Twende kovidio oini

Twende komurya

Kara nomeritjaerero

Kara nomeritjaerero

‘Nungwari ovihape vyOmbepo ovyo mbi: omeritjaerero.’​—GAL. 5:22, 23.

OMAIMBURIRO: 52, 26

1, 2. (a) Ovikeṋa mbi za mokuhina omeritjaerero? (b) Ongwaye ndino tji tu hepa okuhungirira komeritjaerero?

OMERITJAERERO otjikaṋena Jehova Mukuru tji ma yenene okutuvatera kutja tu kare na tjo. (Gal. 5:22, 23) Nangarire kutja Jehova u raisa omeritjaerero momuano omusembasemba, eṱe katu yenene mena rokutja kaweṱe ohomonena. Omauzeu omengi ovandu ngu ve na wo ndino, ye za mokuhina omeritjaerero. Okuhina omeritjaerero ku tjita kutja omundu ma wombe okutjita oviṋa ovinanḓengu, poo kutja ma ungure oungundi moskole poo poviungura. Wina ku tjita kutja omundu ma ungurise eraka ehazendu, ma ṱomeva wamururu, ma kare norupa mozondjito zoutwe, ma teye orukupo nu me ritwe mozondjo nḓe heri ohepero. Nu wina ku tjita kutja tu rire ovakarere wovitjitwa ovivi, tu paterwe motjovakamburwa, tu hare ozombameno momuinyo, tu vere omitjise mbi za morukatuko nokuṱumbapara atu hiya vanga poo atu hiya undjirako.—Eps. 34:11-14.

2 Ovandu mbe hi nomeritjaerero ve eta omauzeu ku wo oveni na ku varwe. Nu otja oruveze pu maru kayenda, ovandu ovengi kave raisa omeritjaerero rukwao. Ihi katji sokutuhimisa mena rokutja Embo raMukuru ra hunganeka kutja “okuhina omeritjaerero” otjiraisiro tjimwe tjokutja tu hupa “momayuva omasenina.”—2 Tim. 3:1-3NW.

3. Ongwaye tji tu hepa omeritjaerero?

3 Ongwaye tji tu hepa omeritjaerero? Pe nomapu yevari omananḓengu. Epu etenga, ovandu mbe yenena okuungurisa omeritjaerero potuingi kave kara nomauzeu omengi. Ku rira oupupu ku wo wina okukara noupanga ouwa kuna varwe nu ve yenena okuritjaera komazenge, kozongendo nozombameno. Epu oritjavari, kutja tu rire omapanga waMukuru, matu hepa okuritjaera komarorero na kozonḓuma zouvi. Ihi ootjiṋa Adam na Eva tji ve hina va tjita. (Gen. 3:6) Tjimuna wo, ovandu ovengi ndino ve nomauzeu omengi mena rokutja kave nomeritjaerero.

4. Otjikeṋa tji matji sokutunduuza omundu auhe ngu kondja okutjaera ozonḓuma zouvi?

4 Jehova u tjiwa kutja kaweṱe ohomonena, nokutja ouzeu kweṱe okukara nomeritjaerero. Posi yokutja Eye u vanga okutuvatera kutja tu rwise ozonḓuma zouvi. (1 Ozomb. 8:46-50) Otja Epanga rorusuvero, eye u tunduuza imba mbe vanga okumukarera, nu mbe kara nouzeu okutjaera ozonḓuma zawo moviṋa tjiva. Morupa ndwi, matu kerihongera kotjihorera tjaJehova tjomeritjaerero. Wina matu katara kovihorera oviwa novivi okuza mOmbeibela, nu matu katara komapu ngu maye tu vatere okukara nomeritjaerero.

JEHOVA U TU PA OTJIHORERA

5, 6. Jehova we tu pa otjihorera tjiṋe ohunga nomeritjaerero?

