ẸVẸ o rrọ owhẹ iroro inọ Ẹdẹ Oziẹobro na ọ te jọ? Ahwo buobu a roro nọ ima ahwo gbidi gbidi a ti dikihẹ aro agbara uvie Ọghẹnẹ, unọjọ utọjọ. A ve ti bruoziẹ omomọvo. A vẹ te kẹ ahwo jọ osohwa uzuazọ omawere evaọ obọ odhiwu, a ve bruoziẹ olahiẹ ebẹdẹ bẹdẹ kpe otu ọdekọ. Dede na, orọnikọ enẹ Ebaibol na o dhesẹ nọ o te jọ họ. Ẹme Ọghẹnẹ o dhesẹ i rie wọhọ oke ẹruore gbe aruẹrẹ, orọnikọ etoke imuozọ họ.

Jọn ukọ na ọ jọ Eviavia 20:11, 12 dhesẹ Ẹdẹ Oziẹobro na inọ: “Mẹ tẹ ruẹ agbara uvie ọfuafo ologbo jọ gbe ọnọ ọ keria ehru riẹ; ọnọ akpọ gbe ehru e rayẹ no aro riẹ, a ruẹ oria ovo rọ kẹ ae he. Mẹ tẹ jẹ ruẹ enọ i whu, te ekakao te ilogbo, nọ i dikihẹ aro agbara uvie na, yọ a rovie ebe fihọ. Obe ofa jọ o jọ nọ a rovie fihọ, obe erọ uzuazọ. Epanọ iruo enọ i whu no na ero eva ebe na, a ro bruoziẹ rai.” Ono họ Obruoziẹ nọ a jọ etenẹ ta ẹme kpahe na?

Jihova Ọghẹnẹ họ Obruoziẹ ahwo-akpọ nọ ọ mai kpehru. Dede na ọ rehọ iruo oziẹobro na dẹẹ kẹ omọfa. Wọhọ epanọ o rrọ Iruẹru 17:31, Pọl ukọ na ọ ta inọ Ọghẹnẹ “o bru ẹdẹ no, nọ o ti ro guẹdhọ akpọ na avọ ẹrẹreokie  evaọ obọ ohwo nọ o romu.” Obruoziẹ nọ a ro mu na họ Jesu Kristi nọ a kpare no iwhuowhu ze no na. (Jọn 5:22) Nọ o rrọ ere na, kọ okevẹ Ẹdẹ Oziẹobro na o ti ro muhọ? Ẹvẹ u ti krite?

Obe Eviavia u dhesẹ nọ Ẹdẹ Oziẹobro o ti muhọ nọ Amagẹdọn, ẹmo nọ a te rọ raha eyero Setan na o te fi vrẹ no. * (Eviavia 16:14, 16; 19:19–20:3) Nọ Amagẹdọn o te fi vrẹ no, a ve ti mu Setan avọ idhivẹri riẹ fihọ ọgọdọ nọ o wo oba ha evaọ etoke odu-ikpe. Evaọ oke yena ibe eriuku uvie obọ odhiwu, ahwo 144,000 na, a te jọ ibruoziẹ a ve ti je ‘lele Kristi su wọhọ ivie udhukpe usoi akuakpe.’ (Eviavia 14:1-3; 20:1-4; Ahwo Rom 8:17) Ẹdẹ Oziẹobro o te jọ oware ugidi nọ o te rehọ euwa 24 gheghe he. U ti krite odu-ikpe.

Evaọ etoke odu-ikpe na, Jesu Kristi o ti “bruoziẹ otu uzuazọ gbe enọ i whuru.” (2 Timoti 4:1) “Otu uzuazọ” na ọ te jọ “otu obuobu” nọ e te zọ vrẹ Amagẹdọn. (Eviavia 7:9-17) Jọn ukọ na ọ tẹ jẹ ruẹ “enọ i whu . . . nọ i dikihẹ aro agbara uvie” ọrọ oziẹobro na. Wọhọ epanọ Jesu ọ ya eyaa riẹ, “enọ e rọ eva [uki ekareghẹhọ] kpobi i je ti yo uru [Kristi,] a vẹ te nya via” ẹkwoma ẹkparomatha. (Jọn 5:28, 29; Iruẹru 24:15) Rekọ eme a ti ro bruoziẹ ahwo kpobi?

