Twende kovidio oini

Twende komurya

Mbuti Rutherford ma hungire pomaworonganeno omanene poCedar Point, mOhio, 1919

1919—Ozombura esere rimwe nḓa kapita

1919—Ozombura esere rimwe nḓa kapita

MOMBURA ndji 1919 Ovita Ovinene (kombunda mbya vi tjiukwa otja Ovita vyOuye Ovitenga), mbya ri ko oure wozombura ine, otji vya yanda. Kuṱa komaandero wombura ndji 1918, oviwaṋa vya isa okurwa nu tji ya ri 18 ku Januari, 1919, ombongarero onene yOhange moParis otji ya uta. Ombongarero ndjo ya tjita onḓuvasaneno ya Versailles, ndja yandisa ovita pokati ka Germany nomahi nge rikutire kumwe. Onḓuvasaneno ndjo ya zikamisiwa tji ya ri 28 ku Juni, 1919.

Onḓuvasaneno ndjo wina ya zikamisa otjira otjipe tjaa tji isanewa kutja oLeague of Nations. Ondando yotjira ho ya ri “oyokutunduuza omaunguriro wa pamwe nokuyeta ohange norusuvo mouye auhe.” Ozokereka ozengi aaze yandja oruvara kotjira ho. Ozokereka tjiva moAmerica za tanga otjira hi kutja “ombu ri Ouhona wa Mukuru wokombanda yehi.” Ozokereka nḓo za yandja oruvara kotjira ho mokuhinda ovakuramene po kombongarero yOhange moParis. Umwe wovakuramene po mbo wa tja ombongarero ndjo “ya tjita omarundurikiro omape mekuruhungi rouye.”

Omarundurukiro omape ngo ya uta, posi yokutja kaye tjitirwe i yovarumendu mba ri pombongarero yOhange ndjo. Mombura ndji 1919 pa tjitwa omarundurukiro omape motjiungura tjokuzuvarisa. Jehova wa yandja omasa kovakarere ve okuzuvarisa tjinene okukapita oruveze orukuru. Posi yokutja rutenga, Ovakonḓonone vOmbeibela aave hepa okutjita omarundurukiro omananḓengu.

ONDANDO ONḒEU OKUTJITA

Joseph F. Rutherford

Omatoororero yombura aihe yovakuramenepo wo-Watch Tower Bible and Tract Society ya tjitwa Oroviungura tji ya ri 4 ku Januari, 1919. Moruveze ndo, Joseph F. Rutherford, ngwaa hongorere po ovakarere va Jehova, wa peterwa motjovakamburwa e hi nondjo moAtlanta, tja Georgia, U.S.A., ku novarumendu varwe hambombari. Epuriro ra ri kutja, hapo ovarumendu ovakambure mba ri motjovakamburwa mave sokutoororwa rukwao? Poo mape sokutoororwa ovandu varwe?

Evander J. Coward

Ngunda Mbuti Rutherford e ri motjovakamburwa, eye ee rikende ohunga noruyaveze rotjira. Eye aa tjiwa kutja ovarumendu ovakambure tjiva va ri noumune wokutja ma rire nawa tji va toorora omundu warwe okurira omunane. Mena repu ndo, eye wa tjanga orutuu kovakambure ovakwao, okuningira kutja Evander J. Coward ma rire omunane. Rutherford wa tja Coward wa ri omundu “omupore,” “wongengezero,” nu “omuṱakame ku Mukuru.” Posi yokutja, ovarumendu ovakambure ovengi aave vanga kutja omatoororero ye yarurwe ombunda oure womieze hamboumwe. Ozohahende nḓaaze rwire ovakambure ovakwao motjovakamburwa va kupasana nepu ndo. Ngunda amave hungire kutja mave sokutjita vi, ovakambure tjiva va pindika.

Richard H. Barber

Richard H. Barber kombunda wa tja ongaro ndjo ya ri onḓeu okuzengurura. Omurumendu omukambure umwe ngwa ri mbo wa tja: “Kawami omundu ngu me tjiwa ozoveta nawa, posi yokutja me tjiwa kutja okurira omuṱakame ku heya tjike. Mukuru u vanga kutja tu rire ovaṱakame. Omuano omusemba mu matu yenene okuraisa ouṱakame wetu ku Mukuru omokutoorora Mbuti Rutherford rukwao okurira omuhongorore wetu.”​—Eps. 18:25.

