1. Eme iroroke hayo eruẹaro nọ Jihova o ro mu a be hai ru, kọ eme ọ via?

OROROKE jọ o dikihẹ ehru igbẹhẹ Jerusalẹm, elo ọre nọ o bi kiediwi na ọ be ruẹe aro, fikiere ọ tẹ be rọ obọ ruru ovao re ọ sae rri oware jọ nọ ọ be ruẹ evaọ ugbo ziezi. Ẹsiẹvo na ọ tẹ kpare onware nọ o riẹe obọ kpehru, o te fu ei be rọ vẹvẹ ahwo na unu inọ ogbaẹmo Babilọn o be tha! Rekọ u gbe wo oware ovo nọ ahwo okpẹwho nana nọ a rẹ daezọ unuovẹvẹ hẹ na a rẹ sai ru kpahe unuovẹvẹ na obọnana ha. Keme u kri no nọ iroroke hayo eruẹaro nọ Jihova o ro mu a be rọ vẹvẹ ahwo na unu inọ ẹdẹ okpẹtu nana ọ be tha, rekọ ahwo na a be daezọ họ. Whaọ ogbaẹmo Babilọn u ko Jerusalẹm họ no. Nọ a ko okpẹwho na họ te emerae buobu no, isoja na i te kporo igbẹhẹ okpẹwho na ruọ eva, raha etẹmpol na, a te kpe ahwo nọ a be rria okpẹwho na, je mu ejọ kpohọ igbo.

2, 3. (a) Eme ọ te via kẹ ahwo nọ a rrọ otọakpọ na kẹle, kọ uvẹ vẹ a gbe wo nẹnẹ? (b) Enọ vẹ ma te kiyo rai?

² Nẹnẹ, egbaẹmo obọ odhiwu Jihova a ruẹrẹ oma kpahe no re a họre ahwo aghẹmeeyo nọ a rrọ otọakpọ na. (Evia. 17:12-14) A te họre ohọre yena evaọ obọ ekuhọ uye ulogbo na. (Mat. 24:21) Rekọ ahwo buobu a gbe wo uvẹ nọ a rẹ rọ jowọ  kpahe unuovẹvẹ ahwo nọ Jihova o ro mu re a ru iruo ororoke na.

³ Fikieme Jihova ọ rọ rehọ iroroke mu? Ovuẹ vẹ ororoke o re whowho? Amono a ru iruo nana no, kọ eme họ ẹkabọ mai evaọ ẹme nana? Joma kiyo enọ nana.

4. Fikieme Jihova ọ rọ rehọ iroroke mu? (Rri uwoho nọ o rrọ emuhọ uzou nana.)

⁴ Se Izikiẹl 33:7. Iroroke oke anwae a jẹ hai dikihẹ ehru igbẹhẹ okpẹwho na re a rroro ahwo nọ a rrọ okpẹwho na. Iroroke e tẹ rrọ ẹwho, u re dhesẹ nọ osu okpẹwho na o wo ọdawẹ kẹ ahwo nọ o bi su na. Dede nọ edo ọgba nọ ororoke o kporo ọ rẹ sai ru ahwo jojo no owezẹ ze, edo yena ọvona ọ rẹ sai siwi uzuazọ ahwo nọ a kezọ kẹ unuovẹvẹ ọgba na. Epọvo na re, orọnikọ Jihova ọ rehọ iroroke mu re a whowho ovuẹ okpẹtu rọ whẹ ozọ họ ahwo Izrẹl oma ha, ukpoye, ọ rehọ ai mu fikinọ o wo ọdawẹ kẹ ahwo riẹ, yọ ọ gwọlọ nọ o re siwi uzuazọ rai.

5, 6. Oghẹrẹ vẹ Jihova o ro dhesẹ nọ o re bru uvioziẹ?

⁵ Nọ ọ jẹ rehọ Izikiẹl mu ororoke, Jihova o dhesẹ nọ o wo iruemu-aghae jọ nọ i re ru udu ohwo totọ. Joma ta kpahe iruemu-aghae ivẹ nana jọ.

