Twende kovidio oini

Twende komurya

ORUPA RWOMAKONḒONONENO 42

EIMBURIRO 103 Ovarise oviyandjewa kovandu

Raisa ondangi ‘kovarumendu mba yandjwa otjoviyandjewa’

Raisa ondangi ‘kovarumendu mba yandjwa otjoviyandjewa’

“Indu tja ronda koruveze rwokombanda . . . eye wa yandja ovarumendu otjoviyandjewa.”EF. 4:​8, NWT.

MATU RIHONGO TJIKE?

Matu kerihonga omuano ovavatere vombongo, ovanene vombongo, novatarere vorukondwa mu ve tu vatera, nomuano mu matu yenene okuraisa ondangi koviungura vyovarumendu ovaṱakame mba.

1. Jesus wa yandja oviṋa viṋe tjiva kovandu?

 KAPE nomundu ngwa rora okuungura ovingi okuvatera varwe okukapita Jesus. Indu tja ri kombanda yehi, eye potuingi aa ungurisa omasa we omahimise okuvatera varwe. (Luk. 9:​12-17) Eye we tu pa otjiyandjewa otjinenenene indu tje tu ṱira. (Joh. 15:13) Okuza kombendukiro ye, Jesus wa kayenda komurungu okutuvatera. Otja pa kwizika, eye wa ningira Jehova okutupa ombepo ondjapuke kutja i tu honge nokutuhuhumiṋa. (Joh. 14:​16, 17; 16:13) Okupitira mozombongarero zombongo, Jesus u kayenda komurungu okutupa imbi mbi matu hepa kutja tu yenene okuhonga ovandu mouye auhe ohunga nOmbeibela nokukaisa po ovandu ovahongewa.—Mat. 28:​18-20.

2. ‘Ovarumendu mba yandjwa otjoviyandjewa’ mba tamunwa mOvaefese 4:​7, 8 mave kamburire mo oouṋe?

2 Tara kotjiyandjewa tjarwe Jesus tje tu pa. Omuapostele Paulus wa tjanga kutja Jesus tja za nokuronda keyuru, “wa yandja ovarumendu otjoviyandjewa.” Ovaefese 4:​7, 8 (NWT) mari tja: “Auhe wetu wa pewa otjari otja Kristus tja haṋa otjiyandjewa hi. Orondu Omatjangwa maye tja: ‘Indu tja ronda koruveze rwokombanda eye wa twaerera ovahuurwa. Eye wa yandja ovarumendu otjoviyandjewa.’” Paulus wa kahurura kutja Jesus wa yandja oviyandjewa mbi okuvatera ombongo momiano pekepeke. (Ef. 1:​22, 23; 4:​11-13) Ndino, ‘ovarumendu mba yandjwa otjoviyandjewa’ ve kamburira mo ovavatere vombongo, ovanene vombongo, novatarere vorukondwa. a Otjiperi kutja, ovarumendu mba ovandu ovanauvi, ku nao ve tjita ozondataiziro. (Jak. 3:2) Posi yokutja, Omuhona wetu Jesus Kristus u ungurisa ovarumendu mba okutuvatera. Owo oviyandjewa vye kweṱe.

3. Sasaneka omuano atuhe mu matu yenene okuvatera oviungura vyovarumendu mba yandjwa “otjoviyandjewa.”

3 Jesus wa yandja otjiungura otjinanḓengu tjokuyanḓiparisa ombongo kovarumendu mba. (Ef. 4:12) Posi yokutja, atuhe matu yenene okuvevatera motjiungura otjinanḓengu hi. Eṱe mape ya atu sasaneke otjiungura hi ku nokutunga Etuwo rOmerikotameneno. Tjiva ve ungura morupa rwokutunga, varwe ve etera ovaungure mba ovikurya noviṋa mbi mave hepa, poo okuvevatera momiano vyarwe. Momuano tjingewo, atuhe matu yenene okuvatera ovavatere vombongo, ovanene vombongo, novatarere vorukondwa momambo na movitjitwa vyetu. Ngatu katare komuano mu tu muna ouwa okuza moviungura vyawo, nomuano mu matu yenene okuraisa ondangi ku wo na ku Jesus, ngwe tu pa ovarumendu mba.

