Twende kovidio oini

Twende komurya

Ovandu mave sokuzuva erakiza ra Mukuru ‘rotjivepo’ tji matji ya

Ombanguriro ya Mukuru​—Hapo eye aruhe u rakiza ovandu komurungu woruveze?

Ombanguriro ya Mukuru​—Hapo eye aruhe u rakiza ovandu komurungu woruveze?

OMUKONḒONONE womuinyo weyuru ma tara koviperendero mbi mavi raisa omuinyo weyuru. Eye wa munu otjivepo otjinaumba tji matji hungama oruveze mu mwa tura ovandu ovengi. Mena rokurikendera ondjeverero yovandu, eye ma kondjo pu ma yenene okurakiza ovandu mbo ngunda eri rukuru.

Momuano otjingewo, Jehova nai u rakiza ovandu kombanda yehi ohunga ‘notjivepo’ otjinaumba tjinene, okukapita oviṋa ovandu mbi ve zuva mozombuze zomuinyo weyuru. Omomuano uṋe eye me tjita nao? Nu ongwaye tji tu nongamburiro kutja eye u yandja oruveze ndwa yenene kovandu okutoorera komukambo komarakiza we ngo? Kutja tu kamune omaziriro, rutenga ngatu konḓonone omarakiza tjiva Jehova nga yandja morukapitaveze.

OMARAKIZA MUKURU NGA YANDJA

Moruveze rwOmbeibela, Jehova wa rakiza ovandu ohunga ‘novivepo’ pekepeke, poo ombanguriro ndji ma eta ku imba mbe ha kara nonḓuviro komarakiza we. (Omiano 10:25; Jer.30:23) Mongaro aihe, eye aa rakiza ovandu mbo komurungu woruveze nokuveraere oviṋa mbi mave sokutjita kutja ve kare nonḓuviro ku ye. (2 Ozomb. 17:12-15; Neh. 9:29, 30) Kokutja ma vatere ovandu okutjita omarundurukiro ngu maye heperwa po, povikando aa ungurisa ovakarere ve ovaṱakame kombanda yehi okutjiukisa ombanguriro ye nokuvatera ovandu okuhakahana okutoorera komukambo.​—Amos 3:7.

Noa wari umwe wovakarere va Mukuru ovaṱakame. Oure wozombura ozengi, eye nokuhinokutira wa rakiza ovandu ovanautwe nu mbaave tjiti oruvakiro ohunga nomupupo omunene mbu mau ya. (Gen. 6:9-13, 17) Eye wina we ve raera kutja ovikwaye mbi mave sokutjita okuyama omiinyo vyawo. Nu mena ranao Noa aa isanewa “omuzuvarise wousemba.”​—2 Petr. 2:5.

Nandarire kutja Noa aa kondjo nomasa okuraera ovandu, owo kave puratenene kombuze ya Mukuru ndjo. Owo va raisa kutja kave nongamburiro. Mena ranao owo va ṱa indu Omupupo “tji we ya nau ve twara avehe.” (Mat. 24:39; Hebr. 11:7) Owo tjiri kamaave tja Mukuru ke ve rakizire.

Jehova wina aa rakiza ovandu oruveze orusupi komurungu ‘wotjivepo’ tji ma tji ya. Nandarire nao, eye aa kondjo kutja imba mbu mave ṱunwa i yotjiṋa hi ve mune oruveze ndwa yenene okutjita omarundurukiro. Otjotjihorera, Eye wa rakiza ovandu komurungu woruveze ohunga noviwonga Omurongo mbya wira Engipte otjikuru. Jehova wa hinda Moses na Aaron okurakiza Farao novahongore ve ohunga notjiwonga otjitjahambombari, tji tja ri ozombawe zombura nḓa eta onyoneno onyingi. Otjiwonga hi aatji sokuuta eyuva ndaari kongorere ko. Hapo Mukuru wa yandja oruveze ndwa yenene kovandu okupaha oruveze romaundiro nokutaura kotjivepo hi? Ombeibela i tja: “Ingwi mokati kovahongore va Farao nguya tira embo ra Muhona wa eta ovakarere ve novinamuinyo vye okuisa mokuti, ne vi hitisa mozondjuwo zomawameno. Nungwari ingwi ngwa nyengura embo ra Muhona wa isa ovakarere ve novinamuinyo vye mokuti.” (Eks. 9:18-21) Oukahu kutja Jehova wa yandja oruveze ndwa yenene, kutja imba mba hakahana okutoora omukambo ave ha ṱunwa i yotjiwonga tjimuna ovandu varwe.