⁶ Uvioziẹ: Jihova o dhesẹ nọ o re bru uvioziẹ keme uruemu mai omomọvo o re rri. Wọhọ oriruo, dede nọ ogbotu ahwo buobu a yo jẹ siọ ovuẹ Izikiẹl na, Jihova o rri ahwo Izrẹl na kpobi fihọ ahwo ọwọsuọ họ; ukpoye, oware nọ omomọvo o ru kpahe ovuẹ na họ oware nọ o je rri. Ẹsibuobu ọ ta kpahe ẹme nọ ọ ta kẹ “ohwo omuomu” gbe “ohwo okiẹrẹe.” Fikiere, owọ nọ omomọvo ọ jẹ kpahe ovuẹ nọ o yo oye Jihova o re rri ro bruoziẹ riẹ.​—Izik. 33:8, 18-20.

7. Eme Jihova o re rri ro gu ahwo ẹdhọ?

⁷ Ma rẹ jẹ ruẹ nọ Jihova o re bru uvioziẹ nọ ma te rri oghẹrẹ nọ o re ro gu ahwo ẹdhọ. Orọnikọ eware nọ ahwo a ru vrẹ no o re ro gu ae ẹdhọ họ, rekọ epanọ a bi ru kpahe oware nọ a bi yo enẹna. Jihova ọ ta kẹ Izikiẹl nọ: “Mẹ tẹ ta kẹ ohwo omuomu nọ: ‘Whọ te seba ewhu hu,’ nọ o je kurẹriẹ no uzioraha riẹ je bi ru oware nọ o gba je kiẹrẹe . . . ọ te gbẹ jọ uzuazọ hrọ.” Kẹsena Jihova o te fi okpẹme jọ bae: “A te rọ fiki uzioraha ovuovo nọ ọ raha rọ kẹe uye he.” (Izik. 33:14-16) Evaọ abọdekọ riẹ, ohwo nọ o je ru oware nọ u kiẹrẹe vẹre o re roro vievie he inọ fikinọ o bi yoẹme anwẹdẹ, ọ rẹ sai ru eyoma odode enẹna. Jihova ọ ta nọ ohwo ọ tẹ “rẹroso ẹrẹreokie obọriẹ, o je bi ru oware nọ o thọ, a te kareghẹhọ iruẹru ikiẹrẹe ọvuọvo nọ o ru hu, rekọ o ti whu fiki oware nọ o ru thọ” na.​—Izik. 33:13.

8. Eme ọfa o dhesẹ nọ Jihova o re bru uvioziẹ?

⁸ Oware ofa jọ nọ u dhesẹ nọ Jihova o re bru uvioziẹ họ, ọ rẹ vẹvẹ ahwo unu taure o te ti ru oware nọ ọ gwọlọ ru. Taure  ogbaẹmo Babilọn o tẹ te raha Jerusalẹm, yọ Izikiẹl o ru iruo ororoke riẹ na te oware wọhọ ikpe ezeza no. Rekọ Izikiẹl họ ohwo ọsosuọ nọ ọ vẹvẹ ahwo Ọghẹnẹ unu kpahe okpẹtu nọ o ti te ai na ha. Jihova o vi eruẹaro wọhọ Hosia, Aizaya, Maeka, Odẹd, gbe Jerimaya re a jọ iroroke nọ e rẹ vẹvẹ ahwo na unu, yọ a ru onana vrẹ ikpe-udhusoi taure a tẹ te raha Jerusalẹm. Jihova ọ rọ ẹkwoma Jerimaya kareghẹhọ ahwo Izrẹl na nọ: “Mẹ rehọ iroroke mu nọ e ta nọ, ‘Wha gaviezọ ziezi rọkẹ edo onware na!’” (Jeri. 6:17) Fikiere, ohwo ọvo ọ rẹ sae fo Jihova hayo iroroke yena ha fiki ahwo nọ a kpe evaọ okenọ ahwo Babilọn a raha okpẹwho na.