Wọhọ epanọ eruẹaruẹ Jọn ukọ na e ta, “a rovie ebe fihọ,” yọ “epanọ iruo enọ i whu no na ero eva ebe na, a ro bruoziẹ rai.” Kọ eware nọ ahwo a ru evaọ okenọ u kpemu a kere fihọ ebe enana? Ijo, eware nọ ahwo a ru taure a te ti whu a ti ro bruoziẹ rai hi. Ẹvẹ ma rọ riẹ ere? Ebaibol na e ta nọ: “Ọnọ o whu no na o no abọ uzioraha no.” (Ahwo Rom 6:7) A te kpairoro vrẹ izieraha nọ ahwo nọ a kpare ze a thọ taure a te ti whu. Fikiere ma sae ta nọ iko-ebe na i dikihẹ kẹ eware efa nọ Ọghẹnẹ ọ te gwọlọ mi ahwo-akpọ.  Re a ruẹse rria bẹdẹ bẹdẹ, ahwo nọ a te zọ vrẹ Amagẹdọn gbe otu nọ a te kpare ze a re koko ijaje Ọghẹnẹ, onọ o kẹre te itee ekpokpọ efa kpobi nọ Jihova ọ rẹ sai fihọ evaọ etoke odu-ikpe na. Fikiere, eware nọ ahwo a ru evaọ etoke Ẹdẹ Oziẹobro na a ti ro bruoziẹ omomọvo.

Ẹdẹ Oziẹobro na ọ te kẹ ima-idu ahwo buobu uvẹ ọsosuọ nọ a ti ro wuhrẹ kpahe Ọghẹnẹ je ru oreva riẹ. Onana u dhesẹ nọ iruo ilogbo erọ ewuhrẹ ahwo e te jariẹ. Ẹhẹ, “ahwo nọ e rọ akpọ na a ve [ti] wuhrẹ ẹrẹreokie.” (Aizaya 26:9) Dede na, orọnikọ ahwo kpobi a te rọwo ru oreva Ọghẹnẹ hẹ. Aizaya 26:10 o ta nọ: “A tẹ re ohrọ orumuomu, o rẹ kẹ e uwuhrẹ hẹ; evaọ oria uruemu ezi, etẹe o je gbeọfariẹ, ọ rẹ ruẹ oruaro ỌNOWO na ha.” A ti kpe irumuemu nana no riẹriẹriẹ eva etoke Ẹdẹ Oziẹobro na.—Aizaya 65:20.

Eva ekuhọ Ẹdẹ Oziẹobro na yọ ahwo-akpọ nọ a zọ a ziọ uzuazọ no vọvọ wọhọ ahwo nọ a gba. Ẹdẹ Oziẹobro na ọ vẹ te rehọ ere zihe ahwo ziọ uyero uzuazọ ogbagba ọsosuọ. (1 Ahwo Kọrint 15:24-28) Odawọ urere o vẹ te ze. A ti si Setan no uwou-odi ze, a vẹ te kẹe uvẹ urere re ọ dawo ahwo-akpọ. (Eviavia 20:3, 7-10) Ahwo nọ a mugba kẹe a vẹ te reawere eyaa Ebaibol nana vọvọ: “Ikiẹrẹe e rẹ te rehọ otọ na reuku, a vẹ jẹ ria ae bẹdẹ.” (Olezi 37:29) Uzẹme, Ẹdẹ Oziẹobro na ọ te jọ oghale kẹ ahwo-akpọ kpobi nọ a wo ẹrọwọ!