UZOU AVỌ 7
Erẹwho na E “Vẹ te Riẹ nọ Mẹ họ Jihova”
OWARE NỌ UZOU NANA O TA KPAHE: Oghẹrẹ nọ erẹwho nọ e jẹ raha odẹ Jihova a je ru ahwo Izrẹl gbe oware nọ ma wuhrẹ noi ze
1, 2. (a) Oghẹrẹ vẹ Izrẹl ọ rọ jọ wọhọ ogodẹ nọ edaka e wariẹ họ? (Rri uwoho nọ o rrọ emuhọ uzou nana.) (b) Eme ahwo Izrẹl avọ ivie rai a kuvẹ riẹ?
EVAỌ ikpe buobu, Izrẹl ọ jọ wọhọ ogodẹ nọ edaka buobu e wariẹ họ. Ahwo Ammọn, Moab, gbe Edọm nọ e jọ uwhru ofẹ ovatha-ọre a je dhesẹ akpọ kẹ Izrẹl. Kẹse kẹse ahwo Filistia nọ a jọ ofẹ ukiediwo-ọre a je kpokpo ae. Yọ okpẹwho Taya nọ o jọ okpẹwho ekiọthuọ ologbo nọ efe ọ dafia o jọ ofẹ ẹkpẹlobọ ovatha-ọre. Orẹwho Ijipti o tẹ jọ ofẹ obọze ovatha-ọre, onọ Fẹro nọ a je rri wọhọ ọghẹnẹ o je su.
2 Okenọ ahwo Izrẹl na a fievahọ Jihova, ọ thọ rai no obọ ewegrẹ rai. Ghele na, ẹsibuobu ahwo na gbe ivie rai a jẹ kuvẹ re erẹwho nọ e wariẹ e rai họ a raha uruemu rai je gbe egagọ rai ku. Ehab ovie na yọ omọvo jọ nọ ọ kuvẹ re amọfa a ru ei ghẹmeeyo kẹ Jihova. Ehab o je su uvie erua ikpe Izrẹl evaọ etoke ọvona nọ Jehoshafat ọ rọ jọ ovie Juda. Ọ rehọ ọmọtẹ ovie ahwo Saedọn nọ o je su okpẹwho Taya nọ efe ọ dafia. Odẹ aye riẹ na họ Jezibẹl, ọnọ ọ jẹ rọ ọwhọ wha egagọ Bale haro evaọ Izrẹl, yọ o ru nọ ọzae riẹ o ro gbe egagọ efuafo ku thesiwa.—1 Iv. 16:30-33; 18:4, 19.
3, 4. (a) Amono Izikiẹl o mu aro họ ẹruẹ kpahe? (b) Enọ vẹ ma te kiyo rai?
Jeri. 21:7, 10; Izik. 5:7-9) Evaọ ukpe 609 B.C.E., egbaẹmo Babilọn a tẹ wariẹ wọ ziọ Ẹkwotọ Eyaa na orọ avọ isiasa. U te enwenọ ikpe ikpe no nọ a rọ wọ ziọ ẹkwotọ na whremu. Rekọ evaọ onana nọ a wọ ze na, a ti kporo igbẹhẹ Jerusalẹm fihọ otọ, a ve je kpe ohwo kpobi nọ ọ wọso Nebukadneza no. Nọ a mu okpẹwho na họ eko họ no, eware nọ Izikiẹl ọ ruẹaro rai i te rugba ẹrẹrẹe. Kẹsena ọruẹaro na o te mu aro họ ẹruẹ kpahe eware nọ e te via kẹ erẹwho nọ e wariẹ Ẹkwotọ Eyaa na họ.
3 Jihova ọ vẹvẹ ahwo riẹ unu no vẹre kpahe oware nọ u re noi ze nọ a tẹ ghẹmeeyo kẹe. Whaọ obọnana, o thihakọ te no. (Erẹwho nọ e wọso Jihova na a te va uye nọ u ti noi ze abọ họ
4 Jihova ọ jọ eruẹaruẹ vuẹ Izikiẹl nọ okenọ a tẹ raha Jerusalẹm no, ewegrẹ Juda e te ghọghọ je kpokpo ahwo nọ a zọ. Rekọ erẹwho nọ e wọso Jihova, je je kpokpo ahwo riẹ hayo raha uruemu rai na a te va uye nọ u ti noi ze abọ họ. Eme ma rẹ sai wuhrẹ no oware nọ erẹwho yena i ru Izrẹl ze? Kọ ẹvẹ eruẹaruẹ Izikiẹl kpahe erẹwho yena e rẹ rọ kẹ omai ẹruore nẹnẹ?