9. Ẹvẹ Jihova o ro dhesẹ nọ o wo uyoyou nọ o rẹ hiẹ hẹ?

⁹ Uyoyou: Jihova o dhesẹ nọ o wo uyoyou nọ o rẹ hiẹ hẹ nọ o vi iroroke riẹ nyae vẹvẹ ahwo na unu, yọ orọnikọ ikiẹrẹe na ọvo o vi rai bru hu, te irumuomu na te​—enọ i ru oware nọ o da riẹ gaga jẹ raha odẹ riẹ na. Dai roro iei, ahwo a riẹ ahwo Izrẹl na inọ ahwo Jihova a rrọ, rekọ kẹse kẹse a je kiukeku ei, a vẹ dhẹ lele eghẹnẹ erue! Jihova o dhesẹ epanọ oware na o da riẹ te nọ ọ ta nọ orẹwho na o wọhọ aye nọ o bi bruẹnwae. (Izik. 16:32) O make rrọ ere na, Jihova ọ nwane kpairoro vrẹ ae he. Ọ jẹ gwọlọ epanọ ahwo na a rẹ rọ ruẹrẹhọ kugbei, orọnikọ epanọ o re ro ru ai kele he. Ẹsikpobi Jihova ọ jẹ kẹ ahwo riẹ uvẹ nọ a re ro nwene. Fikieme o je ro ru ere? Ọ ta kẹ Izikiẹl nọ: “Uwhu ohwo omuomu o rẹ were omẹ hẹ, ukpoye,  oware nọ o rẹ were omẹ họ re ohwo omuomu o nwene edhere riẹ, ọ vẹ gbẹ jọ uzuazọ.” (Izik. 33:11) Oware nọ Jihova ọ gwọlọ evaọ okenọ u kpemu oye, yọ oye ọ gwọlọ nẹnẹ re.​—Mal. 3:6.

10, 11. Eme ma rẹ sai wuhrẹ no oghẹrẹ nọ Jihova o ro yerikugbe ahwo riẹ ze?

¹⁰ Eme ma rẹ sai wuhrẹ no uyoyou nọ Jihova o dhesẹ kẹ ahwo Izrẹl gbe uvioziẹ riẹ ze? Oware jọ nọ ma re wuhrẹ noi ze họ, u fo vievie he re ma rri ahwo nọ ma be ta usi uwoma kẹ wọhọ ogbotu ahwo nọ a rrọ oghẹrẹ ovona, ukpoye ma rẹ tẹrovi omomọvo. Ma re rri uvumọ ohwo vo vievie he, inọ o te ohwo nọ ma rẹ ta usi uwoma kẹ hẹ fiki ikpehre eware nọ o ru evaọ oke nọ u kpemu hayo fiki orẹwho, uyẹ, gbe ẹvẹrẹ riẹ hayo fikinọ oyogbe ọ rrọ. Jihova o wuhrẹ Pita ukọ na oware jọ nọ u wuzou gaga kẹ omai nẹnẹ, inọ: “Ọghẹnẹ o wo ọriẹwẹ hẹ, rekọ evaọ orẹwho kpobi, ohwo nọ ọ be dhozọ riẹ je bi ru oware nọ u kiehọ ọ rẹ jẹe rehọ.”​—Iruẹru 10:34, 35.

¹¹ Oware ulogbo ofa nọ ma wuhrẹ họ, o gwọlọ nọ ma muẹrohọ uruemu mai gaga; eware iwoma nọ ma bi ru anwẹdẹ e kẹ omai ufuoma nọ ma re ro ru eyoma enẹna ha. Joma kareghẹhọ nọ te omai te ahwo nọ ma be ta usi uwoma kẹ ma gba ha, ma rẹ sae raha uzi re. Ohrẹ nọ Pọl ukọ na ọ kẹ ukoko obọ Kọrint na u te omai re, inọ: “Jọ ohwo nọ o bi roro nọ o dikihẹ ọ yọroma re ọ seba ekie. Odawọ ọvuọvo u ri te owhai hi ajokpaọ onọ u bi te ahwo.” (1 Kọr. 10:12, 13) Ma du jọ wọhọ  ohwo nọ ọ rẹ “rẹroso ẹrẹreokie obọriẹ” vievie he, re ma roro nọ ma rẹ sae raha uzi odode fikinọ ma bi ru ewoma re. (Izik. 33:13) Ghele epanọ ma gọ Jihova kri te no kẹhẹ, o gwọlọ nọ ma re wo omaurokpotọ je yoẹme ẹsikpobi.