Alexander H. Macmillan

A. H. Macmillan ngwa kamburirwe puna Mbuti Rutherford, wa zemburuka eyuva Mbuti Rutherford nda kongora etuwo re ronḓorongo ne mu raere kutja, “Pitisa eke roye.” Mbuti Rutherford we mu pa okambapira ku ka tjangerwe. Macmillan wa lesa oviṋa mbya tjangerwe ku ko nu aa tjiwa kutja mavi hee tjike. Ombuze aai tja: “RUTHERFORD WISE VAN BARBER ANDERSON BULLY NA SPILL OMUHONGORE OMUTENGA VETATU OVAHONGORE ORUSUVERO KU AVEHE.” Ihi aa tji hee kutja ovahongore avehe va toororwa rukwao nu Joseph Rutherford na William Van Amburgh va pewa ovihako vyawo ovikuru. Tjaa tji hee kutja Mbuti Rutherford ma kayenda komurungu okurira omunane.

OWO VA PITISIWA!

Ovakonḓonone vOmbeibela va ningira ovandu okutwako omunwe kembo okuningira ohoromende kutja i pitise ovarumendu ovakambure mbo motjovakamburwe. Okutjita nao kwa raisa ouvanḓe, nu ovandu wokombanda 700,000 va twako omunwe kembo komaningiriro ngo. Mombura ndji 1919, tji ya ri 26 ku Marta, Oritjatatu, ngunda omaningiriro ngo aye hiya yandjwa, Mbuti Rutherford novakambure ovakwao va pitisiwa.

Tjaa hungire ku novandu mbe mu yakura pongando, Mbuti Rutherford wa tja: “Mbi nongamburiro kutja oviṋa mbya tjitwa mbi vye tu rongerisa atuhe kotuveze otuzeu tu matu ya. . . . Otjirwa tjeṋu ka tjari okupitisa ovakambure ovakweṋu motjovakamburwa. Indjo ka ndjaa ri ondando yoviungura avihe imbi. . . . Otjirwa tjeṋu tja ri otjokuyeta ohiviro ku Jehova nu imba mbu va tjita nao va muna ozondaya ozombwa.”

Oviṋa mbya tjitwa kovakambure ovakwetu motjombanguriro vya raisa kutja Jehova aa yandja omuhunga moviṋa mbi. Mombura ndji 1919, tji ya ri 14 ku Mei, otjombanguriro tja tja: “Ovahakerwa motjiposa hi kave . . . munine ombanguriro osemba ndjaave sokukara na yo, nu mena repu ndo ovo va pitisiwa.” Ovarumendu ovakambure mba va kumininwa kutja va tjita oviṋa ovivi tjinene, nu oviṋa mbi atja vi tjangwa momambo wohoromende andakuzu otjombanguriro tje ve isira poo tja rundurura oruveze ndaave sokukara motjovakamburwa. Posi yokutja otjiposa ho tja imbirahiwa. Mena ranao, Omupangure Rutherford wa kayenda komurungu okurwira ovakarere va Jehova mOndjiwo yOtjombanguriro yOkombanda moUnited States. Nu otjiṋa eye tja tjita povikando ovingi kombunda yokupitisiwa.

OKUZUVARISA NONḒERO

Mbuti Macmillan wa tja: “Eṱe kamaatu haama uriri nokuhinokuungura otjiṋa, nokuundja ku Muhona okututwara keyuru. Eṱe twa muna kutja matu sokutjita otjiṋa kutja tu tjiwe kutja ombango ya Muhona tjiri oyaye.”

Posi yokutja ovakambure pomberoo ohongora kaave yenene okukayenda komurungu noviungura mbyaave ungura oure wozombura ozengi. Omena raye? Mena rokutja tji va ri motjovakamburwa, oviungurisiwa mbyaavi ungurisiwa okupirinda omambo vya nyonenwe. Otjiṋa hi tje ve teya ombango nu ovakambure tjiva aave ripura kutja otjiungura tjokuzuvarisa tja manuka.

Hapo pari novandu mba ri nonḓero mombuze yOuhona ndjai zuvarisiwa i yOvakonḓonone vOmbeibela? Mbuti Rutherford wa yandja ehungi nda zira epuriro ndo. Ovandu avehe va ṋangwa. Mbuti Macmillan wa tja:“Indu tji pe hee re omundu kehungi ndo matu tjiwa kutja otjiungura tjokuzuvarisa tja yanda.”

