UZOU AVỌ 8
“Mẹ te Rehọ Othuru-Igodẹ Ọvo Ro Mu”
OWARE NỌ UZOU NANA O TA KPAHE: Eruẹaruẹ ene nọ i kiekpahe Mesaya na gbe epanọ i ro rugba evaọ oma Kristi
1-3. Fikieme eva e gbẹ be were Izikiẹl he, kọ eme ẹzi Ọghẹnẹ ọ wọ riẹ kere fihotọ?
O JỌ ukpe avọ ezeza nọ Izikiẹl ọ rọ rrọ igbo na. * Eva e be were ọruẹaro na vievie he fiki edhere oyoma nọ a bi ro su Juda, ẹwho riẹ nọ o rehọ emaele buobu thabọ no oria nọ ọ rrọ na. Ivie sa-sa i su orẹwho na no evaọ etoke Izikiẹl.
2 A yẹ Izikiẹl evaọ etoke nọ esuo Josaya ovie na u te udevie no. Ababọ avro, eva e were Izikiẹl gaga nọ ọ riẹ kpahe oware nọ Josaya o ru nọ ọ rọ raha emema nọ e jọ orẹwho na gbe epanọ o ro zihe egagọ efuafo ziọ Juda. (2 Irv. 34:1-8) Rekọ inwene nọ Josaya o ru na e tọ họ, keme ivie buobu nọ i su nọ u noi no a ruabọhọ edhọgọ. Evaọ etoke esuo ikpehre isu yena, yọ egagọ orẹwho yena i yoma vrẹta no, a tẹ jẹ raha usu rai kugbe Jihova no. Kọ u re kẹ ai no? Vievie!
3 Jihova ọ rọ ẹzi riẹ fiobọhọ kẹ ọruẹaro riẹ re o kere eruẹaruẹ jọ fihotọ, onọ o rrọ orọ ọsosuọ eruẹaruẹ sa-sa nọ i kiekpahe Mesaya na, ọnọ ọ te jọ Osu gbe Othuru-Igodẹ nọ o ti zihe egagọ efuafo ze jẹ rẹrote igodẹ Jihova ziezi. O gwọlọ nọ ma rẹ romatotọ ta kpahe eruẹaruẹ yena, keme orugba rai o
kiekpahe oware nọ o te via evaọ obaro. Fikiere, joma jọ obe Izikiẹl na kiẹ eruẹaruẹ ene nọ i kiekpahe Mesaya na riwi.“Ogha Oboba jọ” U Zihe Ruọ “Ure Sida Ulogbo”
4. Eruẹaruẹ vẹ Izikiẹl ọ ta kpahe, kọ ẹvẹ Jihova o ro mu eruẹaruẹ yena họ edhesẹ kẹ Izikiẹl?
4 Evaọ oware wọhọ ukpe 612 B.C.E., “ẹme Jihova” o te bru Izikiẹl ze. Izikiẹl ọ tẹ ta kpahe eruẹaruẹ jọ nọ i dhesẹ epanọ esuo Mesaya na ọ te jọ gbe oware nọ o rọ gwọlọ nọ ma fievahọ esuo Uvie riẹ. Nọ Jihova o je mu eruẹaruẹ na họ edhesẹ kẹ Izikiẹl, ọ ta kẹe nọ ọ ta oze jọ kẹ ahwo nọ a gbẹ rrọ igbo na. Oze na o dhesẹ epanọ isu Juda e kare ẹrọwọ te gbe oware nọ ma rọ gwọlọ Osu okiẹrẹe ọrọ Uvie Mesaya na.—Izik. 17:1, 2.
5. Eme oze na o ta kpahe?
5 Se Izikiẹl 17:3-10. Oware nọ oze na o ta kpahe ona: “Ugo ulogbo” jọ u wiri ogha oboba nọ o mai kpehru evaọ ure sida jọ no, ọ tẹ kọe “fihọ okpẹwho ethueki.” Kẹsena ugo na ọ tẹ tọlọ “ubi ẹkwotọ na jọ,” ọ tẹ kọe fihọ otọ nọ u re wou eware evaọ “akotọ ame obuobu.” Ubi na o tẹ te rro zihe ruọ “ure evaene okpẹkpẹe nọ o gbọ fihọ otọ.” Oke ofa, “ugo ulogbo” avivẹ o tẹ rra ze. Evaene na ọ tẹ rriẹ awọ riẹ “ovovẹrẹ” no otọ bru ugo avivẹ na, be gwọlọ nọ ugo na u wolo iei no etẹe re ọ wariẹ kọe fihọ oria ofa nọ ame ọ rrọ. Oware nọ evaene na o ru na o were Jihova vievie he, yọ ọ ta nọ a ti wolo awọ evaene na no, o ve ti “whu no riẹriẹriẹ.”