12. Eme ma rẹ kareghẹhọ otẹrọnọ ma raha izi ilogbo jọ evaọ oke nọ u kpemu?

¹² Kọ otẹrọnọ ma raha izi ilogbo jọ evaọ okenọ u kpemu nọ u bi ru udu brukpe omai? Ovuẹ Izikiẹl na u wuhrẹ omai nọ Jihova ọ te kẹ erahaizi nọ i kurẹriẹ hẹ uye. Rekọ ma te je wuhrẹ nọ Jihova yọ Ọghẹnẹ uyoyou, orọnikọ Ọghẹnẹ orukele he. (1 Jọn 4:8) Ma te bi ru oware nọ u dhesẹ nọ ma kurẹriẹ no, ma re gbe roro vievie he inọ Ọghẹnẹ ọ te sae rọvrẹ omai hi. (Jem. 5:14, 15) U no Jihova eva ze nọ ọ rẹ rọvrẹ ahwo Izrẹl nọ a jẹ gọ eghẹnẹ efa na, yọ ere ọvona u no rie eva ze nọ ọ rẹ rọvrẹ omai re.​—Ol. 86:5.

13, 14. (a) Didi ovuẹ iroroke nọ Jihova o ro mu na a je whowho? (b) Didi ovuẹ Aizaya o whowho?

¹³ Se Izikiẹl 33:2, 3. Oghẹrẹ ovuẹ vẹ iroroke nọ Jihova o ro mu na a je whowho? Ovuẹ unuovẹvẹ a jẹ mai whowho. Rekọ a je whowho emamọ usi re. Joma ta kpahe iriruo jọ.

¹⁴ Aizaya nọ o ru iruo riẹ evaọ etoke ikpe 778 rite 732 B.C.E., ọ vẹvẹ ahwo Izrẹl unu inọ ahwo Babilọn a te raha Jerusalẹm je mu ahwo nọ a rrọ eva riẹ kpohọ igbo. (Aiz. 39:5-7) Rekọ ẹzi Ọghẹnẹ ọ wọ riẹ kere re nọ: “Gaviezọ! Iroroke ra e be kpare uvou rai. A be rọ unu ovo bo ubo oghọghọ, keme a te ruẹ e riẹ vevẹ okenọ Jihova o ti koko Zayọn họ zihe ze.” (Aiz. 52:8) Ovuẹ nọ o mai woma kpaobọ Aizaya o whowho na​—a ti zihe egagọ uzẹme ze!

15. Didi ovuẹ Jerimaya o whowho?

¹⁵ Jerimaya o ru iruo riẹ evaọ etoke ikpe 647 rite 580 B.C.E., yọ ahwo a jẹ hai rri rie nọ ovuẹ okpẹtu ọvo o re whowho. Ọ ginẹ vẹvẹ ahwo Izrẹl aghẹmeeyo na unu kpahe okpẹtu sa-sa nọ Jihova o ti ro te ai. * Rekọ o whowho emamọ usi re. Ọ ta kpahe oghẹrẹ nọ ahwo Ọghẹnẹ a ti ro zihe ziọ ẹkwotọ rai gbe epanọ a ti ro zihe egagọ efuafo ze ẹkwotọ na.​—Jeri. 29:10-14; 33:10, 11.

16. Ẹvẹ ovuẹ Izikiẹl u ro fiobọhọ kẹ ahwo nọ a rrọ igbo Babilọn na?