5 Jehova u raisa omeritjaerero momuano omusembasemba, orondu eye ohomonena momiano avihe. (Deut. 32:4) Nungwari eṱe kaweṱe ohomonena. Posi yokutja nandarire kutja pe ri nao, eṱe matu sokukonḓonona otjihorera tje tjomeritjaerero kutja tu yenene okumuhorera nawa. Okutjita nao maku tu vatere okutjiwa omuano omusemba wokuritjinda indu tji pa tjitwa oviṋa mbi mavi tu pindikisa. Ovihorera viṋe tjiva Jehova ma raisa omeritjaerero?

6 Ripura ohunga nongaro Jehova ndja raisa indu Satan tje mu pirukira motjikunino tjaEden. Mape ya kutja omakuminino waSatan ngo ya kumisa nokupindikisa ovakarere vaJehova ovaṱakame meyuru, nu mape ya ya tjita kutja ve pandjare ondengero mu Satan. Ove ngahino u kara noumune otjingewo tji mo ripura ohunga nomauzeu Satan nga eta. Posi yokutja Jehova kena pa purukutira moviṋa. Eye wa yandja eziriro esemba. Jehova kena pa hakahana okutoora omazenge, nu wa raisa ousemba momuano mbwa tjinda omapirukiro waSatan. (Eks. 34:6; Job 2:2-6) Omena ratjike? Eye wa raisa omuretima mena rokutja kavanga kutja omundu ngamwa auhe ma yandekwe, nungwari u vanga kutja “ve ritanaure komauvi wawo.”—2 Petr. 3:9.

7. Matu rihongere ko tjike kotjihorera tjaJehova?

7 Otjihorera tjaJehova matji tu hongo kutja matu sokuripura nawa ngunda atu hiya hungira poo ngunda atu hiya tjita otjiṋa, nu katu sokupurukutira moviṋa. Tji mo hepa okutoora omukambo omunanḓengu, ripa oruveze rwokuripura nawa. Kumba ku Jehova kutja me ku pe ounongo wokuhungira nokutjita otjiṋa otjisemba. (Eps. 141:3) Tji twa pindike, ku rira oupupu okuhungira poo okutjita oviṋa ngunda atu hiye ripura. Kunao ovandu ovengi opu ve zokuhihamwa omutima ohunga noviṋa mbi va hungira poo mbi va tjita nokuhina okuripura!—Omiano 14:29; 15:28; 19:2.

OVIHORERA OVIWA NOVIVI VYOVAKARERE VAMUKURU

8. (a) Ovihorera oviwa vyomeritjaerero matu vi vaza pi? (b) Otjikeṋa tji tja vatera Josef okupirukira omarorero indu omukazendu waPotifar tja kondjisa okumupukisa? (Tara kotjiperendero pomautiro worupa ndwi.)

8 Ovihorera viṋe mOmbeibela mbi raisa ounanḓengu wokukara nomeritjaerero? Ove ngahino mo zemburuka ovandu mOmbeibela mba raisa omeritjaerero kehi yomarorero. Otjihorera tjimwe, otjaJosef omuatje waJakob. Josef tjaa karere mondjuwo yaPotifar, ngwa ri omunene wondjuwo yaFarao youhona, eye wa pirukira omarorero nga muna. Omukazendu waPotifar wa uta okusuvera Josef mena rokutja “wa hapere nawa, nu wa ri omuwa,” neye wa kondjisa povikando ovingi okumupukisa. Otjikeṋa tji tja vatera Josef okupirukira omarorero nga? Eye mape ya we ripurira oukoto kotjiṋa hi komurungu woruveze, kutja matji eta oumba waye tje riyandjere. Okutja indu omukazendu waPotifar tje mu kambura kombanda ye, eye wa tupuka okuzapo pu ye. Nu wa tja: “Me sokutjitira tjike otjiṋa tjouvi ounene mbu ṱa mba, nokukatuka komurungu waNdjambi?”—Gen. 39:6, 9; lesa Omiano 1:10.