OVAVATERE VOMBONGO VE ‘VATERA’ OMBONGO

4. Omomiano viṋe tjiva ovavatere vombongo maave ‘vatere varwe’ meserewondo etenga?

4 Meserewondo etenga, ovarumendu tjiva ovakambure va zikwa otjovavatere vombongo. (1 Tim. 3:8) Pe munika aayo owo ombe ri mba mbaave ‘vatere ovakwao,’ Paulus mba tamuna mo 1 Ovakorinte 12:28. Ovavatere vombongo aave ungura oviungura ovingi ovinanḓengu, kutja ovanene vombongo ve yandje ombango kotjiungura tjokuhonga nokuvarura ovakambure ovakwao. Otjotjihorera, ovavatere vombongo mape ya aave vatere okuherengurura Omatjangwa, poo mape ya aave randa oviṋa mbyaavi heperwa po okutjita oviherengururwa mbi.

5. Ovikwaye tjiva ovavatere vombongo mbi ve ungura ndino okuvatera?

5 Ripura noviṋa tjiva ovinanḓengu ovavatere vombongo mbi ve ungura mombongo yoye. (1 Petr. 4:10) Owo mape ya ave pewa omerizirira wokuṱiza ombwiko yombongo poo okuvatera otjomuvatere wokarukondwa kokuzuvarisa, okuningira omambo wombongo nokuyeyandja kovazuvarise, okuungura nozomahina nḓe notjiṋa nozombako nozovidio. Owo wina ve yakura ovandu mbe ya kombongarero yombongo, poo okuvatera nomaṱunino wEtuwo rOmerikotameneno. Oviungura avihe mbi ovinanḓengu mena rokutja vi tjita kutja ovakambure ve yorokere ozombongarero zombongo, nokutja otjiungura tjokuzuvarisa tji ungurwe momuano omuhirona. (1 Kor. 14:40) Ovavatere tjiva vombongo wina ve ungura otupa tjiva pombongarero yomokati kotjivike nokuyandja omahungi wotjiwaṋa. Omuvatere wombongo wina mape ya a ungurisiwa okuvatera omutarere wokambumba kokuzuvarisa. Povikando tjiva, omuvatere wombongo mape ya a ningirwa i yomunene wombongo okuyenda pu na ye okukavarura omukambure omukwao mombongo.

6. Ovikwaye tjiva mbi tjita kutja tu kare nondangi koviungura ovavatere vombongo mbi ve ungura?

6 Oviungura ovavatere vombongo mbi ve ungura vi vatera vi ombongo? Omukazendu omukambure wena Beberly b moBolivia, wa tja: “Oviungura ovavatere vombongo mbi ve ungura, vi tjita kutja ami mbi yorokere ozombongarero zombongo. Ami mbi yenena okuimbura, okuyandja omaziriro, okupuratena komahungi, nokurihongera kozovidio noviperendero. Owo ve tjita kutja imba mbe ya pozombongarero zombongo ve kare mondjeverero, nu ve vatera imba mbe hi nokuyenena okuya kozombongarero zombongo okutarera oprograma yombongarero yombongo ponganda. Kombunda yombongarero yombongo, owo ve vatera nomakohororero, okuungura novimariva vyombongo, nokutara kutja tu nomambo ngu matu hepa. Ami tjiri mbi nondangi koviungura vyawo.” Leslie ngwa tura moColombia, nu ngu nomurumendu ngu karera otjomunene wombongo wa tja: “Omurumendu wandje u hepa ombatero yovavatere vombongo. Nokuhinawo, eye a tja kara noviungura ovingi tjinene. Ku nao mbi nondangi koupyuke wawo nokutja owo ve riyandjera oveni okuvatera.” Eṱe atuhe tu nondangi tjinene koviungura ovavatere vombongo mbi ve ungura.—1 Tim. 3:13.

7. Matu yenene vi okuraisa ondangi koviungura ovavatere vombongo mbi ve ungura? (Wina tara kotjiperendero.)

7 Nandarire kutja tu nondangi koviungura ovavatere vombongo mbi ve ungura, Ombeibela wina i tu tunduuza kutja tu tje “okuhepa!” ku wo. (Kol. 3:15) Krzysztof, omunene wombongo moFinland, u raisa ondangi ye momuano mbwi: “Ami mbi hinda okakarata poo ombuze ndji netjangwa nu e raere omuvatere wombongo otjiṋa tja hungire poo tja tjiti, tji tje ndji tunduuza poo nokutja omena raye tji mbi nondangi koviṋa mbye ungura.” Ovakupasane mba Pascal na Jael, mba tura moNew Caledonia, ve kumbira ovavatere vombongo. Pascal wa tja: “Momayuva nga, eṱe tu kumbira ovavatere vombongo tjinene, nokutja ndangi ku Jehova kutja tu na wo, nokumuningira kutja ma kare pu na wo nokuvevatera.” Jehova u zuvira ozongumbiro otja inḓo, nu mena ranao ombongo aihe i muna ouwa.—2 Kor. 1:11.

