Kpohọ eme nọ e riẹ eva

Kpohọ oria eware nọ e riẹe eva

EME-OFIBA

Kọ Amara Akpegbivẹ A Yẹ Jesu?

Kọ Amara Akpegbivẹ A Yẹ Jesu?

EBAIBOL na e vuẹ omai ẹdẹ nọ a yẹ Jesu hu. Dede na, o kẹ omai obọdẹ evuẹ jọ nọ ma rẹ rọ ta inọ a yẹ Jesu evaọ amara Akpegbivẹ hẹ.

Roro kpahe oghẹrẹ nọ ezi ọ rẹ jọ eva amara akpegbivẹ evaọ Bẹtlẹhẹm, oria nọ a jo yẹ Jesu. Amara ahwo Ju nọ a re se Chislev (nọ o kie fihọ amara Akpegbọvo ruọ amara Akpegbivẹ mai na) ọ jọ amara nọ ekpahe e rẹ jọ mu gbe nọ ikpiso e rẹ jọ rrọ. Amara nọ o lele ọyena họ Tebeth (nọ o kie fihọ amara Akpegbivẹ ruọ amara Ọsosuọ mai). Amara nana oke o rẹ mae jọ dhẹ evaọ ukpe na, nọ ekpalekpa-ame i re jo kie ẹsejọ evaọ eria ikpehru ẹkwotọ na. Joma ruẹ ẹme nọ Ebaibol na e ta kẹ omai kpahe ezi sa-sa ọrọ ẹkwotọ yena.

Ẹzra, omọvo enọ i kere Ebaibol na, ọ ta inọ amara Chislev ọ ginẹ jọ amara nọ ekpahe e rẹ jọ mu gbe nọ iso e rẹ jọ rrọ gaga. Nọ ọ ta no inọ ogbotu ahwo a kokohọ Jerusalẹm “eva udhẹdẹ eva amara avọ izii [Chislev],” Ẹzra o te fibae nọ ahwo na a je “nyuhu . . . fiki epa oso ologbo nọ ọ jẹ rọ.” Ahwo nọ a kokohọ na a ta kpahe ezi yena ọrọ ukpe na nọ: “O tẹ jẹ rọ oke ikpiso; ma sae dikihẹ eva evevẹ hẹ.” (Ẹzra 10:9, 13; Jerimaya 36:22) Agbẹta nọ ithuru-igodẹ nọ e jẹ rria unuakpọ yena a jẹ hae rọ ruẹ nnọ ithuru rai e rẹ jọ otafe eva aso ho evaọ amara Akpegbivẹ na!

Rekọ Ebaibol na e vuẹ omai nọ ithuru-igodẹ e jọ obọ ẹwọ jẹ rẹrote igodẹ rai eva aso ẹdẹ nọ a ro yẹ Jesu. Evaọ uzẹme, Luk, omọvo enọ i kere Ebaibol na, ọ ta nọ eva oke yena, ithuru-igodẹ “e keria obọ ẹwọ, bi roro ithuru rai evaọ aso” kẹle Bẹtlẹhẹm. (Luk 2:8-12) Muẹrohọ inọ ithuru-igodẹ na a keria obọ ẹwọ, orọnikọ a jẹ nya evaọ otafe gheghe evaọ oke-uvo ho. Avọ igodẹ rai a gbẹ jọ obọ ẹwọ evaọ aso. Kọ who roro nnọ ohwo jọ ọ rẹ sae nyae keria obọ ẹwọ avọ ekpahe egaga gbe ikpisoi nọ e jẹ jọ Bẹtlẹhẹm evaọ amara Akpegbivẹ na? Ijo, o sae via ha. Fikiere eware nọ e wariẹ etoke eyẹ Jesu họ i dhesẹ nọ a yẹ riẹ evaọ amara Akpegbivẹ hẹ. *

Ẹme Ọghẹnẹ ọ vuẹ omai ugogo oke nọ Jesu o ro whu, rekọ umutho eme jọ ọvo o ta kẹ omai kpahe oke nọ a ro yẹe. Onana o rẹ lẹliẹ omai kareghẹhọ eme ọ Solomọn Ovie na: “Emamọ odẹ u woma vi udẹ oghaghae, gbe ẹdẹ uwhu, o vi ẹdẹ eyẹ.” (Ọtausiwoma Na 7:1) Fikiere u re gbe omai unu hu inọ Ebaibol na e ta eme buobu kpahe odibọgba gbe uwhu Jesu rekọ o ta umutho eme jọ ọvo kpahe oke eyẹ riẹ.

Okenọ a ro yẹ Jesu, ithuru-igodẹ avọ igodẹ rai a jọ obọ ẹwọ evaọ aso

^ edhe-ẹme 1 Rọkẹ evuẹ efa, rri ẹwẹ-obe avọ 176-179 ọrọ obe na Reasoning From the Scriptures, onọ Isẹri Jihova a kere.