¹⁶ Ọghẹnẹ ọ rehọ Izikiẹl mu ororoke evaọ ukpe 613 B.C.E., yọ o ru iruo nana rite ukpe 591 B.C.E. Wọhọ epanọ ma jọ Uzou avọ 5 gbe 6 obe nana ruẹ na, Izikiẹl ọ rọ ọwhọ vẹvẹ ahwo Izrẹl na unu kpahe ọraha nọ o ti te ai, ọ tẹ rọ ere si azẹ ohwo kpobi no uzou riẹ. Nọ o je whowho ovuẹ riẹ na, ọ jẹ vẹvẹ ahwo nọ a rrọ igbo na unu inọ Jihova ọ te kẹ ahwo aghẹmeeyo nọ e rrọ obọ Jerusalẹm na uye. Rekọ u te no ere no, o je fiobọhọ kẹ ahwo nọ a rrọ igbo na re a ru usu rai kugbe Jihova ga ziezi jẹ ruẹrẹ oma kpahe kẹ iruo nọ a ti ru evaọ obaro. Nọ a tẹ rria igbo na te ikpe udhosa-gbikpe no, Jihova o ti ru  re okiọkotọ ahwo Izrẹl na jọ a zihe kpobọ ẹkwotọ Izrẹl. (Izik. 36:7-11) Ahwo nọ a te jọ usu okiọkotọ nana họ, emọ ahwo nọ a gaviezọ kẹ Izikiẹl jegbe emọ-uruọmọ rai. Wọhọ epanọ izou efa nọ e rrọ Abọ avọ 3 obe nana i dhesẹ na, Izikiẹl o wo emamọ usi buobu nọ o re whowho, onọ u dhesẹ nọ a ti gine zihe egagọ efuafo ziọ Jerusalẹm.

17. Oke vẹ Jihova ọ rẹ rọ rehọ iroroke mu?

¹⁷ Kọ eruẹaro nọ e ta ẹme kẹ ahwo Ọghẹnẹ evaọ etoke nọ a rọ raha Jerusalẹm evaọ ukpe 607 B.C.E. na ọvo họ ahwo nọ Jihova o ro ru iruo ororoke no? Uyo na họ ijo. Taure Jihova o te ti ru oware obọdẹ jọ nọ u wobọ kugbe ẹjiroro riẹ, ọ rẹ rehọ iroroke mu re a vẹvẹ ahwo omuomu unu je whowho emamọ usi.

18. Didi iruo Jọn Ọhọahwo-Ame na o ru?

¹⁸ Evaọ ikpe-udhusoi ọsosuọ C.E., Jọn Ọhọahwo-Ame na o ru iruo ororoke. Ọ jẹ vẹvẹ ahwo Ju unu inọ Ọghẹnẹ ọ te siọ ai kẹle. (Mat. 3:1, 2, 9-11) Rekọ ovuẹ unuovẹvẹ ọvo o je whowho ho. Jesu ọ ta nọ Jọn họ “ọnyukọ” nọ a ruẹaro riẹ na, ọnọ ọ nyaze te ruẹrẹ edhere họ kẹ Mesaya na. (Mal. 3:1; Mat. 11:7-10) Yọ abọjọ iruo yena họ emamọ usi nọ o whowho inọ, “Omogodẹ Ọghẹnẹ,” Jesu, ọ nyaze no, ọnọ ọ te wha “uzioraha akpọ na vrẹ.”​—Jọn 1:29, 30.

19, 20. Oghẹrẹ vẹ Jesu avọ ilele riẹ a rọ jọ iroroke?

¹⁹ Evaọ usu iroroke na kpobi, Jesu họ ororoke nọ ọ mae viodẹ. Wọhọ Izikiẹl, Jihova o vi rie bru “uwou Izrẹl.” (Izik. 3:17; Mat. 15:24) Jesu ọ vẹvẹ orẹwho Izrẹl na unu inọ a te siọ ai kẹle, yọ a te raha Jerusalẹm no. (Mat. 23:37, 38; 24:1, 2; Luk 21:20-24) Rekọ usi uwoma nọ ọ jẹ ta họ ugogo iruo nọ o je ru.​—Luk 4:17-21.