Imoni Izrẹl nọ I Ru Rai Eware Egaga
5, 6. Ẹvẹ ahwo Ammọn avọ ahwo Izrẹl a kpekpe te?
5 Ma sae ta nọ Ammọn, Moab, gbe Edọm yọ imoni Izrẹl. Rekọ, ghele epanọ a kpekpe te na, erẹwho yena i je mukpahe ahwo Ọghẹnẹ gaga yọ a je ru ai yoyoma.—Izik. 25:6.
6 Joma ta kpahe ahwo Ammọn. Ahwo Ammọn na yọ ahwo uyẹ Lọt ọmọ-oniọvo Abraham, enọ ọmọtẹ ọmaha Lọt o yẹ. (Emu. 19:38) Ẹvẹrẹ rai o tho Hibru gaga, yọ ẹsejọhọ ahwo Izrẹl a je yo ẹvẹrẹ na dede. Fiki epanọ a kpekpe te, Jihova ọ tẹ ta kẹ ahwo Izrẹl nọ a ru oware nọ u re ru ai lele ahwo Ammọn fiẹmo ho. (Izie. 2:19) Ghele na, evaọ oke nọ Ibruoziẹ i je su Izrẹl, ahwo Ammọn a kuomagbe Eglọn ovie Moab je kienyẹ Izrẹl. (Ibr. 3:12-15, 27-30) Uwhremu na nọ a rehọ Sọl mu ovie no, ahwo Ammọn a tẹ wọ ohọre bru Izrẹl ze. (1 Sam. 11:1-4) Yọ evaọ oke Jehoshafat ovie na, a wariẹ kuomagbe ahwo Moab wọ ohọre ziọ Ẹkwotọ Eyaa na.—2 Irv. 20:1, 2.
7. Ẹvẹ ahwo Moab a je ru ahwo Izrẹl imoni rai?
7 Ahwo Moab na yọ ahwo uyẹ Lọt re, rekọ ọmọtẹ ọkpako riẹ o yẹ rai. (Emu. 19:36, 37) Jihova ọ ta kẹ ahwo Izrẹl nọ a lele ahwo Moab fiẹmo ho. (Izie. 2:9) Rekọ ahwo Moab na a je ru ahwo Izrẹl gaga. Ukpenọ a re fiobọhọ kẹ ahwo Izrẹl imoni rai nọ i bi no igbo Ijipti ze, a te je ru epanọ a gbẹ sae rọ ruọ Ẹkwotọ Eyaa na ha. Ovie Moab nọ a re se Belak ọ tẹ haya Belam re ọ bọwo ahwo Izrẹl ehao, Belam o te je wuhrẹ Belak epanọ a sai ro ru ezae Izrẹl kie ruọ ọfariẹ-ogbe jẹ gọ edhọ. (Ik. 22:1-8; 25:1-9; Evia. 2:14) Ahwo Moab a ruabọhọ okienyẹ nọ a je kienyẹ ahwo Izrẹl imoni rai na evaọ ikpe buobu, yọ a ru onana rite oke Izikiẹl dede.—2 Iv. 24:1, 2.
8. Fikieme Jihova o ro se Edọm oniọvo Izrẹl, rekọ oghẹrẹ uruemu vẹ ahwo Edọm a dhesẹ?
8 Ahwo Edọm na yọ ahwo uyẹ Esọ, ejime Jekọp. Ahwo Edọm avọ ahwo Izrẹl a kpekpe te epanọ Jihova o ro se ai inievo. (Izie. 2:1-5; 23:7, 8) O make rrọ ere na, ahwo Edọm a jẹ wọso ahwo Izrẹl, no oke nọ a je ro no igbo Ijipti ze rite oke nọ a rọ raha Jerusalẹm evaọ ukpe 607 B.C.E. (Ik. 20:14, 18; Izik. 25:12) Evaọ oke yena, ahwo Edọm a jẹ ghọghọ inọ ahwo Izrẹl a be ruẹ uye, be tuduhọ ahwo Babilọn awọ re a raha Jerusalẹm no. U te no ere no, a je di edhere re ahwo Izrẹl nọ a be dhẹ na a gbẹ sae vabọ họ, yọ a je mu ai kẹ ewegrẹ rai.—Ol. 137:7; Obed. 11, 14.