9. Mo yenene vi okurirongerisa kutja u yenene okupirukira omarorero?

9 Otjihorera tjaJosef matji tu hongo tjike? Indu tji twa munu omarorero wokuteya omirari vyaMukuru, matu sokupirukira omarorero ngo. Ovandu tjiva ngunda ave hiya rira Ovahongonone vaJehova, va ri nouzeu wokurya tjinene, okunwa otjikariha okukapita etota, okupepa omakaya, okuungurisa ovipurukise, okutjita oruvakiro noviṋa ohamukwao nai mbyo. Nangarire tji va zu nokupapitisiwa, mape ya povikando tjiva ave munu omarorero wokuuta okutjita oviṋa mbyo rukwao. Ihi tji tja tjitwa kove, kurama nu u ripure kutja oupanga woye na Jehova mau ṱunwa vi tji we riyandjere komarorero ngo. Ove mo yenene okutara komurungu oruveze kutja ongaro iṋe ndji mape ya a i eta omarorero, nokutja omomuano uṋe mu mo yenene okuyepa omarorero ngo. (Eps. 26:4, 5; Omiano 22:3) Indu tji wa kara momarorero otja ingo, ningira Jehova okukupa ounongo nomeritjaerero kutja u yenene okupirukira omarorero ngo.

10, 11. (a) Omitanda omingi poskole vi kara nomauzeu waye? (b) Otjikeṋa tji matji yenene okuvatera Ovakriste omitanda okupirukira omarorero wokuteya omatwako waMukuru?

10 Omitanda omingi vyOvakriste ndino wina vi muna omarorero Josef nga muna. Ngatu tare kotjihorera tjomuatje omukazona wena Kimberly. Ovanatje ovengi mbaa ve hiti pamwe oskole aa ve tjiti orukatuko, nu aruhe aa ve rihivi ohunga nokukara norukatuko monavyeka. Kimberly aruhe kaa kara nomahungi otja ingo okuserekarera. Eye wa tja, okupanguka ku varwe aa ku mu tjiti kutja povikando tjiva ma ute okurimuna kutja “kavangwa nokurimuna ourike.” Nu aa munu kutja ovanatje poskole aa ve munu kutja eye eyova mena rokutja ke nepanga romorusuvero. Posi yokutja Kimberly wa raisa ounongo mokuhina okukara nepanga romorusuvero. Aa tjiwa kutja omarorero wokukara norukatuko ye rira omengi indu tji u ri omutanda. (2 Tim. 2:22) Ovanatje poskole aruhe aa ve mu pura kutja wa rora okukara norukatuko mehupo re poo indee. Ihi aa tji mu pe oruveze rwokuvehandjaurira kutja ongwaye tja toorora okuhina okukara norukatuko. Tjiri tu tjaterwa i Ovakriste omitanda mbe vanga okupirukira omarorero wokukara norukatuko, nu Jehova wina u tjaterwa i wo!

11 Ombeibela i tu pa ovihorera vyovandu mbe ha ungurisire omeritjaerero ohunga norukatuko. Oyo wina i raisa ouvi mbu za mokuhina omeritjaerero mozongaro otja inḓo. Tji u ri mongaro tjimuna oyaKimberly, ripurira komurumendu omutanda eyova ngwa tamunwa mOmiano ekondwa 7. Wina ripura ohunga na Amnon nouvi mbwa za mongaro ndja raisa. (2 Sam. 13:1, 2, 10-15, 28-32) Ovanene mave yenene okuvatera ovanatje vawo okukara nomeritjaerero nounongo moviṋa mbi mavi tjama noupanga womorusuvero, mokuhungirira kovihorera otja imbyo momerikotameneno wawo weṱunḓu.

12. (a) Josef wa ungurisa vi omeritjaerero? (b) Omozongaro zeṋe mu matu sokuraisa omeritjaerero?

