Twende kovidio oini

Twende komurya

“Yanḓipara nu u ungure nombango aihe”

“Yanḓipara nu u ungure nombango aihe”

‘Yanḓipara nu u ungure nombango aihe! O tira, nu o mumapara! Ndjambi ma kara puna ove.’​—1 EKURUH. 28:20.

OMAIMBURIRO: 23, 29

1, 2. (a) Salomo wa pewa otjiungura tjaye otjinanḓengu? (b) Ongwaye David tjee rikende ohunga na Salomo?

SALOMO wa zikirwe okuhongorera otjiungura otjinanḓengu tjinene tjokutunga ondjuwo ondjapuke moJerusalem. Ondjuwo ndji aai sokurira “ombwa nondjiukwa mouye auhe.” Nu kombanda yaavihe oyo ondjatja i rira “Ondjuwo ondjapuke yaMuhona Ndjambi!” Jehova wa tja Salomo nga rire ngwa hongorere otjiungura hi.—1 Ekuruh. 22:1, 5, 9-11.

2 Ombara David wa ri nongamburiro kutja Mukuru ma vatere Salomo. Posi yokutja Salomo ngunda wa ri ‘omutanda, nu kari nondjiviro.’ Mape ya a kara nouvanḓe okuyakura otjiungura hi? Poo oumutanda we nokuhina ondjiviro maku mu tjaere? Kutja ma mune ondoṋeno, Salomo aa hepa okuyanḓipara nokuungura nombango aihe.

3. Salomo we rihongera tjike ku ihe ohunga nouvanḓe?

3 Salomo mape ya we rihongera ku ihe, David okurira ombanḓe. Indu David tja ri omuṱiṱi, eye wa rwa kuna ovipuka mbyaa vi vanga okurya ozonḓu zaihe. (1 Sam. 17:34, 35) Eye wina wa raisa ouvanḓe indu tja rwisa omurenaka wena Goliat, ngu ha ri nemuma. Nombatero yaMukuru, David wa veta Goliat newe ne mu zepa.—1 Sam. 17:45, 49, 50.

4. Ongwaye Salomo tjaa hepa ouvanḓe?

4 David tjiri wa ri omundu omusemba okuraera Salomo kutja nga rire ombanḓe nu ma tunge ondjuwo ondjapuke yaMuhona! (Lesa 1 Ekuruhungi 28:20.) Andakuzu Salomo kena pa raisa ouvanḓe, etje rihahiza nu katja uta noviungura. Nu okuhina okuungura otjiṋa oparukaze, atja ku rira okuvi pokuhina okurora.

5. Ongwaye tji tu hepa ouvanḓe?

5 Tjimuna Salomo, eṱe wina tu hepa ombatero yaJehova kutja tu rire ozombanḓe nu tu ungure oviungura mbye tupe. Kunao ngatu tare kovihorera vyovandu tjiva mba raisa ouvanḓe oruveze orukuru. Okuzambo tu tare kutja matu yenene vi okuraisa ouvanḓe nokuyenenisa oviungura vyetu.

OVIHORERA VYOUVANḒE

6. Otjikwaye tji tji ku tjatera ohunga nouvanḓe waJosef?

6 Josef wa raisa ouvanḓe indu omukazendu waPotifar tjaa vanga okutjita oruvakiro kuna ye. Eye mape ya aa tjiwa kutja tja panḓa, omuinyo we mau kara moumba. Josef kena pe riyandjera, posi yokutja wa raisa ouvanḓe na tupuka okuzapo pu ye.—Gen. 39:10, 12.