9, 10. (a) Eme ọ via kẹ Ammọn, Moab, gbe Edọm? (b) Iriruo vẹ i dhesẹ nọ orọnikọ ahwo kpobi nọ a jọ erẹwho yena a mukpahe Izrẹl he?
9 Jihova o ru imoni Izrẹl yena kele fiki oghẹrẹ nọ a ru ahwo Riẹ. Ọ ta nọ: “Mẹ te rehọ . . . ahwo Ammọn kẹ ahwo obọ Ovatha-Ọre na re a woi, re a gbẹ jọ udevie erẹwho na kareghẹhọ ahwo Ammọn ho.” Ọ tẹ jẹ ta nọ: “Me ti ru Moab oware nọ me bruoziẹ riẹ kpahe iẹe, a vẹ te riẹ nọ mẹ họ Jihova.” (Izik. 25:10, 11) Nọ a raha Jerusalẹm no, nọ oware wọhọ ikpe isoi e jẹ vrẹ no, eruẹaruẹ yena i te muhọ erugba nọ ahwo Babilọn a fi Ammọn avọ Moab kparobọ. Jihova ọ ta kpahe Edọm nọ o ti “kpe te ohwo te erao noi no,” gbe nọ o “ti ru ei fihọ ofofe.” (Izik. 25:13) Wọhọ epanọ a ruẹaro riẹ na, a ginẹ raha Ammọn, Moab, gbe Edọm muotọ riẹriẹriẹ.—Jeri. 9:25, 26; 48:42; 49:17, 18.
10 Rekọ, orọnikọ ahwo kpobi nọ a jọ erẹwho yena a mukpahe ahwo Izrẹl he. Wọhọ oriruo, Zilẹk ohwo Ammọn na gbe Itma ohwo Moab na, a jọ usu egbaẹmo egaga Devidi. (1 Irv. 11:26, 39, 46; 12:1) Yọ Rut aye Moab na o zihe ruọ ohwo nọ ọ jẹ gọ Jihova.—Rut 1:4, 16, 17.
Gbaemu nọ whọ rẹ thọ uzi Ọghẹnẹ hẹ, makọ evaọ omoware osese dede
11. Eme ma rẹ sai wuhrẹ no oghẹrẹ nọ ahwo Izrẹl a ro yerikugbe ahwo Ammọn, Moab, gbe Edọm ze?
11 Eme ma rẹ sai wuhrẹ no oghẹrẹ nọ ahwo Izrẹl a ro yerikugbe ahwo erẹwho yena ze? Orọ ọsosuọ, okenọ ahwo Izrẹl a fi oma hotọ kẹ erẹwho yena, u ru nọ a ro duomahọ iruẹru egagọ erue rai, wọhọ Bale ọrọ Piọ, ọghẹnẹ ahwo Moab, gbe Molẹk, ọghẹnẹ ahwo Ammọn nọ a jẹ gọ. (Ik. 25:1-3; 1 Iv. 11:7) Oware utioye na o sae via kẹ omai. Imoni mai nọ e rrọ ukoko ho a sae tuduhọ omai awọ re ma ru oware nọ o rẹ dha Ọghẹnẹ eva. Wọhọ oriruo, o sai gbe ai unu inọ ma re ru Isita gbe Ikresimesi hi, hayo oghẹrẹ ehaa efa nọ i wobọ kugbe egagọ erue. Fikinọ a gwọlọ nọ eware i woma kẹ omai, a sae ta nọ ma ru oware nọ ma riẹ nọ o rẹ dha Ọghẹnẹ eva. Ghele na, ma re kie kẹ oware utioye vievie he! Wọhọ epanọ ikuigbe ahwo Izrẹl i dhesẹ na, ma tẹ thọ uzi Ọghẹnẹ evaọ omoware osese dede, o rẹ raha usu mai kugbei.
12, 13. Ukpokpoma vẹ ma rẹ sae rẹriẹ ovao dhe, kọ eme ọ rẹ sae via nọ ma tẹ talamu Jihova?