6. Eme họ otofa oze na?
6 Eme họ otofa oze na? (Se Izikiẹl 17:11-15.) Evaọ 617 B.C.E., Nebukadneza ovie Babilọn (“ugo ulogbo” ọsosuọ na) o te ko Jerusalẹm họ. O si Jehoyakin ovie ahwo Judia na (‘ogha oboba nọ o mai kpehru’ na) no agbara-uvie riẹ, ọ tẹ rehọ iẹe ziọ Babilọn (“okpẹwho ethueki” na). Nebukadneza ọ tẹ rehọ Zẹdikaya (“ubi ẹkwotọ na jọ”) mu ovie evaọ Jerusalẹm. A gba Zẹdikaya ovie ọkpokpọ na họ rehọ odẹ Ọghẹnẹ duwu iyei inọ ọ te romakpotọ kẹ ovie Babilọn. (2 Irv. 36:13) Rekọ Zẹdikaya ọ jẹ iyei nọ o duwu na fiẹ; ọ kpareso ovie Babilọn, o te bo se Fẹro ovie Ijipti (“ugo ulogbo” avivẹ na) re ọ rọ ogbaẹmo riẹ fiobọhọ kẹe, rekọ Fẹro ọ sai fiobọhọ kẹe he. Oware nọ Zẹdikaya o ru na o were Jihova vievie he. (Izik. 17:16-21) Ukuhọ riẹ, a si Zẹdikaya no ovie, yọ o whu evaọ uwou-odi evaọ Babilọn.—Jeri. 52:6-11.
7. Eme ma rẹ sai wuhrẹ no oze na ze?
7 Eme ma rẹ sai wuhrẹ no oze na ze? Orọ ọsosuọ, nọ orọnọ mai yọ egegagọ uzẹme na, ma rẹ jọ ahwo eme ivẹ hẹ. Jesu ọ ta nọ: “Jọ ‘Ee’ rai o jọ Ee, re ‘Ijo’ rai o jọ Ijo.” (Mat. 5:37) Nọ o tẹ gbahọ nọ ma rẹ jọ aro Ọghẹnẹ duwu iyei inọ ma te ta uzẹme—wọhọ oriruo, nọ ma tẹ rrọ okọto—ma re rri iyei-iduwo itieye na evevere he. Orọ avivẹ, ma rẹ yọroma kpahe oghẹrẹ ahwo nọ ma re fievahọ. Ebaibol na ọ vẹvẹ omai unu nọ: “Who fievahọ ikpahwo-esuo ho hayo ọmọ ohwo-akpọ họ, ọnọ ọ rẹ sae wha esiwo ze he.”—Ol. 146:3.
8-10. Ẹvẹ Jihova o dhesẹ Osu Uvie Mesaya nọ o ti su evaọ obaro na, kọ ẹvẹ eruẹaruẹ na i ro rugba? (Rri ẹkpẹti na re, “Eruẹaruẹ nọ I Kiekpahe Mesaya Na—Ure Sida Ulogbo Na.”)
8 Rekọ osu jọ ọ riẹ nọ o te ọnọ ma re fievahọ. Nọ Jihova ọ rọ oze ta kpahe ogha nọ a wolo na no, ọ tẹ rehọ oghẹrẹ eme evona ro dhesẹ Osu Uvie Mesaya nọ o ti su evaọ obaro na.
9 Oware nọ eruẹaruẹ na e ta. (Se Izikiẹl 17:22-24.) Evaọ eruẹaruẹ nana, Jihova omariẹ họ ọnọ o ti ru oware na, orọnikọ igo ilogbo jọ họ. O ti wiri ogha oboba jọ evaọ “obehru ure sida othethei na” ọ “vẹ te kọe fihọ ehru ugbehru jọ nọ u kpehru gaga.” Ogha nana o te rro gaga, u ve ti zihe ruọ “ure sida ulogbo” nọ “oghẹrẹ ọvra kpobi” o ti kiemu. Kẹsena “ire kpobi nọ e rrọ ẹwọ na” e vẹ te riẹ nọ Jihova omariẹ họ ọnọ o ru ure ulogbo nana rro fihọ epanọ o rrọ na.