Farao novahongore ve wina va rakiziwa komurungu woruveze ohunga notjiwonga otjitjamurongo. Posi yokutja, owo va pirukira erakiza ndo. (Eks. 4:22, 23) Nu mena ranao ovanatje vawo ovazandu oviveri va ṱa. Tjiri iho tja ri otjiṋa otjihihamise! (Eks. 11:4-10; 12:29) Hapo owo a tjave puratena keronga ndo komurungu woruveze? Ii! Moses wa hakahana okurakiza Ovaisrael ohunga notjiwonga otjitjamurongo tjaa tji ya, nokutja ovikwaye mbi mave sokutjita okuyama omaṱunḓu wawo. (Eks.12:21-28) Ovandu vengapi mba ṱakamisa erakiza ra Moses ndo? Pe munika tjimuna,otjimbumba tjovandu omangete yetatu va taurira omberero ya Mukuru ndjo nu va pita moEngipte. Nu motjimbumba ho mwa ri Ovaisrael ‘novandu varwe vozonganda’ mbe ha ri Ovaisrael nu wina mwa ri Ovaengipte.​—Eks. 12:38.

Ovihorera mbi vi raisa kutja Jehova aruhe u kondja kutja ovandu ve kare noruveze ndwa yenene okupuratena komarakiza we. (Deut. 32:4) Hapo ongwaye Mukuru tjaa tjiti nao? Omuapostele Petrus wa tja Jehova ka “vanga kutja omundu nangarire umwe a yandekwe, nungwari tjinga e vanga kutja avehe ve ritanaure komauvi wawo.” (2 Petr. 3:9) Tjiri Mukuru ee rikendere kovandu. Eye aa vanga kutja ve ritanaure nokutjita omarundurukiro ngu maye heperwa po ngunda omberero ye ai hiye ya.​—Jes. 48:17, 18; Rom. 2:4.

OKUPURATENA KOMARAKIZA WA MUKURU NDINO

Ndino ovandu avehe wina mave sokupuratena kerakiza enanḓengu ndi tjivisiwa mouye auhe nai. Indu Jesus tjaari kombanda yehi, eye wa rakiza ovandu kutja ouye mbwi mau nyonwa moruveze ‘rozombamisiro ozonene tjinene.’ (Mat. 24:21) Otja kombanguriro ndji mai katjitwa moruyaveze, eye wa yandja omaprofetero nge raisa oukahu kutja ovemukongorere mave munu tjike nu mave kara mozongaro zeṋe otja oruveze ndo tji maru ya. Kunao Jesus wa hungira ohunga noviṋa ovinanḓengu mbi tjitwa mouye auhe nu mbi tu muna ndino.​—Mat. 24:3-12; Luk. 21:10-13.

Mena romaprofetero ngo, Jehova nai u rakiza ovandu okuriwisa kehi yomananeno we worusuvero. Eye u vanga kutja ovandu mbe nonḓuviro ve yorokere ehupo ewa nai na wina ozondaya zouye oupe moruyaveze. (2 Petr. 3:13) Jehova u vanga kutja ovandu ve kare nongamburiro momakwizikiro we. Eye u ve vatera okutjita nao mokuvepa ombuze ndji mai yama omiinyo vyawo. Ombuze ndji​“ombuze ombwa yOuhona,” Jesus ndja hunganeka kutja “mai zuvarisiwa mouye auhe i rire omahongononeno koviwaṋa avihe.” (Mat. 24:14) Mukuru wa rongerisa ovakarere ve vatjiri okutjita “omahongononeno” ngo poo okuzuvarisa ombuze ya Mukuru momahi ape 240. Jehova u vanga kutja ovandu ovengi ve toore omukambo kerakiza ndi nokutaurira eyuva “romanyoneno” womberero ye osemba.​—Sef. 1:14, 15; 2:2, 3.

Kunao, epuriro enanḓengu ka rondi rokutja, hapo Mukuru u yandja oruveze ndwa yenene kovandu okutjita omarundurukiro ngu maye heperwa po? Mena rokutja pe noviraisiro ovingi mbi raisa kutja eye aruhe u tjita nao. Nungwari, epuriro enanḓengu orondi: Hapo ovandu mave puratene kerakiza ra Mukuru ngunda ape noruveze nai? Otja ovazuvarise va Mukuru, ngatu kayende komurungu okuvatera ovandu ovengi otja pu matu yenene kutja ve tuurunge omaandero wouye mbwi.