12 Oghẹrẹ nọ ahwo Ammọn, Moab, gbe Edọm a je ru ahwo Izrẹl na o rẹ sai wuhrẹ omai oware ofa jọ. Imoni mai nọ e rrọ ukoko ho a rẹ sai kpokpo omai gaga. Jesu ọ ta nọ evaọ ẹsejọ, ovuẹ nọ ma bi whowho na u ti “fi ohẹriẹ họ udevie ọmọzae avọ ọsẹ riẹ, udevie ọmọtẹ avọ oni riẹ.” (Mat. 10:35, 36) Jihova ọ vuẹ ahwo Izrẹl na nọ a ru imoni rai oware nọ o rẹ wha ẹwhọ ze he, yọ ma re ru oware nọ u re fi ẹwhọ họ udevie mai avọ imoni mai nọ e rrọ ukoko ho ho. Rekọ u re gbe omai unu hu nọ a te bi kpokpo omai.—2 Tim. 3:12.
13 O tẹ make rọnọ imoni mai a be nwane wọso egagọ mai hi, ma rẹ kẹ ai uvẹ re ẹme rai o gbe ọrọ Jihova hotọ họ. Fikieme? Keme Jihova u fo nọ ma rẹ rọ karo evaọ uzuazọ mai. (Se Matiu 10:37.) Ofariẹ, ma tẹ talamu Jihova, imoni mai jọ a sai kuomagbe omai evaọ egagọ uzẹme wọhọ epanọ Zilẹk, Itma, gbe Rut a ru. (1 Tim. 4:16) Ae omarai a ve ti wo obọdẹ uvẹ nọ a rẹ rọ gọ Ọghẹnẹ uzẹme ọvo na, jẹ reawere uyoyou gbe ọthọwẹ riẹ.
Jihova Ọ Kẹ Ewegrẹ Riẹ “Iye Egaga”
14, 15. Ẹvẹ ahwo Filistia a je ru ahwo Izrẹl?
14 Obọ ukoliko Kriti ahwo Filistia a no ze ziọ ẹkwotọ nọ Jihova ọ ya eyaa nọ ọ te rọ kẹ Abraham avọ emọ riẹ na. Abraham avọ Aiziki a ru eware kugbe ahwo Filistia na. (Emu. 21:29-32; 26:1) Evaọ oke nọ ahwo Izrẹl a rọ ruọ Ẹkwotọ Eyaa na yọ ahwo Filistia na a zihe ruọ orẹwho ulogbo no, onọ u wo ogbaẹmo nọ o jọ gaga. A jẹ gọ eghẹnẹ erue, wọhọ Bale-zibọb gbe Degọn. (1 Sam. 5:1-4; 2 Iv. 1:2, 3) Ahwo Izrẹl a je kuomagbe ae gọ eghẹnẹ yena ẹsejọ.—Ibr. 10:6.
15 Fiki aghẹmeeyo ahwo Izrẹl, Jihova ọ kuvẹ re ahwo Filistia a gboja kẹ ai evaọ ikpe buobu. (Ibr. 10:7, 8; Izik. 25:15) Ahwo Filistia na a jẹ kuvẹ re ahwo Izrẹl a ru eware jọ họ, * yọ a kpe ibuobu rai. (1 Sam. 4:10) Rekọ, nọ ahwo Izrẹl a kurẹriẹ je zihe bru Jihova ze, o siwi rai. Ọ rehọ ahwo wọhọ Samsin, Sọl, gbe Devidi ro siwi ahwo Riẹ. (Ibr. 13:5, 24; 1 Sam. 9:15-17; 18:6, 7) Yọ wọhọ epanọ Izikiẹl ọ ruẹaro riẹ, “iye egaga” i te ahwo Filistia na evaọ okenọ ahwo Babilọn a wọ ohọre ze ẹkwotọ rai, gbe okenọ ahwo Griki a wọ ze uwhremu na.—Izik. 25:15-17.
16, 17. Eme ma rẹ sai wuhrẹ no oghẹrẹ nọ ahwo Filistia a ru ahwo Izrẹl ze?