7. Kahurura kutja Rahab wa raisa vi ouvanḓe. (Tara kotjiperendero pomautiro worupa ndwi.)

7 Omundu warwe ngwa raisa otjihorera otjiwa tjouvanḓe, oRahab. Indu ovakonḓonone vehi Ovaisrael tji ve ya koye moJeriko, eye atja raisa emuma na panḓa okuvevatera. Nungwari mena rokutja wa ri nongamburiro mu Jehova, eye wa yenena okuraisa ouvanḓe na horeke ovarumendu vevari mba, ne ve vatere okupita motjihuro nokuhina otjipo. (Jos. 2:4, 5, 9, 12-16) Rahab wa ri nongamburiro kutja Jehova ongu ri Mukuru watjiri, nu aa tjiwa kutja Jehova ma yandja ehi ndo kOvaisrael. Eye kena paa tira ovandu poo ombara yaJeriko novakarere vombara. Posi yokutja eye wa raisa ouvanḓe na yama omuinyo we na imbwi oweṱunḓu re.—Jos. 6:22, 23.

8. Ouvanḓe waJesus wa vatera vi ovaapostele?

8 Ovaapostele vaJesus wina va raisa otjihorera otjiwa tjouvanḓe. Owo va muna ouvanḓe Jesus mbwa raisa. (Mat. 8:28-32; Joh. 2:13-17; 18:3-5) Otjihorera tjaJesus tja vatera ovaapostele mbo okukara nouvanḓe. Indu Ovasaduke tjaa ve ve tjaere okuhonga ohunga na Jesus, owo kavena pu va isa okuhonga.—Oviung. 5:17, 18, 27-29.

9. Etjangwa ra 2 Timoteus 1:7, ri tu vatera vi okumuna kutja ouvanḓe u za ku uṋe?

9 OoJosef, Rahab, Jesus novaapostele, va ri nongamburiro yomasa ndje ve hinga okutjita ouwa. Owo va raisa ouvanḓe, nu kamena rokutja va ri nongamburiro mu wo oveni, nungwari yari mena rokutja ve riyameka ku Jehova. Eṱe wina tji matu hepa ouvanḓe povikando tjiva, matu sokuriyameka ku Jehova nu kamomasa wetu oveni. (Lesa 2 Timoteus 1:7.) Ngatu tare kotuveze tuvari mehupo retu pu matu hepa okuraisa ouvanḓe: meṱunḓu retu na mombongo.

OZONGARO MU TU HEPA OUVANḒE

10. Ongwaye Ovakriste omitanda tji ve hepa ouvanḓe?

10 Ovakriste omitanda ve muna ozongaro ozengi mu ve hepa okuraisa ouvanḓe, kutja ve yenene okukarera Jehova. Owo mave yenene okuhorera kotjihorera tjaSalomo, ngwa raisa ouvanḓe mokumana okutunga ondjuwo ondjapuke yaMuhona. Nangarire kutja Ovakriste omitanda ve hepa okupewa omuhunga i ovanene vawo, owo oveni wina ve nozondando ozonanḓengu nḓu ve sokutjita. (Omiano 27:11) Ozondando ozombwa nḓu ve hepa okutjita, tjimuna okutoorora omapanga omawa, omanyando omatunge, oukohoke mongaro yomeritjindiro nombapitisimo, avihe mbyo oviṋa mbi hepa ouvanḓe. Tjiri ve hepa ouvanḓe mena rokutja owo ve pirukira Satan, ngu u ri omupirukire waMukuru.

11, 12. (a) Moses wa raisa vi otjihorera otjiwa tjouvanḓe? (b) Omitanda mavi yenene vi okuhorera ku Moses?

11 Omukambo umwe omunanḓengu omitanda mbu mave sokutoora, okuripura kutja ozondando zeṋe nḓu mave tjiti. Momahi tjiva, omitanda vi ṋiṋikiziwa okutjita ozondando zokukerihonga komurungu poo okukara noviungura mbi suta nawa. Momahi warwe, ozongaro zehupo ze tjita kutja omitanda vi mune kutja mavi sokuyandja ombango kokutumba ovanene vawo. Tji u ri mozongaro otja inḓo, ripurira kotjihorera tjaMoses. Moses we kurisiwa i omuatje waFarao omukazona, nu ya ri oupupu ku ye okutjita ondando yokurira omundu omutumbe tjinene poo omundu omunanḓengu tjinene mouye. Ripura uriri kutja eye wa ri noṋiṋikizire ndji ṱa pi okuza keṱunḓu re raEngipte, ozomiṱiri novayandjandunge! Posi yokutja Moses wa raisa ouvanḓe na toorora okukarera Jehova. Indu tja pita moEngipte na isa outumbe watjo, eye wa ṱaṱera ku Jehova. (Hebr. 11:24-26) Ihi tja tjita kutja Jehova me mu sere ondaya oruveze ndwo, nu ma kaserwa ondaya onene moruyaveze wina.