²⁰ Okenọ Jesu ọ jọ otọakpọ, ọ ta kẹ ilele riẹ vevẹ nọ: “Wha ruabọhọ erou.” (Mat. 24:42) Ilele na a ru lele ẹme riẹ na, a te je ru iruo iroroke, yọ a jẹ vẹvẹ ahwo unu inọ Jihova ọ se uwou Izrẹl avọ okpẹwho Jerusalẹm no. (Rom 9:6-8; Gal. 4:25, 26) Rekọ a whowho emamọ usi re wọhọ epanọ iroroke nọ e jariẹ taure ae omarai a ru. A je whowho ovuẹ obọdẹ jọ inọ enẹna ahwo Erẹwho na a te jọ usu Izrẹl Ọghẹnẹ na, koyehọ, Ileleikristi nọ a rọ ẹzi wholo na, yọ a ti wo uvẹ-ọghọ nọ a ti ro lele Kristi ru iruo nọ a ti ro zihe egagọ efuafo ziọ otọakpọ na.​—Iruẹru 15:14; Gal. 6:15, 16; Evia. 5:9, 10.

21. Oriruo vẹ Pọl o fihọ otọ?

²¹ Pọl ukọ na ọ jọ usu iroroke nọ e jariẹ evaọ ikpe-udhusoi ọsosuọ na, yọ o fi emamọ oriruo hotọ. O se iruo riẹ gboja gaga. Wọhọ Izikiẹl, ọ riẹ nọ otẹrọnọ o gbe ru iruo riẹ ziezi hi azẹ ahwo ọ te jariẹ uzou. (Iruẹru 20:26, 27) Yọ wọhọ iroroke edekọ na, Pọl ọ jẹ vẹvẹ ahwo unu, rekọ o whowho emamọ usi re. (Iruẹru 15:35; Rom 1:1-4) Ẹzi Ọghẹnẹ ọ tubẹ wọe  wariẹ eruẹaruẹ nana nọ e rrọ obe Aizaya na: “Rri erru nọ ọ rrọ awọ ọnọ ọ be wha usi uwoma ze evaọ ehru igbehru na.” Yọ ọ ta nọ eruẹaruẹ nana i kiekpahe usi uwoma Uvie Ọghẹnẹ nọ Ileleikristi a be ta na.​—Aiz. 52:7, 8; Rom 10:13-15.

22. Eme ọ via nọ ikọ na a whu no?

²² Nọ ikọ na a whu no, ahwo nọ a siọ orọwọ na a tẹ te da ukoko Ileleikristi na fia wọhọ epanọ a ruẹaro riẹ. (Iruẹru 20:29, 30; 2 Tẹs. 2:3-8) Evaọ etoke yena, Ileleikristi erue nọ a rehọ ikpoko dhesẹ na i te bu vi Ileleikristi nọ a rehọ iwhiti dhesẹ na kpekufiẹ, u te ru nọ iwuhrẹ erue i ro ruru ovuẹ usi uwoma Uvie Ọghẹnẹ nyaotọ, yọ ere o jọ evaọ oke krẹkri. (Mat. 13:36-43) Rekọ nọ oke nọ Jihova ọ rẹ rọ ruẹrẹ eware họ u bi te no, ọ tẹ rehọ iroroke mu re a vẹvẹ ahwo unu je whowho emamọ usi, ọ tẹ wariẹ rọ enẹ dhesẹ uyoyou gbe uvioziẹ riẹ via. Kọ amono họ iroroke nọ o ro mu na?