16 Eme ma rẹ sai wuhrẹ no oghẹrẹ nọ ahwo Filistia a ru ahwo Izrẹl ze? Idibo Jihova evaọ oke mai na a ruẹ uye ọwọsuọ
ọgaga no evaọ obọ erẹwho nọ e mai ga kpaobọ evaọ akpọ na. Rekọ wo ohẹriẹ no ahwo Izrẹl, ma be talamu Jihova ẹsikpobi. O make rrọ ere na, ẹsejọ o rẹ wọhọ ẹsenọ ewegrẹ egagọ efuafo a be kparobọ. Wọhọ oriruo, evaọ emuhọ ikpe-udhusoi avọ udhe na, egọmeti America ọ jẹ gwọlọ fi awhaha họ iruẹru idibo Jihova ẹkwoma inievo nọ e jẹ kobaro evaọ ukoko na nọ a fihọ uwou-odi evaọ ikpe buobu. Evaọ etoke ẹmo akpọ avivẹ, utu ahwo Nazi obọ Germany o jẹ gwọlọ voro idibo Ọghẹnẹ no ẹkwoma inievo buobu gbidi gbidi nọ a fihọ uwou-odi, a te je kpe ibuobu rai. Nọ ẹmo yena o kuhọ no, esuo Soviet Union o te mu Isẹri Jihova họ ekpokpo evaọ ikpe buobu, a fi inievo mai họ uwou-odi nọ a jẹ jọ gba ae họ ru iruo egaga, a te je mu ejọ no ẹwho rai kpohọ eria efa thethabọ evaọ orẹwho na.17 Egọmeti e sae fi awhaha họ iruo usi uwoma ota mai, mu idibo Ọghẹnẹ fihọ uwou-odi, hayo kpe otu mai jọ dede. Kọ eware enana i re ru ozọ mu omai hayo whrehe ẹrọwọ mai? Ijo! Jihova ọ te sẹro idibo riẹ nọ e be talamu ei. (Se Matiu 10:28-31.) Egọmeti sa-sa nọ e jẹ hae rọ ogaga gba ahwo họ ru eware i kie no, rekọ idibo Jihova i bi dhe evievihọ. Kẹle na, oware ovona nọ o via kẹ ahwo Filistia na o te via kẹ egọmeti akpọ na soso—ibiaro obọrai a te rọ riẹ ohwo nọ Jihova ọ rrọ họ. Yọ wọhọ ahwo Filistia na, egọmeti akpọ na e te gbẹ jọ họ.
“Efe Obuobu” Ọ Sae Thọe He
18. Oghẹrẹ vẹ ekiọthuọ Taya ọ rro te?
18 Taya * ọ jọ okpẹwho ekiọthuọ ologbo evaọ oke anwae. Ekọ Taya e rẹ wọ eware ekiọthuọ fa Abade Mediterenia na vrẹ kpohọ eria sa-sa evaọ ofẹ ukiediwo-ọre. Yọ evaọ ofẹ ovatha-ọre, ahwo a je no eghagha avọ eghagha ziọ Taya te thueki. Evaọ ikpe buobu, eria ithethabọ yena nọ ahwo a je no ze na i ru nọ efe ọ rọ da okpẹwho na fia. Egba-ihreki gbe ethueki riẹ a fe te epanọ a je ro rri omarai wọhọ ikpahwo-esuo.—Aiz. 23:8.
19, 20. Ohẹriẹ vẹ o rrọ udevie ahwo Taya avọ ahwo Gibiọn?
19 Evaọ oke esuo Devidi avọ Solomọn, ahwo Izrẹl a wo usu okpekpe kugbe ahwo Taya, enọ i vi ekwakwa ebabọ gbe ewena ze ti fiobọhọ bọ ighẹ Devidi, jẹ bọ etẹmpol Solomọn uwhremu na. (2 Irv. 2:1, 3, 7-16) Ahwo Taya na a wo usu nana kugbe Izrẹl evaọ etoke nọ ahwo Izrẹl a je ro yoẹme kẹ Jihova, yọ ọ jẹ ghale ahwo Izrẹl na. (1 Iv. 3:10-12; 10:4-9) Fikiere, ahwo Taya buobu a wo uvẹ nọ a hai ro wuhrẹ kpahe egagọ efuafo, riẹ Jihova, jẹ ruẹ irere nọ i re noi ze nọ ohwo ọ tẹ be gọ Ọghẹnẹ uzẹme na.