OVANENE VOMBONGO VE “UNGURA NOMASA MOKATI KEṊU”

8. Ongwaye Paulus tja tja ovanene vombongo ovakwao aave “ungura nomasa” meserewondo etenga? (1 Ovatesalonika 5:​12, 13)

8 Ovanene vombongo meserewondo etenga aave ungura oukukutu mombongo. (Lesa 1 Ovatesalonika 5:​12, 13; 1 Tim. 5:17) Owo aave ‘hongorere po’ ombongo mokuworonganisa ozombongarero, nokutjita ozondando nḓu maze heperwa po mombongo. Nu wina aave yandja omaronga omawa worusuvero kovakambure ovakwao kokutja ve zikame mongamburiro. (1 Tes. 2:​11, 12; 2 Tim. 4:2) Otjingaperi kutja, ovarumendu mba wina aave ungura oukukutu okutumba omaṱunḓu wawo, nokukurisa ongamburiro yawo noupanga wawo ku na Jehova.—1 Tim. 3:​2, 4; Tit. 1:​6-9.

9. Omerizirira yeṋe ovanene vombongo ngu ve na wo ndino?

9 Ovanene vombongo ndino ve noviungura ovingi. Owo ovazuvarise. (2 Tim. 4:5) Owo ve raisa otjihorera otjiwa mokuzuvarisa noupyuke, okurongerisa otjiungura tjomazuvarisiro morukondwa mu va tura, nokutuhonga okuzuvarisa nokuhonga varwe nawa. Owo wina ovapangure mbe hi nondoorora nu mbe raisa otjari. Indu omundu mombongo tja tjiti ouvi ounene, ovanene vombongo ve kondja okumuvatera kutja ma kare noupanga ouwa ku na Jehova rukwao. Nu wina ve kondja okutjita kutja ombongo i kare ongohoke. (1 Kor. 5:​12, 13; Gal. 6:1) Tjinenenene, ovanene vombongo ve tjiukwa kutja ovarise. (1 Petr. 5:​1-3) Owo ve yandja omahungi omawa nga zikamena kOmbeibela, nokuungura oukukutu okukondja okutjiwa ovandu avehe mombongo, nokuvevarura. Ovanene vombongo tjiva wina ve vatera nomatungiro nomaṱunino wOmatuwo wOmerikotameneno, nokurongerisa omaworonganeno omanene. Nu wina ve vatera noviungura vyOzokomiti zomapangero nokuvarura ovavere, pu noviungura vyarwe mbi ve ungura. Tjiri ovanene vombongo ve ungura oukukutu.

10. Omena raye tji tu nondangi kovanene vombongo mbe ungura oukukutu?

10 Jehova wa hunganeka kutja ovarise mave tu tjevere nawa, nu eṱe ‘katu nakuuhara amatu tira nokumumapara rukwao.’ (Jer. 23:4) Omukazendu omukambure wena Johanna, ngwa za koFinland, wa muna ouatjiri womambo nga indu ina tja verere tjinene. Eye wa tja: “Nandarire kutja kaupupu kwami okuhungira ohunga nozongendo zandje, omunene wombongo umwe ngu mbi hi na ee tjiwa nawa we ndji raisira omuretima, wa kumba ku na ami, nu we ndji zemburukisa kutja Jehova we ndji suvera. Ami hi zemburuka oviṋa avihe mbya hungira, posi yokutja mbi zemburuka kutja ami hee tira rukwao. Ami mbi nongamburiro kutja Jehova we mu hinda okuyekundjivatera moruveze ndu ri ro.” Ovanene vombongo ve ku vatera vi mombongo mu u ri?

