Samuẹle Avọ Ivẹ 13:1-39

  • Amnọn ọ gba Tama du (1-22)

  • Absalọm o kpe Amnọn (23-33)

  • Absalọm ọ dhẹ kpobọ Gẹshọ (34-39)

13  Whaọ Absalọm ọmọzae Devidi o wo oniọvo-ọmọtẹ jọ nọ o wo erru gaga nọ a re se Tama,+ yọ ọmọtẹ na ọ dhẹ ruọ ọmọzae Devidi ọfa nọ a re se Amnọn+ oma gaga.  Iroro Tama ọmọsẹ riẹ e kẹ Amnọn uye te epanọ ọ jẹ rọ mọ, keme Tama ọ jọ ọmọtẹ-kọkọ, yọ o jọ bẹbẹ kẹ Amnọn re o ru ei oware nọ o jariẹ eva.  Whaọ Amnọn o wo ogbẹnyusu jọ nọ a re se Jehonadab,+ ọmọzae Shimiah,+ oniọvo-ọmọzae Devidi; yọ Jehonadab o wo ẹghẹ gaga.  Jehonadab ọ tẹ nọ Amnọn nọ: “Eme ọ be lẹliẹ owhẹ ọmọzae ovie na jọ ọkọkora kohiohiẹ kohiohiẹ? Kọ whọ gbẹ tae kẹ omẹ?” Amnọn ọ tẹ ta kẹe nọ: “Tama oniọvo-ọmọtẹ+ Absalọm, ọmọsẹ mẹ, ọ dhẹ ruọ omẹ oma.”  Jehonadab ọ tẹ ta kẹe nọ: “Kiẹzẹ ehwa ra re who ru wọhọ ẹsenọ whọ be mọ. Nọ ọsẹ ra ọ tẹ nyaze te ruẹ owhẹ, whọ vẹ ta kẹe nọ, ‘Ivie, jọ Tama oniọvo-ọmọtẹ mẹ ọ nyaze te kẹ omẹ emu nọ mẹ rẹ re. Nọ ọ tẹ jọ iraro mẹ there emu nọ a re there kẹ ohwo nọ ọ be mọ,* mẹ te jọ obọ riẹ re emu na.’”  Amnọn o te kiẹzẹ, o te ru wọhọ ẹsenọ ọ be mọ, ovie na ọ tẹ nyaze te ruẹ e riẹ. Amnọn ọ tẹ ta kẹ ovie na nọ: “Ivie, jọ Tama oniọvo-ọmọtẹ mẹ ọ nyaze re ọ jọ iraro mẹ ru ikeki ivẹ nọ e wọhọ ubiudu, re mẹ jọ obọ riẹ re emu.”  Fikiere Devidi o te vi uwou se Tama evaọ obọ uwou inọ: “Ivie, nya kpobọ uwou Amnọn ọmọsẹ ra re who there emu* kẹe.”  Fikiere Tama o te kpobọ uwou Amnọn ọmọsẹ riẹ evaọ oria nọ o kiẹzẹ. Ọ tẹ rehọ eka nọ a wuhu nọ a gua no, ọ tẹ jọ iraro riẹ ma ae ro ru ikeki, o te there ai.  Kẹsena ọ tẹ tọlọ omodhe ọkpakpala, ọ tẹ rehọ iẹe wọ ae kẹe. Rekọ Amnọn ọ rọwo re he, Amnọn ọ tẹ ta nọ: “Ta kẹ ohwo kpobi nọ ọ nyavrẹ!” Ahwo na kpobi a tẹ nyase iẹe ba. 10  Amnọn ọ tẹ ta kẹ Tama nọ: “Wọ emu* na ziọ obọ ukpẹ re mẹ jọ obọ ra re iẹe.” Fikiere Tama ọ tẹ wọ ikeki nọ e wọhọ ubiudu nọ o ru na, ọ tẹ rehọ ai se Amnọn ọmọsẹ riẹ evaọ obọ ukpẹ na. 11  Nọ ọ wọ ai sei re ọ re, Amnọn ọ tẹ jabọ kru ei, ọ tẹ ta nọ: “Nyaze ti lele omẹ wezẹ, oniọvo-ọmọtẹ mẹ.” 12  Rekọ Tama ọ tẹ ta kẹe nọ: “Ijo, ọmọsẹ mẹ! Who si ọghọ no omẹ oma ha, keme a rẹ jọ Izrẹl ru oware utiona ha.