23. Iruo vẹ C. T. Russell avọ ahwo riẹ a ru?

²³ Evaọ ikpe jọ taure ukpe 1914, Charles Taze Russell avọ ahwo riẹ a ru oware nọ u dhesẹ nọ ae họ “ọnyukọ” nọ ọ “ruẹrẹ edhere kpahe” kẹ Uvie Mesaya na. * (Mal. 3:1) Utu ahwo yena u ru iruo ororoke re, ẹkwoma emagazini Zion’s Watch Tower and Herald of Christ’s Presence nọ a jẹ rọ vẹvẹ ahwo unu  kpahe ẹdhoguo Ọghẹnẹ nọ ọ be tha, yọ a jẹ rehọ iẹe vaha usi uwoma Uvie Ọghẹnẹ re.

24. (a) Oghẹrẹ vẹ ọrigbo nọ a re fievahọ na o ro ru iruo ororoke no? (b) Eme who wuhrẹ no oriruo iroroke oke nọ u kpemu na ze? (Rri ẹkpẹti na “Iroroke Jọ nọ I Fi Emamọ Oriruo Hotọ.”)

²⁴ Nọ a rehọ Uvie Ọghẹnẹ mu no, Jesu ọ tẹ rehọ umutho ezae jọ mu re a jọ ọrigbo nọ a re fievahọ na. (Mat. 24:45-47) Anwọ oke yena ze, ọrigbo yena nọ ma riẹ wọhọ Utu Ẹruorote nẹnẹ na, o bi ru iruo ororoke. Utu na o be vẹvẹ ahwo unu kpahe “ẹdẹ orukele Ọghẹnẹ,” a te je bi whowho “ukpe aruoriwo Jihova.”​—Aiz. 61:2; je rri 2 Ahwo Kọrint 6:1, 2.

25, 26. (a) Iruo vẹ o gbahọ nọ ilele Jesu kpobi a re ru, kọ ẹvẹ a bi ro ru ei? (b) Eme ma te ta kpahe evaọ uzou nọ u lele onana?

²⁵ Dede nọ ọrigbo nọ a re fievahọ na họ ugogo ohwo nọ o wo iruo ororoke na, Jesu ọ ta kẹ ilele riẹ “kpobi” nọ a “ruabọhọ erou.” (Mak 13:33-37) Ma re dhesẹ nọ ma bi koko ujaje yena nọ ma tẹ be jaja aro vi evaọ egagọ mai jẹ be romakpotọ kẹ ọrigbo nọ o bi ru iruo ororoke nẹnẹ na. Yọ ma re dhesẹ nọ ma be jaja aro vi ẹkwoma iruo usi uwoma ota na nọ ma re ru ziezi. (2 Tim. 4:2) Eme ọ be wọ omai ru onana? Ma gwọlọ nọ ahwo a wo uzuazọ. (1 Tim. 4:16) Kẹle na ogbotu ahwo buobu a ti whu fikinọ a be daezọ unuovẹvẹ ororoke inẹnẹ na ha. (Izik. 3:19) Rekọ ma gwọlọ nọ ahwo a yo usi nọ o mai woma kpaobọ na inọ, a zihe egagọ efuafo ze no! Yọ oye họ ugogo oware nọ o be wọ omai ta usi uwoma na. Evaọ “ukpe aruoriwo Jihova” nana nọ ma rrọ na, uvẹ na u gbe rovie fihọ nọ ahwo buobu a re ro kuomagbe omai gọ Jihova, Ọghẹnẹ oyoyou mai nọ o re bru uvioziẹ na. Kẹle na, nọ a tẹ raha uyero-akpọ omuomu nana no, ahwo kpobi nọ a zọ a te reawere esuo Ọmọ Ọghẹnẹ, Jesu Kristi. Oware ovo u re ru omai siuke kpemu vievie he nọ ma gbe ro fiobọhọ kẹ ororoke inẹnẹ na vaha emamọ usi utioye na ha!​—Mat. 24:14.

²⁶ Taure uyero-akpọ omuomu nana o te ti kuhọ dede, Jihova ọ rehọ edhere igbunu koko ahwo riẹ họ okugbe ọvo no. Ma te jọ uzou nọ u lele onana ta kpahe eruẹaruẹ imire ivẹ jọ nọ a ro dhesẹ epanọ onana o rọ via.