10 Oghẹrẹ nọ eruẹaruẹ na i ro rugba. Jihova o wiri Jesu Kristi Ọmọ riẹ no uyẹ uvie Devidi (“ure sida othethei na”) ze, ọ tẹ kọe fihọ Ugbehru Zayọn obọ odhiwu (“ugbehru jọ nọ u kpehru gaga”). (Ol. 2:6; Jeri. 23:5; Evia. 14:1) Ere Jihova ọ rọ rehọ Ọmọ riẹ, ọnọ ewegrẹ riẹ a rri nọ “ọ mae kawo . . . evaọ usu ahwo-akpọ” na, ọ tẹ kpare iẹe kpehru ẹkwoma “agbara-uvie Devidi ọsẹ riẹ” nọ ọ kẹ riẹ. (Dan. 4:17; Luk 1:32, 33) Wọhọ ure sida ulogbo na, Ovie Uvie Mesaya na, Jesu Kristi, o ti kpehru vi otọakpọ na soso, ọ vẹ te jọ ọnọ oghale u ti no obọ riẹ ze te ahwo nọ a rrọ otọ esuo riẹ kpobi. Osu nana o te ọnọ ma re gine fievahọ! Evaọ otọ esuo Uvie Jesu na, ahwo-akpọ nọ i yoẹme a “ti wo omofọwẹ” yọ a te “dhozọ okpẹtu hu.”—Itẹ 1:33.
11. Obọdẹ oware vẹ ma rẹ sai wuhrẹ no eruẹaruẹ kpahe “ogha oboba” nọ u zihe ruọ “ure sida ulogbo” na ze?
11 Oware nọ ma rẹ sai wuhrẹ no eruẹaruẹ na ze. Eruẹaruẹ kpahe “ogha oboba” nọ u zihe ruọ “ure sida ulogbo” na i re fiobọhọ kẹ omai kuyo onọ nana nọ u wuzou gaga na: Ono u fo nọ ma re fievahọ? Oware ugheghẹ o rrọ re ma fievahọ egọmeti ahwo-akpọ avọ egbaẹmo rai. Re ma sai wo uvi omofọwẹ, u fo nọ ma re fi eva mai kpobi họ Jesu Kristi, Ovie Uvie Mesaya na. Egọmeti obọ odhiwu nọ o rrọ obọ riẹ na họ ẹruore ọvo nọ ahwo-akpọ a wo.—Evia. 11:15.
“Ọnọ O Wo Udu Na”
12. Ẹvẹ Jihova o ro dhesẹ nọ ọ re raha ọvọ riẹ nọ ọ re kugbe Devidi na ha?
12 Nọ Ọghẹnẹ o ru eruẹaruẹ kpahe igo ivẹ nọ a rọ ta oze na vẹ kẹ Izikiẹl no, Izikiẹl ọ tẹ te riẹ nọ a ti si Zẹdikaya, ovie aghẹmeeyo nọ ọ rrọ uyẹ uvie Devidi na no ovie, a ve mu ei kpohọ igbo Babilọn. Ẹsejọhọ u je gbe ọruẹaro na unu inọ, ‘Kọ eme ọ te via kẹ ọvọ nọ Ọghẹnẹ ọ re kugbe Devidi na, onọ ọ jọ ya eyaa nọ ovie nọ o ti no uyẹ Devidi ze o ti su bẹdẹ 2 Sam. 7:12, 16) Otẹrọnọ onọ yena o jọ Izikiẹl udu, o raha oke re ọ tẹ ruẹ uyo na ha. Oware wọhọ ukpe 611 B.C.E., ukpe avọ ihrẹ nọ a rọ rrọ igbo na, yọ Zẹdikaya o gbe bi su evaọ Juda na, “ẹme Jihova o te bru” Izikiẹl ze. (Izik. 20:2) Jihova ọ vuẹ riẹ nọ ọ ta kpahe eruẹaruẹ efa jọ nọ i kiekpahe Mesaya na, onọ u ru rie vẹ inọ Ọghẹnẹ ọ re raha ọvọ riẹ nọ ọ re kugbe Devidi na ha. Ukpoye, eruẹaruẹ na i dhesẹ nọ Osu Uvie Mesaya nọ o ti su evaọ obaro na o ti wo udu nọ o re ro su wọhọ ọreuku Devidi.
bẹdẹ na?’ (13, 14. Eme eruẹaruẹ nọ e rrọ Izikiẹl 21:25-27 na e ta kpahe, kọ oghẹrẹ vẹ i ro rugba?