12 Omitanda tji vya raisa ouvanḓe navi kara nozondando ozombwa motjiungura tjaJehova, nokutwapo Ouhona waMukuru outenga mehupo rawo, Jehova wina me ve sere ondaya. Jehova wina me ve vatere okuṱakamisa oveṱunḓu rawo. Meserewondo etenga, omutanda wena Timoteus wa yandjere ombango kokukarera Mukuru, nove wina mo yenene okutjita nao. *Lesa Ovafilipi 2:19-22.

Ove hapo wa tya okuraisa ouvanḓe mozongaro azehe zehupo? (Tara kozoparagrafa 13-17)

13. Ouvanḓe wa vatera vi omukazendu umwe omutanda okuyenenisa ozondando ze?

13 Omukazendu omukambure moAlabama, tjaAmerika aa hepa ouvanḓe wokutwapo ozondando motjiungura tjaJehova. Eye wa tja: “Ami mba yenda omundu wohoṋi. Hee yenene okuhungira ku novandu pEtuwo rOmerikotameneno, poo nandarire okukongora pondjuwo yomundu ngu mbi hei.” Nombatero yovanene ve na varwe mombongo, omutanda Omukriste ngwi wa yenena okuyenenisa ondando ye yokurira omukandjira omukarerere. Eye wa tja: “Ouye waSatan u munikisa oviṋa tjimuna omahongero wokombanda, okurira omundu omutjiukwa, okukara novimariva noviṋa ovingi, otjozondando ozombwa okutjita. Ovandu mbe rambera oviṋa otja imbi, potuingi kave munu ondoṋeno nu ku ve pa ozongendo nozombameno uriri. Posi yokutja, okukarera Jehova kwe ndji etera ondjoroka onene nondoṋeno.”

14. Omozongaro zeṋe ovanene Ovakriste mu ve hepa ouvanḓe?

14 Ovanene Ovakriste wina ve hepa ouvanḓe. Otjotjihorera, omuhona woye poviungura mape ya e ku ningire kutja u ungure aruhe momayuva ove ngwa twapo kokutjita omerikotameneno weṱunḓu, okupita motjiungura tjokuzuvarisa poo okuyenda kozombongarero zombongo. Pe hepa ouvanḓe komunene okutja kako tja ningirwa okutjita nao, kutja ma yandje otjihorera otjiwa kovanatje ve. Poo ngahino ovanene tjiva mombongo mape ya rumwe ave yandjere ovanatje vawo okutjita oviṋa tjiva, ove mbi u hina okuvanga kutja ovanatje voye ve tjite. Ovanene mbo mape ya ave pura kutja ongwaye omuatje woye tje hina okukara norupa moviṋa otja imbyo. Ove mo kara nouvanḓe okuveraera nongengezero kutja ongwaye tji wa tya nao?

15. Omatjangwa nga, Epsalme 37:25 nOvaheberi 13:5 maye vatere vi ovanene?

15 Ovanene ve raisa ouvanḓe indu tji mave vatere ovanatje vawo, okutwapo nokuyenenisa ozondando zawo motjiungura tjaJehova. Otjotjihorera, ovanene tjiva mape ya ave ha tunduuza ovanatje vawo okuungura otjovakandjira, okukavatera pu pe nouhepe, okukaungura moBetel, poo okuvatera noviungura vyokutunga otuveze twomerikotameneno. Owo mape ya ave tira kutja ovanatje vawo kamaa ve yenene okuvevatera indu tji va kurupa. Posi yokutja, ovanene ozonongo ve raisa ouvanḓe nave kara nongamburiro momakwizikiro waJehova. (Lesa Epsalme 37:25; Ovaheberi 13:5.) Omuano warwe mu mo yenene okuraisa ouvanḓe nongamburiro mu Jehova, omokuvatera omuatje woye okuraisa ouvanḓe nokukara nongamburiro ndjo wina.—1 Sam. 1:27, 28; 2 Tim. 3:14, 15.