12 Otjikando tjarwe, Josef wa raisa otjihorera otjiwa rukwao tjomeritjaerero. Indwi rwa ri oruveze omarumbi we tji ve ya koEngipte okuyekuranda ovikurya. Mena rokutja aa vanga okutjiwa kutja omarumbi we aa ve ripura tjike, Josef kena pe ve raera kutja eye omuangu wawo. Indu tja uta okurimuna kutja keri nawa momuinyo, eye wa za po nai koruveze rwarwe kutja ma karire. (Gen. 43:30, 31; 45:1) Indu omukambure omukweṋu tje ku tjiti otjiṋa tji tje ku pindikisa, tji wa horere kongaro yomeritjaerero Josef ndja raisa, maku ku vatere okuhina okuhungira poo okutjita otjiṋa tji matji ke ku hihamisa omutima kombunda. (Omiano 16:32; 17:27) Poo tji u nomuzamumwe woye ngwa kondwa kombongo, okutja mo hepa omeritjaerero kutja o ha hungire kuna ye pu pe heri ohepero. Okutjita nao mape ya aku rire ouzeu. Posi yokutja ma rire oupupu tji we rizemburukisa kutja mo horere ku Jehova, nu mo tjiti eye mbye ku rakiza okutjita.

13. Matu rihongere ko tjike komahungi ohunga nOmbara David?

13 Ombeibela wina i tupa otjihorera otjiwa tjOmbara David. Nangarire kutja Ombara David wa ri omundu omunamasa, indu Saul na Simi tji ve mu toka, eye kena pe ve pindikira poo okuverwisa. (1 Sam. 26:9-11; 2 Sam. 16:5-10) Posi yokutja kaaruhe David tjaa raisa omeritjaerero. Ihi matu munu tji twa lese ohunga nouvi mbwa tjita kuna Batseba nongaro ndja raisa ku Nabal. (1 Sam. 25:10-13; 2 Sam. 11:2-4) Na kombanda yanao, matu yenene okurihongera ko ovingi ku David. Rutenga, ovatarere motjira tjaJehova ve hepa omeritjaerero tjinene, kutja ave ha ungurisa ouyara mbu va pewa momuano omuvi. Otjitjavari, katu sokukara nongamburiro tjinene mweṱe oveni nokumuna kutja kamaa tu yenene okuhita momarorero.—1 Kor. 10:12.

OVIṊA MBI MO YENENE OKUTJITA

14. Kwa tjitwa tjike komurumendu umwe omukambure, nu ongwaye tji twa sokuyandja ombango komuano mu matu ritjindi mozongaro otjingezo?

14 Ovikwaye mbi mo yenene okutjita kutja u kare nomeritjaerero? Tara kotjihorera hi. Ohauto ye riveta mohauto yaLuigi kongotwe. Nangarire kutja omuhinge ngo ongwa ri nondjo, eye wa uta okurokohera mu Luigi nu aa vanga okuuta otjirwa kuna ye. Luigi wa kumba ku Jehova kutja me mu vatere okuraisa oupore, nu wa kondja okuwisa omuinyo womuhinge wohauto ndje riveta mu indji oye pehi. Posi yokutja omurumendu ngwi wa kayenda komurungu okumurokohera. Ngunda ama rokoha, Luigi wa tjanga onomora yotjihauto tjomuhinge ngo komaungurisiro wozonganda ozongwizike nḓe notjiṋa nomaṱunino wovihauto, na hingi okuzapo. Otjivike tji tja kongorera ko, Luigi wa yaruka rukwao komukazendu ngwa raisa ombango mOmbeibela. Omurumendu womukazendu ngo nangwari ongwa ri omuhinge wohauto ndje riveta mu indji oye! Omurumendu ngwi wa ṱohoṋi na ningire ondjesiro kongaro ombi ndja raisa. Nu we mu raera kutja ma kahakaena ku nonganda ongwizike kokutja ohauto yaLuigi i ṱunwe tjimanga. Omurumendu ngwi wa kara norupa mehungi rOmbeibela nu wa tjaterwa i oviṋa mbye rihonga. Mena rotjiṋa hi, Luigi wa muna kutja ounahepero tjinene okuraisa oupore kombunda youmba. Nu wina we ripura ohunga nokutja atja pe kara vi andakuzu wa pindika.—Lesa 2 Ovakorinte 6:3, 4.