+ Who ru oware omovuọ nana ha.+ 13  Ẹdẹ vẹ omovuọ na u re no omẹ oma? Yọ a ti rri owhẹ wọhọ omọvo ezae nọ i fioka ha evaọ Izrẹl. Ivie nyae ta kẹ ovie na, ọ te siọ omẹ ba ẹrehọ kẹ owhẹ hẹ.” 14  Rekọ Amnọn ọ rọwo gaviezọ kẹe he, obọ riẹ o tẹ ga vi ei, ọ tẹ gbae du. 15  Kẹsena eva riẹ i te mu Amnọn họ ẹdha avọ omukpahọ ọgaga, te epanọ omukpahọ na o rọ ga vi uyoyou nọ o wo kẹe vẹre. Amnọn ọ tẹ ta kẹe nọ: “Kpama; no etenẹ no!” 16  Tama ọ tẹ ta kẹe nọ: “Ijo ọmọsẹ mẹ, ele nọ who bi le omẹ na u tube yoma vi oware nọ who ru omẹ na!” Rekọ ọ rọwo gaviezọ kẹe he. 17  Fikiere Amnọn o te se odibo riẹ, ọ tẹ ta nọ: “Ivie si ohwo nana no aro mẹ no, re whọ kare ẹthẹ na.” 18  (Whaọ oke yena Tama o ku obọdẹ ewu othethei jọ* họ, keme oghẹrẹ iwu itieye emetẹ ovie na nọ e re riẹ ọzae he e jẹ hai ku họ.) Fikiere odibo riẹ na o te kru ei ruọ otafe, ọ tẹ kare ẹthẹ na. 19  Kẹsena Tama ọ tẹ whẹ enwo fihọ uzou+ jẹ bẹre obọdẹ ewu othethei nọ o ku họ na; ọ tẹ whabọ họ uzou, ọ tẹ nyavrẹ, yọ ọ be viẹ nọ ọ be nya na. 20  Absalọm oniọvo-ọmọzae riẹ+ ọ tẹ nọe nọ: “Kọ Amnọn ọmọsẹ ra o ru owhẹ oware nana? Fọ tou oniọvo-ọmọtẹ mẹ. Ọmọsẹ ra ọ rrọ.+ Whọ jọ ẹme nana o kpokpo udu ra ha.” Kẹsena Tama ọ tẹ jẹ rria uwou Absalọm oniọvo-ọmọzae riẹ, yọ o je kuomagbe ahwo ho. 21  Nọ Devidi ovie na o yo kpahe eware nana kpobi, eva e tẹ dhae gaga.+ Rekọ ọ gwọlọ ru Amnọn ọmọzae riẹ eva dha ha fikinọ o you rie gaga, keme ọye ọ jọ ọmọ ọsosuọ riẹ. 22  Absalọm ọ kpọ Amnọn unu vievie he, ọ ta ẹme oyoma hayo owoma ọvo kẹe he; keme Absalọm o mukpahe+ Amnọn fikinọ ọ gba Tama oniọvo-ọmọtẹ riẹ du.+ 23  Nọ ikpe ivẹ gbagba e vrẹ no, enọ i re bru eto igodẹ Absalọm e tẹ jọ Bale-hezọ nọ o kẹle Ifremu,+ Absalọm o te zizie emezae ovie na kpobi.+ 24  Fikiere Absalọm ọ tẹ nyabru ovie na ze, ọ tẹ ta kẹe nọ: “A bi bru eto igodẹ odibo ra. Ivie, jọ ovie na avọ idibo riẹ a lele omẹ nya.” 25  Rekọ ovie na ọ tẹ ta kẹ Absalọm nọ: “Ijo ọmọzae mẹ. Otẹrọnọ mai kpobi ma te lele owhẹ nya, ma te jọ owha kẹ owhẹ.” Dede nọ ọ jẹ tẹzẹ iẹe, ọ rọwo nọ o re lele iei nya ha, rekọ ọ tẹ lẹ ẹro kẹe. 26  Kẹsena Absalọm ọ tẹ ta kẹe nọ: “Otẹrọnọ whọ sae nya ha, ivie jọ Amnọn ọmọsẹ mẹ o lele omai nya.”