye ondjapuke okutjita kutja ovandu mbe ri mouhonapare ve tjite mbi ma vanga, indu tji mavi hitasana nondando ye. Ombara Salomo wa tja: “Omutima wombara u ri meke ra Muhona tjimuna omipupo vyomeva; Muhona me u tumburire akuhe Eye ku ma vanga.” (Omiano 21:1) Hapo omambo ngo maye hee tjike? Ovandu ve yenena okusa okaira kokutja omeva ye tupuke komunda mbu mave vanga. Momuano otjingewo, Jehova u ungurisa ombepo ye okurundurura omeripura wovahonapare momuhunga mbu mau hitasana nondando ye. Indu iho tji tja tjitwa, ovandu mbe ri mouhonapare ve tjita ozondando nḓu maze eta ouwa kovakarere va Mukuru.—Sasaneka Esra 7:21, 25, 26.

14. Otja kOviungura 12:5, matu yenene okukumbira oouṋe?

14 Ovikwaye mbi matu yenene okutjita? Eṱe matu yenene okukumbira “ozombara novandu avehe mbe ri mounane” indu owo tji va ningirwa okuhungirira po otjiungura tjetu tjokuzuvarisa nozombongarero zetu zombongo. (1 Tim. 2:1, 2; Neh. 1:11) Tjimuna Ovakriste veserewondo etenga, eṱe wina tu kumbira ovakambure ovakwetu mbe ri motjovakamburwa tjinene. (Lesa Oviungura 12:5; Hebr. 13:3) Nu wina matu yenene okukumbira ovatjevere mbe tjevera ovakambure ovakwetu motjovakamburwa. Matu yenene okuriyarikaṋa ku Jehova kutja ma rundurure omeripura wovatjevere mbo, kokutja ve yenene okutjinda ovakambure ovakwetu mbe ri motjovakamburwa ‘nounyaṋutima’ tjimuna Julius.—Oviung. 27:3.

OMBATERO OKUZA KOVAKAMBURE OVAKWETU

15-16. Jehova wa ungurisa vi ooAristakus na Lukas okuvatera Paulus?

15 Hapo ombatero yaye Paulus ndja muna? Indu Paulus tjaa i koRoma, povikando Jehova wa ungurisa ovakambure okumuvatera. Ngatu tare kovihorera tjiva.

16 Omapanga wa Paulus ooAristakus na Lukas va tya okuyenda puna ye koRoma. * Ombeibela kai raisa kutja Jesus wa kwizikira ooAristakus na Lukas kutja mave kavaza koRoma nokuhinotjipo. Kunao, owo va twamene omiinyo vyawo moumba mokutoora ouyenda ounaumba mbwi posi yokutja, mena rokutja aave vanga okuvatera Paulus, owo va tjita nao. Kombunda uriri, otji va tjiwa kutja mave kavaza nokuhinotjipo. Mape ya kutja indu Aristakus na Lukas tji va ronda mokayaha okuyenda koSiserea, Paulus wa kumba nomasa ku Jehova okutja ndangi kombatero ndje mu pe okupitira movakambure vevari mba mba raisa ouvanḓe.—Oviung. 27:1, 2, 20-25.

17. Jehova wa ungirisa vi ovakambure mombongo okuvatera Paulus?

17 Ovakambure mombongo aave vatere Paulus povikando pekepeke mouyenda we. Otjotjihorera, indu tji va kurama moSidon, Julius wa yandjera Paulus “okukatara omapanga we kutja a kapewe mbi ma hepa.” Nu otjikando tjarwe motjihuro hi Puteoli, Paulus nomapanga we va ‘vaza mo ovakriste, nowo ve ve ningira kutja ve kare puna wo oure wotjivike.’ Ovakriste motuveze two, aave vatere Paulus nomapaga we novihepwa vyawo. Nu mape ya kutja Paulus ee ve raere ohunga noviṋa oviyanḓiparise mbyaa tjitwa ku ye. (Sasaneka Oviungura 15:2, 3.) Okuzambo Paulus nomapanga we va kayenda komurungu nouyenda wawo kombunda yokuyanḓiparisiwa.—Oviung. 27:3; 28:13, 14.