16. Omomuano uṋe ovanene tjiva mu va vatera ovanatje vawo okutwapo ozondando motjiungura tjaJehova, nu ihi tja vatera vi ovanatje vawo?

16 Ovakupasane moAmerika va vatera ovanatje vawo okutwapo ozondando motjiungura tjaJehova. Omurumendu wa tja: “Ngunda ovanatje vetu ave hiya uta okukayenda nokuhungira, aa tu ve raere ohunga nondjoroka ndji za mokukarera Jehova otjomukandjira nokukarera ombongo. Nai ya rira ondando yawo. Okukara nozondando otja inḓa motjiungura tjaJehova nokuzeyenenisa, ku vatera ovanatje vetu okupirukira omarorero wouye waSatan, nokuyandja ombango ku Jehova.” Omurumendu umwe omukambure ngu novanatje vevari wa tja: “Ovanene ovengi ve tjita ozongondjero ozengi nu ve ungurisa ovimariva ovingi okuvatera ovanatje vawo kutja ve yenenise ozondando zawo moviṋa tjimuna omanyando nomahongero. Okutja kanavi ku eṱe okutjita ozongondjero ozonene nokuungurisa ovimariva ovingi okuvatera ovanatje vetu, kutja ve yenenise ozondando nḓu maze ve vatere okukara noupanga ouwa kuna Jehova. Tjiri ku tupa ondjoroka onene okumuna ovanatje vetu amave yenenisa ozondando zawo. Ya ri tjimuna eṱe wina aa tu serwa ozondaya owo nḓaa ve serwa i Jehova.” Kara nongamburiro kutja Mukuru ma sere ondaya kovanene mbe vatera ovanatje vawo okutwapo nokuyenenisa ozondando zawo motjiungura tje.

OUVANḒE MOMBONGO

17. Yandja ovihorera mbi raisa kutja tu hepa ouvanḓe mombongo.

17 Wina tu hepa okuraisa ouvanḓe mombongo. Okutara kotjihorera, ovanene vombongo ve hepa ouvanḓe indu tji mave sokuṱuna ouzeu wourunde ounene mombongo, poo tji mave sokuvatera imba mbe ri moumba mena romitjise. Ovanene vombongo tjiva ve yenda kotjovakamburwa okukerihonga Ombeibela kuna imba mba raisa ombango, poo okukatjita ozombongarero zombongo. Nu tjike ohunga novakazendu ovakambure ovakombe? Owo wina ve notuveze otuingi mu ve hepa okuraisa ouvanḓe nokukarera Jehova. Owo ve yenena okuungura otjovakandjira, okutjindira koṋa ku ku nouhepe wovazuvarise, okuungura morupa ndu isanewa Local Design/Construction nokutjita omaningiriro wokuyenda kOskole yOvazuvarise vOuhona. Tjiva nangarire ve yenena okuyenda kOskole yaGilead.

18. Ovakazendu ovakambure ovanene motjiwondo mave yenene vi okuraisa ouvanḓe?

18 Ovakazendu ovakambure ovanene motjiwondo, ondaya onene kombongo. Eṱe tjiri twe ve suvera tjinene! Tjiva kave yenene okuungura ovingi motjiungura tjaMukuru otja tjaa ve yenene rukuru, posi yokutja mave yenene okuraisa ouvanḓe nave ungura nombango aihe. (Lesa Titus 2:3-5.) Okutara kotjihorera, omukazendu omukambure omunene motjiwondo u hepa ouvanḓe, indu tja ningirwa okuhungira ku nomukazendu omutanda ohunga nomizaro omihirona. Eye kamaa rokohere omutanda ngwi ohunga nomuano we wokurihwikika, posi yokutja ma yenene okumutunduuza kutja me ripurire komuano omuzaro we mu u ṱuna ku varwe. (1 Tim. 2:9, 10) Ongaro yorusuvero otja indji mape ya ai eta ouwa.