20 Dede nọ a wo uvẹ yena, efe ọvo họ oware nọ ahwo Taya a je le. A lele oriruo ahwo Gibiọn ho, okpẹwho ahwo Kenan na, enọ e rọ ezọ ọvo yo kpahe iruo ilogbo Jihova a je kurẹriẹ bru ei ze. (Jos. 9:2, 3, 22–10:2) Ukpoye, kọ ekpokpo ahwo Taya na a je kpokpo ahwo Ọghẹnẹ, a tẹ jẹ zẹ ejọ kpohọ igbo dede.—Ol. 83:2, 7; Joẹl 3:4, 6; Emọs 1:9.
Ma re rri ekwakwa efe wọhọ ugbẹhẹ nọ o te thọ omai vievie he
21, 22. Eme ọ via kẹ Taya, kọ fikieme?
21 Jihova ọ rọ ẹkwoma Izikiẹl ta kẹ ahwo Taya nọ: “Rri, mẹ te rọsuọ owhẹ, O Taya, yọ mẹ te rehọ erẹwho buobu ze te rọsuọ owhẹ, nwane wọhọ epanọ ẹkporo abade ọ rẹ wọ ze na. A te raha igbẹhẹ Taya je kporo iwou ikpehru riẹ fihọ otọ, yọ mẹ te fọrọ ẹkpẹ noi je ru ei fihọ utho uriorio nọ u bi lo.” (Izik. 26:1-5) Ahwo Taya a roro nọ epanọ ugbẹhẹ okpẹwho ukoliko rai nọ u kpehru te imita udhuvẹ-gbezeza o be thọ ae na, ere ọvona efe rai ọ te thọ ae. U fo nọ a hai wuhrẹ oware jọ no ẹme Solomọn na ze, inọ: “Efe ọdafe họ okpẹwho riẹ nọ a di ogba wariẹ họ; evaọ iroro riẹ o wọhọ ugbẹhẹ nọ o rẹ thọ ohwo.”—Itẹ 18:11.
22 Evaọ okenọ ahwo Babilọn avọ ahwo Griki a ro ru eruẹaruẹ Izikiẹl na gba, ahwo Taya a ruẹ nọ kpakọ efe gbe ugbẹhẹ okpẹwho na nọ a roro nọ e te thọ ae na yọ eware ifofe gheghe. Nọ ahwo Babilọn a raha Jerusalẹm no, a tẹ rẹriẹ ovao dhe Taya, a te fi abọ okpẹwho na nọ a bọ fihọ okpa na kparobọ nọ a koi họ te ikpe ikpegbesa no. (Izik. 29:17, 18) Kẹsena evaọ ukpe 332 B.C.E., Alẹkzanda Ologbo na o te ru abọ ologbo jọ ọrọ eruẹaruẹ Izikiẹl na gba. * Egbaẹmo riẹ a kwa ehẹhẹ okpẹwho Taya nọ a raha na kugbe, a te gbolo itho na, eware nọ a rọ ire ru, gbe ẹkpẹ nọ a fọrọ no okpẹwho na ze fihọ ame, a tẹ rọ ere ru edhere nọ a rọ nyate abọ okpẹwho na nọ o rrọ ukoliko na. (Izik. 26:4, 12) Alẹkzanda o kporo igbẹhẹ okpẹwho na rueva, kwa eware okpẹwho na rehọ, kpe isoja gbe ahwo gheghe idu buobu, jẹ zẹ idu ahwo buobu kpohọ igbo. Oware ogaga nọ o via kẹ ahwo Taya na u wuhrẹ rai nọ “efe obuobu” ọ rẹ sae thọ ohwo bẹdẹ bẹdẹ hẹ, yọ ohwo ọvo ọ vuẹ rai re a tẹ riẹ ohwo nọ Jihova ọ rrọ họ.—Izik. 27:33, 34.