Tjimuna Paulus, Jehova u ungurisa ovakambure ovakwetu okutuvatera (Lesa oparagrafa 18)

18. Otjikwaye tji tja hinga Paulus okutja ndangi ku Mukuru nokuyanḓipara?

18 Indu Paulus tja ri mondjira okuyenda koRoma, eye mape ya ee ripura ohunga nomambo nga tjanga ozombura ndatu komurungu wanao kombongo motjihuro ho. Eye wa tja: ‘Ami mba zera ozombura ozengi okuyekumumuna.’ (Rom. 15:23) Posi yokutja, eye kaa undjire ko kutja me ya otjomukamburwa. Eye tjiri wa yanḓipara indu tja muna ovakambure moRoma amave mu undju meṋe yondjira okumutjakanena. Nu indu “Paulus tje ve muna arire tja tja okuhepa ku Ndjambi, nu a yanḓipara tjinene.” (Oviung. 28:15) Paulus wa tja ndangi ku Mukuru mena rovakambure mba muna. Omena raye? Mena rokutja Paulus wa muna kutja Jehova ma ungurisa ovakambure mombongo okumuvatera.

Lesa oparagrafa 19

19. Otja ku 1 Petrus 4:10, omomuano uṋe Jehova mu mape ya e tu ungurisa okuvatera imba mbu mave hepa ombatero?

19 Ovikwaye mbi matu yenene okutjita? Hapo ove mo tjiwa omukambure mombongo ngwa vera poo ngu nomauzeu warwe mehupo? Poo ngwa zepaisa omusuverwa we. Indu tji twa tjiwa ohunga nomundu ngu ma hepa ombatero eṱe matu yenene okuningira Jehova okutuvatera kutja tu hungire, poo tu tjite otjiṋa tji matji raisa orusuvero. Mape ya kutja omambo wetu novitjitwa vyetu avi rire oviṋa omukambure omukwetu mbi ma hepa okuyanḓipara. (Lesa 1 Petrus 4:10.) * Imba mbu matu vatere mape ya ave kara nongamburiro rukwao momambo wa Jehova nga: “Ami himee ku esa ko; nu himee ku imbirahi ko!” Tjiri iho matji ku pe ondjoroka.

20. Ongwaye tji matu yenene okuhungira nongamburiro omambo nga: “Muhona Eye omuvatere wandje”?

20 Tjimuna Paulus nomapanga we, eṱe wina mape ya atu munu omauzeu. Nu matu yenene okukara nongamburiro kutja Jehova u ri puna eṱe. Eye u ungurisa Jesus novaengeli ve okutuvatera. Nu wina, indu tje ri otja kombango ye, Jehova u yenena okuungurisa ovandu mbe ri mouhonapare okutuvatera. Otja otjingi tjetu pu matu tjiwa, Jehova u ungurisa ombepo ondjapuke okuhinga ovakambure ovakwetu okuvatera ovakambure varwe mbu mave hepa ombatero. Kunao, tjimuna Paulus, eṱe nongamburiro matu yenene okutja, “Muhona Eye omuvatere wandje, nu hi nokutira ko. Omundu me ndji tjiti tjike?”—Hebr. 13:6.

EIMBURIRO 38 Eye me ku zeuparisa

^ par. 5 Morupa ndwi, matu katara komiano vitatu Jehova ma vatera omuapostele Paulus okutjinda omauzeu. Nu wina matu katara komuano Jehova ma vatera ovakarere ve morukapitaveze, tji matji tjiti kutja tu kare nongamburiro kutja Jehova me tu vatere ndino otja tji matu tuurunga omauzeu mehupo.

^ par. 16 Aristakus na Lukas aave ryanga puna Paulus. Indu Paulus tja kamburirwe moRoma, omapanga we nga wina yari puna ye.—Oviung. 16:10-12; 20:4; Kol. 4:10, 14.

^ par. 19 Lesa okambo kOruhungu, 15 ku Januari 2009, omuk. 13-14, opar. 5-9.