+ Ovie na ọ tẹ kpahe kẹe nọ: “Fikieme o re ro lele owhẹ nya?” 27  Rekọ Absalọm ọ tẹ tẹzẹ iẹe, fikiere o te vi Amnọn avọ emezae ovie na kpobi lele iei. 28  Absalọm ọ tẹ ta kẹ idibo riẹ nọ: “Wha muẹrohotọ, okenọ eva e tẹ be were Amnọn fiki enwaene, mẹ te ta kẹ owhai nọ, ‘Wha kpe Amnọn no!’ Wha re kpei no hrọ. Jọ ozọ u mu owhai hi. Kọ ogbẹrọnọ mẹ ta nọ wha ru ere? Wha kru oma ga je wo udu.” 29  Idibo Absalọm i te ru Amnọn epanọ Absalọm ọ ta kẹ ae na dẹẹ; fikiere emezae ovie na nọ i kiọkọ kpobi a tẹ kpama, a tẹ la ruọ ọvuọ esi* riẹ, a tẹ dhẹ. 30  Nọ a rrọ edhere na, usi na u te do te Devidi oma nọ: “Absalọm o kpe emezae ovie na kpobi no, ọvuọvo ọ zọ họ.” 31  Fikiere ovie na ọ tẹ kpama jẹ bẹre iwu riẹ, o te kiẹzẹ otọ, yọ idibo riẹ kpobi a dikihẹ kẹle iẹe avọ iwu rai nọ a bẹre. 32  Rekọ Jehonadab+ ọmọzae Shimiah,+ oniọvo-ọmọzae Devidi ọ tẹ ta nọ: “Jọ olori mẹ o roro nọ emezae ovie na kpobi a kpe he, Amnọn ọvo o whu.+ Absalọm họ ọnọ ọ ta nọ a kpei, ere ọ jiroro nọ o ti ru+ anwọ ẹdẹ nọ Amnọn ọ rọ gba Tama+ oniọvo-ọmọtẹ riẹ du+ na. 33  Jọ olori mẹ ovie na ọ kezọ kẹ usi na ha* inọ, ‘Emezae ovie na kpobi i whu no’; Amnọn ọvo o whu.” 34  Evaọ oke yena, Absalọm ọ tẹ dhẹ.+ Uwhremu na nọ ororoke na ọ kpare ovao riẹ, ọ tẹ ruẹ nọ ahwo buobu a bi zurie no obọ edhere nọ ọ rrọ obemu riẹ ze kẹle ugbehru na. 35  Fikiere Jehonadab+ ọ tẹ ta kẹ ovie na nọ: “Rri! Emezae ovie na i zihe ze no. Nwane wọhọ epanọ odibo ra ọ ta na.” 36  Nọ ọ nwane ta ẹme na no, emezae ovie na e tẹ ruọ eva, yọ a bi kuenu oviẹ; ovie na avọ idibo riẹ kpobi a tẹ jẹ viẹ gaga re. 37  Rekọ Absalọm ọ tẹ dhẹ bru Talmae+ ọmọzae Amaehọd ovie Gẹshọ. Devidi o te weri ọmọzae riẹ edẹ buobu. 38  Nọ Absalọm ọ dhẹ kpobọ Gẹshọ+ no, ọ tẹ rria obei ikpe esa. 39  Ukuhọ riẹ, u te je si Devidi urru re ọ nyabru Absalọm, keme ọ kpairoro vrẹ uwhu Amnọn no.*

Eme-Obotọ

Hayo “ebrẹdi omosasọ.”
Hayo “ebrẹdi omosasọ.”
Hayo “ebrẹdi omosasọ.”
Hayo “ewu nọ a ru onaa họ.”
Arao nọ anyenya avọ eketekete a re yẹ nọ a tẹ wezẹ kugbe.
Evaọ Hibru, “ọ rehọ usi na te udu riẹ hẹ.”
Hayo “uweri Amnọn u no rie oma no.”