13 Oware nọ eruẹaruẹ na e ta. (Se Izikiẹl 21:25-27.) Jihova ọ rọ ẹkwoma Izikiẹl ta ẹme kẹ “osu omuomu Izrẹl,” ọnọ a be te kẹ uye kẹle na. Jihova ọ ta kẹ osu omuomu nana nọ a ti mi ei “etu-udhọfọ” gbe “etu-uvie” (koyehọ ọkwa uvie) riẹ. Kẹsena, a vẹ te kpare isuẹsu nọ i “kpotọ” na kpehru, a ve hrẹ enọ i “kpehru” na kpotọ. Isuẹsu nọ a kpare kpehru na i ti gbe su “bẹsenọ ọnọ o wo udu na ọ te nyaze,” Jihova ọ vẹ te rehọ Uvie na kẹe.
Luk 21:24) Nọ orọnọ Jesu yọ ọmọ Devidi ovie na, “o wo udu” nọ o re ro su Uvie Mesaya na. * (Emu. 49:10) Fikiere, Jihova ọ rọ ẹkwoma Jesu ru eyaa nọ ọ ya kẹ Devidi na gba, inọ ọmọ riẹ o ti su Uvie na bẹdẹ bẹdẹ.—Luk 1:32, 33.
14 Oghẹrẹ nọ eruẹaruẹ na i ro rugba. Evaọ ukpe 607 B.C.E., ahwo Babilọn a raha Jerusalẹm, a si Zẹdikaya no ovie je mu ei kpohọ igbo, a tẹ rọ ere hrẹ uvie Juda nọ u “kpehru” na kpotọ, onọ Jerusalẹm o jọ okpẹwho-esuo riẹ. Kẹsena nọ ovie ọvuọvo nọ o no uyẹ Devidi ze o gbe bi su evaọ Jerusalẹm hu na, a tẹ kpare esuo ahwo Erẹwho na nọ o “kpotọ” na kpehru re a su otọakpọ na, rekọ esuo rai o te jọ omoke kpẹkpẹe. “Oke nọ a fihọ kẹ erẹwho na” u kuhọ evaọ ukpe 1914, okenọ Jihova ọ rọ rehọ Jesu Kristi mu ovie. (15. Fikieme ma re ro fi eva mai kpobi họ Jesu Kristi, Ovie na?
15 Oware nọ ma rẹ sai wuhrẹ no eruẹaruẹ na ze. Ma rẹ sai fi eva mai kpobi họ Jesu Kristi, Ovie na. Fikieme? Keme Jesu o wo ohẹriẹ no isu ahwo-akpọ nọ ahwo a re votu kẹ hayo nọ e rẹ rọ ogaga ruọ esuo. Jihova họ ọnọ ọ salọ Jesu, Dan. 7:13, 14) Avro ọ riẹ hẹ, Ovie nọ Jihova omariẹ o ro mu na o te ọnọ ma re fievahọ!
ọ “tẹ kẹe . . . uvie,” onọ Jesu o wo udu nọ ọ rẹ rọ jọ ovie riẹ. (“Devidi Odibo Mẹ” O ti “Zihe Ruọ Othuru-Igodẹ Rai”
16. Ẹvẹ Jihova o re rri igodẹ riẹ, kọ ẹvẹ “ithuru-igodẹ Izrẹl” evaọ oke Izikiẹl a je ru uthuru na?
16 Jihova, Othuru-Igodẹ nọ Ọ Mai Kpehru na, o wo ọdawẹ kẹ igodẹ riẹ gaga—idibo riẹ nọ e rrọ otọakpọ na. (Ol. 100:3) Nọ o te mu igodẹ riẹ họ ahwo-akpọ nọ e rrọ ithuru-igodẹ esese obọ, koyehọ, enọ e be kobaro kẹ ahwo riẹ na, o re rri kiọkiọkiọ re ọ ruẹ oghẹrẹ nọ ahwo nana a bi ru igodẹ riẹ. Nọ o rrọ ere na, dai roro kpahe oghẹrẹ ubiẹro nọ Jihova o je ro rri “ithuru-igodẹ Izrẹl” evaọ oke Izikiẹl. Isu yena a jẹ rọ “obọ ogaga gbe evega” su ahwo na, yọ a je ru onana ababọ omovuọ. Onana u ru nọ uye o jẹ rọ bẹ uthuru na, ibuobu rai e tẹ nyasiọ egagọ efuafo ba.—Izik. 34:1-6.