19. (a) Ovarumendu ovakambure mba papitisiwa mave yenene vi okuraisa ouvanḓe? (b) Etjangwa rOvafilipi 2:13 nekondwa 4:13 ma ri vatere vi ovarumendu ovakambure okuhara ouvanḓe?

19 Ovandu varwe mbe hepa ouvanḓe nokuungura nombango aihe, ovarumendu mba papitisiwa. Ovarumendu ovakambure ozombanḓe ve kara nonḓero yokuyakura omerizirira omengi mombongo, nu ve rira ondaya kombongo. (1 Tim. 3:1) Posi yokutja tjiva ve keyakeya okurira ovanene vombongo poo ovavatere vombongo. Omurumendu omukambure ngahino ngwa tjita ozondataiziro morukapitaveze, mape ya a munu kutja ke nonḓengu yokuyakura omerizirira otja ingo. Nu warwe mape ya a munu kutja ke nondjiviro yokuyenenisa otjiungura tja pewa. Tji u noumune otja imbwi, Jehova ma yenene okukuvatera kutja u hare ouvanḓe. (Lesa Ovafilipi 2:13; 4:13.) Tjiwa kutja pari noruveze indu Moses wina tjee rimunu okuhina ondjiviro yokuyenenisa otjiungura tje. (Eks. 3:11) Posi yokutja Jehova we mu vatera, nu oruveze tjaa ru kayenda, Moses wa hara ouvanḓe wokuyenenisa otjiungura tje. Omurumendu ngwa papitisiwa wina ma yenene okuhara ouvanḓe otja imbo, indu tja kumbu ku Mukuru kutja me mu vatere, na tji ma lese Ombeibela ye eyuva arihe. Okuripurira ko oukoto komahungi wOmbeibela wovandu mba raisa ouvanḓe wina maku mu vatere. Eye ma yenene okuningira ovanene vombongo mongaro yomerisusuparisiro kutja ve mu honge, nu ma sokukara po aruhe kutja ma vatere momuano auhe mbu ma yenene. Matu ningire ovarumendu avehe ovakambure mba papitisiwa kutja ve yanḓipare nu ve ungure nomasa mombongo!

JEHOVA “MA KARA PUNA OVE”

20, 21. (a) David wa zemburukisa Salomo ohunga na tjike? (b) Ongamburiro yaye ndji matu yenene okukara na yo?

20 Ombara David ya zemburukisa Salomo kutja Jehova ma kara puna ye nga oviungura vyokutunga ondjuwo ye ondjapuke tji vya manuka. (1 Ekuruh. 28:20) Omambo waihe nga ya vatera Salomo kutja a ha yandjere oumutanda we poo okuhina ondjiviro ku mu tjaere okuyenenisa otjiungura tje. Eye wa raisa ouvanḓe ouhimise na ungura nombango aihe, nu Jehova we mu vatera okumana okutunga ondjuwo ye onene nohimise ndji mozombura 7 nohinga.

21 Jehova wina ma yenene okutuvatera okurira ozombanḓe nokuyenenisa otjiungura tjetu meṱunḓu na mombongo, tjimuna tja vatera Salomo. (Jes. 41:10, 13) Tji twa raisa ouvanḓe momerikotameneno wetu ku Jehova, matu yenene okukara nongamburiro kutja eye me tu sere ondaya nai, na moruyaveze wina. Kunao, “yanḓipara nu u ungure nombango aihe.”

^ par. 12 Morupa ndwi “Use Spiritual Goals to Glorify Your Creator,” ndu ri mokambo nga The Watchtower komayuva 15 ku Juli, 2004, mo vaza mo omapu ngu maye ku vatere okukara nozondando motjiungura tjaJehova.