Ondjivisiro ndji ri mongoramambo yehungi ra Mbuti Rutherford nda ri nepu ndi, “The Hope for Distressed Humanity” moLos Angeles, tja California, 1919

Tji ya ri 4 ku Mei Osondaha, 1919, kehi youvere ouzeu Mbuti Rutherford wa yandja ehungi nda ri nepu ndi “The Hope for Distressed Humanity” moLos Angeles, tja California. Pehungi ndo pari novandu votjivarero ape 3,500, nu ovandu varwe ovengi va yaruka kozoyawo mena rokutja ka pari oruveze. Nu eyuva e pendukirwa, pa ri novandu 1,500 mbe ya kehungi ndo. Ovakambure va muna eziriro rawo mena rokutja​ovandu ovengi vari nombango!

Otjiṋa tjarwe ovakambure tji va tjita okuzambo tja ṱuna komuano wokuzuvarisa wOvahongonone va Jehova nga ku ndino.

OMEKURIRO WORUYAVEZE

Oruhungu 1 ku Auguste, 1919, rwa tjivisa kutja pomautiro wa Septemba, mape tjitwa omaworonganeno omanene poCedar Point, mOhio. Clarence B. Beaty ngwa ri omukonḓonone wOmbeibela omutanda moMissouri wa tja: “Ovandu avehe aave munu kutja mave sokukara mbo.” Ovakambure ovakwetu votjivarero tjokombanda 6,000 va ya komaworonganeno ngo, otjivarero tji tji hina aa tji undjirwa ko. Ovandu wokombanda 200 va papitisiwa mErindi ndi Erie, nda ri popezu mbo nu iho tja ri otjiṋa tji tja etera ko ondjoroka.

Otjiperendero tjokambo nga The Golden Age, kombura ndji 1919, 1 ku Oktoba

Tji ya ri 5 ku Septemba, 1919, eyuva Oritjatano romaworonganeno omanene, Mbuti Rutherford wa tjiukisa okambo okape nga The Golden Age * “morutuu rwe kOvaungure ovakwao motjiungura tjokuzuvarisa.” Okambo nga aa ke “sokutjivisa ombuze onanḓengu, nokuyandja omakahururiro okuza kOmatjangwa kutja ongwaye oviṋa mbi tjaa vi tjitwa.”

Ovakonḓonone avehe vOmbeibela va tunduuzwa okuzuvarisa nouvanḓe amave ungurisa okambo okape nga. Orutuu ndwa kahurura kutja otjiungura hi matji sokukayendisiwa vi, rwa tja: “Omundu auhe ngwa papitisiwa nga zemburuke kutja ondjingonekero yapeke okukarera, nokuungurisa oruveze ndwi nai okuungura nomasa otja pu ma yenene motjiungura tjokuzuvarisa.” Ovandu ovengi va yakura omaṋangero wokuzuvarisa nga! Mu Desemba, ovazuvarise vOuhona omapatje va muna omambo wokombanda 50,000 yokambo okape nga.

Ovarumendu ovakambure moBrooklyn, tja New York, nokarori ku katwirike omambo nga The Golden Age

Komaandero wombura ndji 1919, ovakarere va Jehova va rongerisirwe nawa nu va hara omasa omape. Nu wina omaprofetero tjiva omananḓengu ohunga nomaandero wouye ya yenenisiwa. Oruveze ovakarere va Mukuru maave sokurorwa nokukohororwa, otja komahunganekero nge ri mu Maleaki 3:1-4, ya yenenisiwa. Ovakarere va Jehova va kuturwa ku “Babilon Otjinene,” nu Jesus wa zika “omukarere omuṱakame nomunazondunge.” * (Omavan. 18:2, 4; Mat. 24:45) Ovakonḓonone vOmbeibela va rongera okuungura otjiungura Jehova tjaa vanga kutja ve ungure.

^ par. 22 Okambo nga The Golden Age karukwa Consolation mombura ndji 1937 nu mombura ndji 1946 karukwa Awake!

^ par. 24 Lesa Oruhungu, 15 ku Juli, 2013, omuk. 10-12, 21-23; Marta 2016, omuk. 29-31.