17. Oghẹrẹ vẹ Jihova o ro siwi igodẹ riẹ?
17 Kọ eme Jihova o ru kpahe onana? Ọ ta kpahe isu egeva Izrẹl na nọ: “Mẹ te nọ mi ai epanọ a ru.” Ọ tẹ jẹ ya eyaa nọ: “Me ti siwi igodẹ mẹ.” (Izik. 34:10) Jihova o re ru ẹme riẹ gba ẹsikpobi. (Jos. 21:45) Evaọ ukpe 607 B.C.E., o siwi igodẹ riẹ ẹkwoma ahwo Babilọn nọ o vi ze ti si ithuru-igodẹ egeva yena no esuo. Nọ ikpe udhosa-gbikpe e gba no, o te siwi idibo riẹ nọ e wọhọ igodẹ na no obọ Babilọn, o te zihe ai ziọ ẹkwotọ rai re a sai zihe egagọ efuafo ziọ etẹe. Rekọ igodẹ Jihova na a gbẹ jọ wọhọ ahwo nọ a wo ohwo ho, keme a gbẹ jọ otọ isuẹsu akpọ na. “Oke nọ a fihọ kẹ erẹwho na” o te gbẹ jariẹ evaọ ikpe buobu.—Luk 21:24.
18, 19. Eruẹaruẹ vẹ Izikiẹl ọ ta kpahe evaọ ukpe 606 B.C.E.? (Rri uwoho nọ o rrọ emuhọ uzou nana.)
18 Evaọ ukpe 606 B.C.E., Jihova ọ rọ Izikiẹl ta kpahe eruẹaruẹ jọ. Oke nana yọ a raha Jerusalẹm te oware wọhọ ẹgbukpe no, yọ oke nọ a ti ro si ahwo Izrẹl no igbo Babilọn ze o re kaka ha. Ghele na, Jihova ọ rọ ẹzi riẹ wọ Izikiẹl ruẹ eruẹaruẹ nọ i dhesẹ nọ Othuru-Igodẹ nọ Ọ Mai Kpehru na o wo ọdawẹ kẹ igodẹ riẹ gaga, yọ ọ gwọlọ nọ a rria bẹdẹ bẹdẹ. Eruẹaruẹ na i dhesẹ oghẹrẹ nọ Osu Uvie Mesaya na o ti ro su igodẹ Jihova.
19 Oware nọ eruẹaruẹ na e ta. (Se Izikiẹl 34:22-24.) Ọghẹnẹ ọ “te rehọ othuru-igodẹ ọvo ro mu,” ọnọ o se “Devidi odibo mẹ.” Eme na “othuru-igodẹ ọvo” avọ “odibo” i dhesẹ nọ orọnikọ esuo ivie uyẹ Devidi oye Osu na ọ be te wariẹ muhọ họ, ukpoye ọ te reuku uvie na mi Devidi dẹẹ, ọ vẹ te jọ ọreuku riẹ bẹdẹ bẹdẹ. Othuru-Igodẹ nọ ọ rrọ Osu na ọ te ko igodẹ Ọghẹnẹ jẹ jọ “osu evaọ udevie rai.” Jihova ọ te “re ọvọ udhedhẹ kugbe” igodẹ riẹ. “Eghale i ti hwẹ [ku ai] wọhọ iso,” a te reawere omofọwẹ yọ eware i ti woma kẹ ai. Evaọ oke yena, orọnikọ udevie ahwo ọvo udhedhẹ o te jọ họ rekọ udhedhẹ o te jọ udevie ahwo avọ erao re.—Izik. 34:25-28.
20, 21. (a) Ẹvẹ eruẹaruẹ kpahe “Devidi odibo mẹ” na i ro rugba? (b) Eme oware nọ Izikiẹl ọ ta kpahe “ọvọ udhedhẹ” na u dhesẹ kpahe obaro?