23. Eme ma rẹ sai wuhrẹ no oware nọ o via kẹ ahwo Taya na ze?
23 Eme ma rẹ sai wuhrẹ no oware nọ o via kẹ ahwo Taya na ze? Ma rẹ kuvẹ vievie he re “ogaga eviẹhọ efe” u ru omai fievahọ ekwakwa efe, re ma rri rai wọhọ ugbẹhẹ nọ o te thọ omai. (Mat. 13:22) Ma rẹ sae “gbodibo kẹ Ọghẹnẹ gbe Efe he.” (Se Matiu 6:24.) Ahwo nọ a be rọ eva rai kpobi gọ Jihova ọvo họ enọ i gine wo ufuoma. (Mat. 6:31-33; Jọn 10:27-29) Eruẹaruẹ kpahe ekuhọ uyero-akpọ nana i ti rugba ẹrẹrẹe wọhọ epanọ eruẹaruẹ kpahe Taya i rugba na. Evaọ oke yena, Jihova ọ te raha ekiọthuọ akpọ nana nọ o vọ avọ uvou-uthei gbe oriobọ na no, ẹsiẹe ahwo nọ a bi fievahọ efe a te rọ ginẹ riẹ ohwo nọ Jihova ọ rrọ.
Ogaga Esuo nọ O Wọhọ “Ẹbe Ọyaya”
24-26. (a) Fikieme Jihova o ro se Ijipti “ẹbe ọyaya”? (b) Oghẹrẹ vẹ Zẹdikaya ovie na ọ rọ ghẹmeeyo kẹ Jihova, kọ eme o no rie ze?
24 Taure oke Josẹf u te ti te rite okenọ ahwo Babilọn a rọ wọ ziọ Jerusalẹm, Ijipti ọ jọ orẹwho nọ o jẹ rọ ogaga ru eware evaọ ubrotọ Ẹkwotọ Eyaa na. Fiki epanọ orẹwho Ijipti u kri te no, ẹsejọhọ ahwo a je rri rie wọhọ ure ulogbo nọ oware ovo o rẹ sai nuhu hu. Rekọ a tẹ rehọ iẹe wawo Jihova, o jọ hẹhẹhẹ wọhọ “ẹbe ọyaya.”—Izik. 29:6.
25 Zẹdikaya ovie aghẹmeeyo na o vuhumu nọ ere Ijipti ọ rrọ họ. Jihova ọ rọ ẹkwoma Jerimaya ọruẹaro na vuẹ Zẹdikaya nọ o fi oma hotọ kẹ ovie Babilọn. (Jeri. 27:12) Zẹdikaya ọ tubẹ rehọ odẹ Jihova duwu iyei inọ ọ te kpareso Nebukadneza ha. Rekọ ọ tẹ siọ ohrẹ Jihova, raha ọvọ riẹ avọ Nebukadneza, o te bo bru Ijipti re a fiobọhọ kẹe họre ahwo Babilọn. (2 Irv. 36:13; Izik. 17:12-20) Rekọ ahwo Izrẹl nọ a rẹroso ogaga Ijipti a si okpẹtu ologbo se omarai. (Izik. 29:7) Ahwo a je rri Ijipti fihọ orẹwho nọ o rrọ gaga wọhọ “arao ologbo obọ abade.” (Izik. 29:3, 4) Rekọ Jihova ọ ta nọ oghẹrẹ nọ ahwo a re ro mu idhere evaọ ethẹ Naele na, ere o ti ru Ijipti—ọ te jẹ oghọlọ họ agba riẹ, o ve si rie kpohọ ọraha. Yọ o ru onana evaọ okenọ o vi ahwo Babilọn nyai fi orẹwho anwae yena kparobọ.—Izik. 29:9-12, 19.
26 Kọ eme ọ via kẹ Zẹdikaya ovie aghẹmeeyo na? Fikinọ ọ ghẹmeeyo kẹ Jihova, Izikiẹl ọ tẹ ruẹaro nọ a ti mi “osu omuomu” nana etu-uvie riẹ, a vẹ jẹ raha esuo riẹ. Rekọ Izikiẹl ọ ta ẹme ẹruore jọ re. (Izik. 21:25-27) Jihova ọ rehọ e riẹ ruẹaro inọ ovie jọ nọ o ti no uyẹ uvie na ze, nọ o wo “udu na” ọ te rehọ etu-uvie na. Ma te jọ uzou nọ o kẹle onana ta kpahe ohwo yena.