Omuano mbu tu ritjinda u yenena okuṱuna kotjiungura tjetu tjokuzuvarisa (Tara koparagrafa 14)

15, 16. Omakonḓononeno wOmbeibela maye yenene vi okukuvatera neṱunḓu roye okukara nomeritjaerero?

15 Okukonḓonona Ombeibela aruhe maku ku vatere otjOmukriste okukara nomeritjaerero. Zemburuka imbi Mukuru mbya raera Josua indu tja tja: “Ngoo zembi Embo ndi rOmatwako. Rihonga ro omutenya nouṱuku, nu u yenenise nouṱakame avihe mbya tjangwa mu ro. Indino mo rire omuindandu, nu mo ṋingapara.” (Jos. 1:8) Okukonḓonona Ombeibela ku tu vatera vi okukurisa otjikaṋena tjomeritjaerero?

16 Twe rihongo kutja mOmbeibela mu novihorera mbi tu raisira kutja tji twa kara nomeritjaerero matu munu ouwa waye, nokutja tji tu hina omeritjaerero matu munu omauzeu waye. Jehova u nepu ewa nda yandjerera kutja ovihorera mbi vi tjangwe mOmbeibela. (Rom. 15:4) Ma rire ounongo indu tji twa lese nokurihonga, natu ripurire ko oukoto ku vyo. Kondja okukonḓonona kutja mavi ṱunu vi kove neṱunḓu roye. Ningira Jehova kutja me ku vatere okuṱakamisa omaronga okuza mEmbo re. Indu tji wa munu kutja ko nomeritjaerero moviṋa tjiva, yakura. Okuzambo kumba ku Jehova, nu u ungure oukukutu okutjita omarundurukiro. (Jak. 1:5) Tjita omakonḓononeno momambo wetu okupaha omiano pekepeke mbi mavi yenene okukuvatera.

17. Omomiano viṋe ovanene mu mave yenene okuvatera ovanatje vawo okukurisa otjikaṋena tjomeritjaerero?

17 Ove mo yenene vi okuvatera ovanatje voye okukara nomeritjaerero? Ovanene ve tjiwa kutja ovanatje vawo kave kwatwa notjikaṋena hi. Kunao, mave hepa okuhonga ovanatje vawo mokuveraisira ovikaṋena oviwa. (Ef. 6:4) Okutja tji wa munu kutja ovanatje voye kave nomeritjaerero, ripura omuini kutja ove hapo u ve raisira otjihorera otjiwa. Ove mo yenene okurira otjihorera otjiwa ku wo indu tji mo kara norupa aruhe motjiungura tjokuzuvarisa, tji mo kara aruhe pozombongarero zombongo, na wina tji mo tjiti omerikotameneno weṱunḓu aruhe kuna wo. Nu o tira okutja kako kovanatje voye indu tje ri ohepero! Jehova wa twapere omirari ooAdam na Eva pu mave sokuyandera. Omirari mbi atja vi ve vatera okukara nondengero kouvara waJehova. Momuano otjingewo, ovanene tji mave vyura ovanatje vawo nokuveraisira otjihorera otjiwa, ku honga ovanatje kutja ve kare nomeritjaerero. Oviṋa tjiva ovihuze mbi mo yenene okuhonga movanatje voye, okukara norusuvero kouvara waMukuru nokuraisa ondengero komirari vye.—Lesa Omiano 1:5, 7, 8.

18. Ongwaye tji matu hepa okutoorora omapanga wetu nawa?

18 Atuhe tu hepa okutoorora omapanga wetu nawa, kainatja kutja tu novanatje poo indee. Omapanga woye tji ya suvera Jehova, owo ye ku tunduuza kutja u tjite ozondando ozombwa nokutja o ha kara moumba. (Omiano 13:20) Ovihorera vyawo oviwa mavi ku tunduuza kutja u horere otjikaṋena tjawo tjomeritjaerero. Nu otjikaro tjoye otjiwa matji ve tunduuza wina. Tji twa kara nomeritjaerero maku tu vatere kutja tu yakurwe i Mukuru nokukara nehupo ewa, nu matu yenene okuhaṋasana oviṋa oviwa kuna imba mbu twa suvera.