20 Oghẹrẹ nọ eruẹaruẹ na i ro rugba. Ọghẹnẹ o se Osu nana “Devidi odibo mẹ,” ọ tẹ rọ ere ta ẹme eruẹaruẹ kpahe Jesu, ọnọ ọ rrọ ohwo uyẹ Devidi nọ o wo udu nọ o re ro su uvie na. (Ol. 89:35, 36) Okenọ Jesu ọ jọ otọakpọ, o dhesẹ nọ ọye họ “emamọ othuru-igodẹ na,” ọnọ o siobọno uzuazọ riẹ “fiki igodẹ na.” (Jọn 10:14, 15) Rekọ enẹna, Jesu yọ Othuru-Igodẹ nọ ọ rrọ obọ odhiwu. (Hib. 13:20) Evaọ ukpe 1914, Ọghẹnẹ ọ tẹ rọ Jesu mu Ovie, o te je fi ei họ inọ ọ rẹrote igodẹ Ọghẹnẹ nọ e rrọ otọakpọ na jẹ ko ae. U kri hi, evaọ ukpe 1919, Ovie ọkpokpọ na ọ tẹ rọ “ọrigbo nọ a re fievahọ nọ o wo areghẹ na” mu re ọ ko “idibo uwou” na—idibo Ọghẹnẹ nọ i wo ẹruore obọ odhiwu hayo ọrọ otọakpọ. (Mat. 24:45-47) Evaọ otọ ekpakpọ Kristi, ọrigbo nọ a re fievahọ na ọ be rọ emu iwuhrẹ Ọghẹnẹ ko igodẹ Ọghẹnẹ kẹse kẹse. Iwuhrẹ nana i ru nọ udhedhẹ gbe omofọwẹ e rọ rrọ ukoko na nẹnẹ na.
21 Eme oware nọ Izikiẹl ọ ta kpahe “ọvọ udhedhẹ” gbe iso eghale na i dhesẹ kpahe obaro? Evaọ akpọ ọkpokpọ nọ ọ be tha na, idibo Jihova nọ e be gọe evaọ otọakpọ a ti wo eghale nọ i ti no “ọvọ udhedhẹ” na ze vọvọ. Yọ evaọ aparadase otọakpọ na, ẹmo, ozighi, ohọo nọ u re mu, ẹyao, hayo erao ijihẹ i gbe ti kpokpo ahwo-akpọ vievie he. (Aiz. 11:6-9; 35:5, 6; 65:21-23) Kọ eva e gbẹ be were owhẹ inọ who ti wo uzuazọ ebẹdẹ bẹdẹ evaọ aparadase otọakpọ nọ igodẹ Ọghẹnẹ e te jọ “rria avọ omofọwẹ [yọ] ohwo ọvo o gbe ti ru ozọ mu ai hi” na?—Izik. 34:28.
22. Ẹvẹ Jesu o bi rri igodẹ na, kọ ẹvẹ ekpako ukoko nọ e rrọ ithuru-igodẹ esese na a sai ro dhesẹ ọkpọ ọdawẹ Jesu na?
22 Oware nọ ma rẹ sai wuhrẹ no eruẹaruẹ na ze. Jesu o wo ọdawẹ kẹ igodẹ na gaga wọhọ Ọsẹ riẹ. Othuru-igodẹ nana nọ ọ rrọ Ovie na o bi ru nọ a be rọ rehọ iwuhrẹ ẹme Ọghẹnẹ ko igodẹ Ọsẹ riẹ ziezi, o te je bi ru nọ a be rọ reawere udhedhẹ gbe omofọwẹ evaọ ukoko na. Oma o rẹ were omai inọ ma wo Osu otiọna! U fo nọ ekpako ukoko nọ e rrọ ithuru-igodẹ esese na a re dhesẹ ọkpọ ọdawẹ nọ Jesu o wo kẹ igodẹ na. O gwọlọ nọ ekpako a rẹ rọ “unevaze” gbe “ọwhọ” rẹrote uthuru na, yọ a re fi emamọ oriruo hotọ nọ inievo na a rẹ rọ aro kele. (1 Pita 5:2, 3) Ọkpako o re ru odibo Ọghẹnẹ ọvuọvo yoyoma vievie he! Kareghẹhọ ẹme nọ Jihova ọ ta kẹ ithuru-igodẹ egeva Izrẹl evaọ oke Izikiẹl na, inọ: “Mẹ te nọ mi ai epanọ a ru.” (Izik. 34:10) Othuru-Igodẹ nọ Ọ Mai Kpehru na o bi fiẹrohọ oghẹrẹ nọ a bi ru igodẹ riẹ kiọkiọkiọ, yọ ere Ọmọ riẹ o bi ru re.