11. Matu yenene vi okuraisa ondangi kovanene vombongo? (Wina tara kotjiperendero.)

11 Jehova u vanga kutja tu raisa ondangi okuza komutima kovanene vombongo “motjimbe tjoviungura vyawo.” (1 Tes. 5:​12, 13) Henrietta, wina ngwa za koFinland, wa tja: “Ovanene vombongo ve nonḓero okuvatera varwe, posi yokutja otjiṋa hi katji hee kutja owo ve noruveze nomasa omengi okukapita varwe poo kutja kave nomauzeu mehupo ra wo. Povikando tjiva, ami mbi ve raera kutja: ‘Ove tjiri oove omunene wombongo omuwa. Ami mba vanga kutja u tjiwe nao.’” Omukazendu omukambure ngwa tura moTürkiye c wena Sera wa tja: “Ovanene vombongo ve hepa okuyanḓiparisiwa kokutja ve kayende komurungu okuungura oviungura vyawo. Ku nao, eṱe matu yenene okuvetjangera okakarata, okuveṋanga keriro, poo okuungura pu na wo motjiungura tjokuzuvarisa.” Hapo pe nomunene wombongo ove ku nondangi tjinene mena rokuungura oukukutu mombongo? Mu raisira kutja ove u nondangi koviṋa avihe mbye ungura.—1 Kor. 16:18.

Ove mo yenene okuyanḓiparisa ovarumendu ovakambure mba zikwa mombongo kutja ve kayende komurungu okuungura oviungura vyawo (Oparagrafa 7, 11, 15)


OVATARERE VORUKONDWA VE TU YANḒIPARISA

12. Otjimbumba tjiṋe tjarwe tjovarumendu Jesus tja yandja okuyanḓiparisa ozombongo meserewondo etenga? (1 Ovatesalonika 2:​7, 8)

12 Jesus wina wa zika ovarumendu ovakambure tjiva okuvatera ombongo momuano warwe. Eye wa ungurisa ovanene vombongo moJerusalem okuhinda Paulus, Barnabas na varwe otjovatarere mbe varura ozombongo. (Oviung. 11:22) Omena raye? Kokutja ve yanḓiparise ozombongo tjimuna ovavatere novanene vombongo tji ve tjita. (Oviung. 15:​40, 41) Ovarumendu mba ve ripunguha oveni kokutja ve yenene okuungura otjiungura hi. Povikando tjiva owo ve twa omiinyo vyawo moumba kutja ve honge nokuyanḓiparisa varwe.—Lesa 1 Ovatesalonika 2:​7, 8.

13. Ovatarere vorukondwa ve nomerizirira yeṋe tjiva?

13 Ovatarere vorukondwa ve kara mondjira tjinene. Tjiva ve toora ouyenda oure okukaryangera ozombongo. Otjivike atjihe, omutarere worukondwa u yandja omahungi pekepeke, u varura ovakambure ovakwao, nu u kara nombongarero ku novakandjira, na ku novanene vombongo, nozombongarero zotjiungura tjokuzuvarisa. Eye u rongerisa omahungi nomaworonganeno worukondwa nomaworonganeno omanene. Eye u honga ozoskole zovakandjira, u rongerisa ombongarero yapeke ku novakandjira, noviṋa vyarwe. Povikando tjiva eye wina u ungura oviungura mbi mavi hepa ombango yatjimanga, mbya pewa i yorutavi rwomberoo.

14. Omena raye tji tu nondangi kovatarere vorukondwa mbe ungura oukukutu?

14 Omomuano uṋe ozombongo mu ze muna ouwa okuza koviungura oviwa vyovatarere vorukondwa? Omurumendu omukambure moTürkiye wa tja: “Ami mbi tunduuzwa okuungurisa oruveze oruingi okuvatera ovakambure ovakwetu, otjikando atjihe omutarere worukondwa tjee ku varura ombongo yetu. Ami mba hakaena novatarere vorukondwa ovengi, posi yokutja kaave tjiti kutja mbi mune kutja ve noviungura ovingi poo kave nokuvanga okuhungira pu na ami.” Johanna, ngwa tamunwa rukuru wa kazuvarisa ku nomutarere worukondwa, posi ya kave vazere omundu ponganda. Eye wa tja: “Ami himee zembi eyuva ndo. Omarumbi wandje yevari ya tjindira kwarwe nu aave hihama tjinene. Omutarere worukondwa we ndji tunduuza tjinene, nu we ndji vatera okumuna kutja motjiungura tja Jehova mape ya atu ha kara popezu neṱunḓu retu nomapanga wetu, posi yokutja mouye oupe matu kakara noruveze oruingi okukara pamwe.” Ovengi vetu wina tu zemburuka oruveze oruwa ndu twa ri na rwo pu novatarere vorukondwa, nomuano mu ve tu vatera.—Oviung. 20:37–21:1.

15. (a) Otja ku 3 Johanes 5-8, omomuano uṋe mu matu yenene okuraisa ondangi kovatarere vorukondwa? (Wina tara kotjiperendero.) (b) Omena raye tji matu sokuraisa ondangi kovakazendu vovarumendu mbe ungura oukukutu mombongo, nu omomuano uṋe mu matu yenene okutjita nao? (Tara kokawongo nga, “ Zemburuka ovakazendu vawo.”)