27. Eme ma rẹ sai wuhrẹ no usu Izrẹl avọ Ijipti na ze?
27 Eme ma rẹ sai wuhrẹ no usu Izrẹl avọ Ijipti na ze? Idibo Jihova nẹnẹ a rẹ rẹroso esuo akpọ na vievie he, inọ o te wha omofọwẹ ebẹdẹ bẹdẹ ze. O gwọlọ nọ makọ evaọ iroro mai dede, ma re “wo obọ kugbe akpọ na ha.” (Jọn 15:19; Jem. 4:4) O rẹ sae wọhọ nọ esuo akpọ na ọ rrọ gaga, rekọ wọhọ Ijipti anwae, ọ rrọ hẹhẹhẹ wọhọ ẹbe ọyaya. U dhesẹ areghẹ vievie he re ma fi ẹruore mai họ ahwo-akpọ gheghe, Ọghẹnẹ Erumeru na ma re fi ẹruore mai họ.—Se Olezi 146:3-6.
Erẹwho na E “Vẹ te Riẹ”
28-30. Ohẹriẹ vẹ o rrọ oghẹrẹ nọ erẹwho na e te rọ riẹ Jihova gbe oghẹrẹ nọ ma riẹ Jihova?
28 Evaọ obe Izikiẹl na, Jihova ọ ta ẹsibuobu nọ erẹwho na e “vẹ te riẹ nọ mẹ họ Jihova.” (Izik. 25:17) Eme yena i gine rugba evaọ oke anwae, okenọ Jihova o ru ewegrẹ ahwo riẹ oware nọ o bruoziẹ riẹ. Rekọ eme yena i ti wo orugba ologbo evaọ oke mai na. Evaọ oghẹrẹ vẹ?
29 Wọhọ epanọ o jọ kẹ ahwo Ọghẹnẹ evaọ oke anwae na, erẹwho buobu e wariẹ omai họ nọ i bi rri omai nọ ma wo ohwo ho, ma wọhọ ogodẹ nọ ọyọvo ọ rrọ oria evaọ aro rai. (Izik. 38:10-13) Wọhọ epanọ ma te jọ Uzou avọ 17 gbe 18 obe nana ruẹ na, erẹwho na e te rọ ofu ọgaga wọ ohọre bru ahwo Ọghẹnẹ ze kẹle na. Rekọ nọ a te ru ere, a te ruẹ oware nọ a re gine se ogaga. Okenọ Jihova ọ te raha ae evaọ ẹmo Amagidọn, ibiaro obọrai a te rọ riẹ ohwo nọ Jihova ọ rrọ họ—a ti vuhumu nọ ọye họ osu ehrugbakpọ na.—Evia. 16:16; 19:17-21.
30 Rekọ, Jihova ọ te sẹro mai, yọ ọ te ghale omai. Fikieme? Keme ma be rọ uvẹ nọ ma wo enẹna dhesẹ nọ ma riẹ Jihova ẹkwoma eva nọ ma fihọ iẹe, ẹme nọ ma bi yo kẹe, ma tẹ jẹ be rehọ egagọ efuafo nọ i fo rie rọ kẹe.—Se Izikiẹl 28:26.
^ edhe-ẹme 15 Wọhọ oriruo, ahwo Filistia na a kuvẹ re odhogu ọvuọvo ọ jọ Izrẹl ru iruo ho. Obọ ahwo Filistia ahwo Izrẹl a jẹ hae nyae jọ thọ ewhẹ, idiga, gbe eware itieye efa nọ a je ro ru iruo ẹwọ. Yọ unuigho nọ a re mi u re te osa iruo edẹ buobu.—1 Sam. 13:19-22.
^ edhe-ẹme 18 O wọhọ nọ a bọ okpẹwho Taya fihọ ukoliko abade nọ igbehru-itho e vọ, onọ o rehọ oware wọhọ emaele ọgba thabọ no Ugbehru Kamẹl evaọ ofẹ ẹkpẹlobọ ovatha-ọre riẹ. Uwhremu na, a tẹ bọ abọ ọfa okpẹwho na fihọ okpa. Evaọ ẹvẹrẹ Hibru, Sur họ odẹ okpẹwho na, yọ otofa riẹ họ, “Utho.”
^ edhe-ẹme 22 Aizaya, Jerimaya, Joẹl, Emọs, gbe Zẹkaraya a ruẹaro kpahe oware nọ o te via kẹ Taya re, yọ eware kpobi nọ a ta i rugba ẹrẹrẹe.—Aiz. 23:1-8; Jeri. 25:15, 22, 27; Joẹl 3:4; Emọs 1:10; Zẹk. 9:3, 4.