“Devidi Odibo Mẹ Ọ te jọ Osu Rai Bẹdẹ Bẹdẹ”
23. Eyaa vẹ Jihova ọ ya kpahe orẹwho Izrẹl nọ o ti kugbe fihọ ovo, kọ ẹvẹ i ro rugba?
23 Jihova ọ gwọlọ nọ idibo riẹ a gọe evaọ okugbe ọvo. Evaọ eruẹaruẹ jọ nọ a jọ ta kpahe okugbe nọ ọ te wariẹ jariẹ, Ọghẹnẹ ọ ya eyaa nọ o ti koko ahwo riẹ họ, koyehọ uvie erua ivẹ Juda gbe uvie erua ikpe Izrẹl, ọ vẹ te wariẹ ku ai kugbe fihọ “orẹwho ovo,” wọhọ ẹsenọ o bi ru “imire” ivẹ “zihe ruọ ọvo” evaọ obọ riẹ. (Izik. 37:15-23) Eruẹaruẹ nana i rugba okenọ Ọghẹnẹ o zihe orẹwho Izrẹl nọ o jọ okugbe ọvo na ziọ Ẹkwotọ Eyaa na evaọ ukpe 537 B.C.E. * Rekọ okugbe yena yọ ẹmẹvo gheghe ọrọ okugbe ologbo nọ o te jọ udevie ahwo Ọghẹnẹ evaọ obaro, onọ o te jọ ribri. Nọ Jihova ọ ya eyaa nọ o ti ku Izrẹl kugbe no, o te dhesẹ eruẹaruẹ jọ kẹ Izikiẹl kpahe epanọ Osu nọ o ti su evaọ obaro na o ti ro koko egegagọ uzẹme nọ e rrọ akpọ na kpobi họ evaọ okugbe ọvo bẹdẹ bẹdẹ.
24. Ẹvẹ Jihova o dhesẹ Osu Uvie Mesaya na, kọ ẹvẹ isuẹsu Ovie nana e te jọ?
24 Oware nọ eruẹaruẹ na e ta. (Se Izikiẹl 37:24-28.) Jihova ọ wariẹ se Osu Uvie Mesaya na “Devidi odibo mẹ,” “othuru-igodẹ ọvo,” gbe “osu,” rekọ enẹna Jihova o te je se Ọnọ a Ya Eyaa Riẹ na “ovie.” (Izik. 37:22) Ẹvẹ isuẹsu Ovie nana e te jọ? Esuo riẹ ọ te jọ bẹdẹ bẹdẹ. “Ebẹdẹ bẹdẹ” nọ a fodẹ na u dhesẹ nọ eghale nọ i ti no isuẹsu Ovie na ze i ti wo oba ha. * Okugbe ọ te jariẹ evaọ otọ esuo riẹ. Ahwo nọ “ovie ọvo” na o ti su a ti koko “izi oziẹobro” evona, yọ “a te rria ẹkwotọ” na kugbe. Ovie na o ti ru nọ ahwo nọ o bi su a te rọ kẹle Jihova Ọghẹnẹ. Jihova ọ te re “ọvọ udhedhẹ” kugbe ahwo nana. Jihova ọ te jọ Ọghẹnẹ rai, a vẹ te jọ ahwo riẹ. Yọ aruẹri riẹ ọ te “jọ udevie rai bẹdẹ bẹdẹ.”
25. Ẹvẹ eruẹaruẹ kpahe Ovie Uvie Mesaya na i ro rugba?
25 Oghẹrẹ nọ eruẹaruẹ na i ro rugba. Evaọ ukpe 1919, a koko enọ a rọ ẹzi wholo na họ otọ “othuru-igodẹ ọvo” rai na, Jesu Kristi, Ovie Uvie Mesaya na. Uwhremu na, “ogbotu obuobu” nọ i no “erẹwho, erua, itu ahwo gbe erọunu kpobi ze” a te kuomagbe ibe egegagọ rai nọ a rọ ẹzi wholo na. (Evia. 7:9) Aikpobi a zihe ruọ “uthuru ọvo” no evaọ otọ “othuru-igodẹ ọvo.” (Jọn 10:16) Te a wo ẹruore obọ odhiwu hayo ọrọ otọakpọ, aikpobi a bi koko izi oziẹobro Jihova. Onana u ru nọ a be rọ rria kugbe wọhọ inievo akpọ-soso evaọ ukoko na. Jihova ọ rehọ udhedhẹ ghale ai no, yọ aruẹri riẹ, onọ u dikihẹ kẹ egagọ efuafo o rrọ udevie rai. Jihova họ Ọghẹnẹ rai, yọ eva e be were ai nọ a be rọ gọe enẹna, jẹ te gọe bẹdẹ bẹdẹ!