15 Omuapostele Johanes wa tunduuza Gajus okusekirisa ovakambure mbe ya okuyekuyanḓiparisa ozombongo, nu we mu ningira okuvevatera “mouyenda wawo momuhingo mbu tjata ku Ndjambi.” (Lesa 3 Johanes 5-8.) Omuano umwe eṱe mu matu yenene okutjita nao, omokuṋanga omutarere worukondwa keriro. Omuano warwe omokuyandja oruvara mokukara pozombongarero zokuzuvarisa nḓe tjitwa i ye motjivike ho. Leslie ngwa tamunwa rukuru, wa raisa ondangi ye momiano vyarwe wina. Eye wa tja: “Ami mbi kumba kutja Jehova me ve pe oviṋa mbi mave hepa. Ami nomurumendu wandje wina twe ve tjangera otutuu okuveraera omuano mu ve tu vatera.” Zemburuka kutja, ovatarere vorukondwa ve muna omauzeu nu ve urwa tjimuna eṱe. Povikando tjiva, owo ve vera, ve rikenda ohunga noviṋa, nu nandarire ve wa momuinyo. Ngahino omambo woye omawa poo otjiyandjewa otjiṱiṱi tji we mu pe mape ya atji rire eziriro kongumbiro yomutarere worukondwa.—Omiano 12:25.

TU HEPA ‘OVARUMENDU MBA YANDJWA OTJOVIYANDJEWA’

16. Otja kOmiano 3:​27, omapuriro yeṋe ovarumendu ovakambure ngu mape ya ave ripura oveni?

16 Mouye ongondoroka, tu hepa ovarumendu ovengi okukarera “otjoviyandjewa.” Indu tji u ri omurumendu omukambure ngwa papitisiwa, hapo ove mo yenene okuvatera momuano mbwi? (Lesa Omiano 3:27.) Hapo mo yenene okutwa po ondando yokurira omuvatere wombongo? Indu tji u karera otjomuvatere wombongo, hapo mo yenene okutwa po ondando yokukarera otjomunene wombongo? d Hapo ove mo yenene okutjita omarundurukiro mehupo roye kutja u tjite omaningiriro kOskole yOvazuvarise vOuhona? Oskole ndjo mai ku hongo nu mai ku vatere okuungurisiwa momiano omingi i Jesus. Indu tji mo munu kutja ove ko nokuyenena okutjita oviṋa mbi, kumba ku Jehova. Ningira ombepo ye ondjapuke okukuvatera okuungura otjiungura ngamwa atjihe tji wa pewa.—Luk. 11:13; Oviung. 20:28.

17. ‘Ovarumendu mba yandjwa otjoviyandjewa’ ve raisa tjike ohunga nOmbara yetu Jesus Kristus?

17 Ovarumendu ovakambure Jesus mba zika “otjoviyandjewa,” otjiraisiro kutja eye u tu hongorera po momayuva omasenina nga. (Mat. 28:20) Eṱe tu nondangi tjinene kutja tu nOmbara yorusuvero nu omuharupu, ngu ma tjiwa oviṋa mbi matu hepa, nu ngu tu pa ovarumendu ovakambure okutuvatera. Ku nao, paha omiano vyokuraisa ondangi kovarumendu mbe ungura oukukutu mba. O zembi okutja ndangi ku Jehova, mena rokutja eye ongu yandja “otjiyandjewa atjihe otjiwa, notjipewa atjihe otjipwe.”—Jak. 1:17.

EIMBURIRO 99 Otjimbumba otjinene tjovakambure

a Ovanene vombongo mbe karera otjouṋepo wOrutu Orunane, ovavatere vOrutu Orunane, Ouṋepo wOkomiti yOrutavi rwOmberoo, na imba mbe vatera moviungura vyarwe wina ‘ovarumendu mba yandjwa otjoviyandjewa.’

b Omana tjiva ya rundururwa.

c Rukuru aari isanewa kutja oTurkey.

d Tji mo vanga ondjivisiro yokutja mo yenene vi okukarera otjomuvatere wombongo poo omunene wombongo, tara korupa ndwi “Hapo u nondando yokukarera otjomuvatere wombongo?,” norupa ndwi “Hapo u nondando yokukarera otjomunene wombongo?” tu tu ri mokambo kOruhungu ka Novemba 2024.