26. Ẹvẹ ma sae rọ zọhọ fihọ okugbe nọ ọ rrọ ukoko na?
1 Kọr. 1:10) Oyejabọ nọ ma be rọ rehọ ọwhọ wuhrẹ eware evona, lele izi Ebaibol evona, je ru iruo evona, koyehọ iruo usi uwoma ota gbe ilele-iruo nọ i wuzou gaga na. Rekọ, ugogo oware nọ u bi fiobọhọ kẹ omai wo okugbe nana họ uyoyou. Nọ ma be daoma dhesẹ abọ sa-sa ọrọ uyoyou na, onọ u kugbe ororokẹ, ọdawẹ, gbe erọvrẹ nọ ma re wo na, yọ ma be zọhọ fihọ okugbe mai na. Wọhọ epanọ Ebaibol ọ ta, “uyoyou . . . o rẹ wha okugbe ọkpekpe ze.”—Kọl. 3:12-14; 1 Kọr. 13:4-7.
26 Oware nọ ma rẹ sai wuhrẹ no eruẹaruẹ na ze. Uvẹ-ọghọ ulogbo o rrọ nọ ma rọ rrọ usu inievo akpọ-soso nọ e be rọ egagọ efuafo kẹ Jihova. Rekọ owha-iruo jọ u lele uvẹ-ọghọ yena, koyehọ, o gbahọ nọ ma rẹ zọhọ fihọ okugbe nọ ma wo na. Fikiere mai kpobi ma rẹ daoma ru ẹkabọ mai re ma jọ okugbe ọvo evaọ eware nọ ma rọwo gbe eware nọ ma bi ru. (27. (a) Ẹvẹ who rri eruẹaruẹ nọ i kiekpahe Mesaya nọ e rrọ obe Izikiẹl na? (b) Eme ma te ta kpahe evaọ izou nọ i lele uzou nana?
27 Ma yere Ọghẹnẹ gaga rọkẹ eruẹaruẹ nọ i kiekpahe Mesaya na nọ e rrọ obe Izikiẹl na! Ma te bi se je roro didi kpahe eruẹaruẹ yena, i re wuhrẹ omai nọ Ovie oyoyou mai na, Jesu Kristi, o te ọnọ ma re fievahọ, o wo udu nọ o re ro su, ọ be rẹrote omai ziezi, yọ ọ te sẹro mai re ma jọ okugbe ọvo bẹdẹ bẹdẹ. A rẹ ruẹ obọ uvẹ-ọghọ riẹ hẹ nọ ma rọ rrọ otọ esuo Ovie Uvie Mesaya na! Joma kareghẹhọ nọ eruẹaruẹ nana nọ i kiekpahe Mesaya na yọ abọjọ eruẹaruẹ ẹruẹrẹhọ eware kpobi, onọ a ta kpahe evaọ obe Izikiẹl. Jesu họ ọnọ Jihova ọ be rọ ẹkwoma riẹ koko ahwo Riẹ họ je zihe egagọ efuafo ziọ udevie rai. (Izik. 20:41) Ma te jọ izou nọ i lele uzou nana ta kpahe eruẹaruẹ ẹruẹrẹhọ eware kpobi na ziezi gbe oghẹrẹ nọ a rọ ta kpahe onana evaọ obe Izikiẹl.
^ edhe-ẹme 1 Ukpe ọsosuọ igbo nọ a jọ na u muhọ evaọ 617 B.C.E. okenọ a ro mu ahwo ọsosuọ evaọ usu ahwo Ju na kpohọ Babilọn. Fikiere, ukpe avọ ezeza u muhọ evaọ 612 B.C.E.
^ edhe-ẹme 14 A romatotọ kere oghẹrẹ nọ Jesu o ro no uyẹ Devidi ze fihọ ebe Usi Uwoma na.—Mat. 1:1-16; Luk 3:23-31.
^ edhe-ẹme 23 Ma te jọ Uzou avọ 12 obe nana ta kpahe eruẹaruẹ Izikiẹl kpahe imire ivẹ na gbe epanọ i ro rugba.
^ edhe-ẹme 24 Obe jọ o ta kpahe ẹme Hibru nọ a fa “ebẹdẹ bẹdẹ” na nọ: “U te no epanọ oware o rẹ tọ no, ẹme nana ọ rẹ jẹ sai dhesẹ oware nọ a re nwene he hayo nọ a rẹ rẹriẹ hẹ.”