Abọ 13

Ivie Iwoma gbe Iyoma

Uvie Izrẹl o hẹriẹ no. Ivie buobu i su evaọ Izrẹl, yọ enọ i yoma e mai bu. Ahwo Babilọn a raha Jerusalẹm

WỌHỌ epanọ Jihova ọ ta nọ o te via, uvie Izrẹl o hẹriẹ nọ esuo Solomọn nọ o kiuke ku egagọ uzẹme o kuhọ no. Ọmọ riẹ Rehoboam, nọ ọ rehọ ẹta riẹ, ọ jọ eva gaga. Onana o tẹ whae ze nọ erua ikpe Izrẹl a rọ siọ esuo riẹ jẹ rehọ orọ obọrai mu, uvie ofẹ ẹkpẹlobọ ovatha-ọre Izrẹl. Erua ivẹ e gbẹ roma kpotọ kẹ esuo uvie uyẹ Devidi nọ o jọ Jerusalẹm, uvie ofẹ obọze ovatha-ọre orọ Juda.

Uvie t’ofẹ t’ofẹ na e rọ ẹro ruẹ okpẹtu, maero fiki ivie rai nọ i je yoẹme he. Uvie erua-ikpe nọ a je se uvie Izrẹl na o ruẹ uye vi orọ erua-ivẹ nọ a je se uvie Juda, keme ivie ofẹ yena a duomahọ egagọ erue no emuhọ ze. Ghelọ iruo eruẹaro wọhọ Elaeja gbe Elaesha—enọ e kpare ahwo nọ a whu dede—Izrẹl o gbe je zihe kpohọ umuomu uruo ghele. Ukuhọ riẹ, Ọghẹnẹ ọ tẹ kẹ uvẹ nọ ahwo Asiria a rọ raha uvie ofẹ ẹkpẹlobọ ovatha-ọre na.

Nọ a raha uvie erua-ikpe na no, uvie erua-ivẹ na o gbẹ tọ vrẹ ikpe-udhusoi (100), rekọ ẹkẹ uye riẹ u te rie. Umutho ivie jọ evaọ ofẹ uvie Juda na ọvo a kezọ kẹ unuovẹvẹ eruẹaro Ọghẹnẹ jẹ daoma ru orẹwho na zihe bru Jihova Ọghẹnẹ ze. Wọhọ oriruo, Josaya ovie na ọ jowọ epanọ a re ro si egagọ erue no Juda jẹ ruẹrẹ etẹmpol Jihova. Nọ a ruẹ obe Uzi Ọghẹnẹ nọ ọ rọ ẹkwoma Mosis kẹ orẹwho Izrẹl, onana u te duobọte Josaya udu gaga, o tẹ wọe fi ajọwha họ iruo aruẹrẹ na.

Rekọ u yoma gaga inọ ivie efa nọ i su uwhremu na a rọ aro kele emamọ oriruo Josaya ha. Fikiere Jihova ọ tẹ kẹ Babilọn uvẹ fi Juda kparobọ, raha Jerusalẹm avọ etẹmpol riẹ. A mu ahwo nọ a kpe he kpohọ igbo evaọ obọ Babilọn. Ọghẹnẹ ọ ta inọ a te jọ igbo na te ikpe udhosa gbe ikpe. Juda ọ jọ ofofe evaọ etoke yena kpobi—bẹsenọ orẹwho na u ro zihe kpohọ otọ obọrai, wọhọ epanọ Ọghẹnẹ ọ ya eyaa riẹ.

Dedena, ovie uyẹ Devidi ọvuọvo o ti gbe su hu bẹsenọ Mesaya na, Osiwi nọ a ruẹaro riẹ na ọ rẹ te ruọ esuo. Ibuobu evaọ usu ivie nọ i su evaọ uyẹ Devidi evaọ Jerusalẹm na a rọ uruemu uyoma rai dhesẹ via inọ ohwo-akpọ sebaẹgba o te ọnọ o re su hu. Mesaya na ọvo o te ọnọ ọ rẹ jọ osu. Fikiere Jihova ọ tẹ ta kẹ ọrọ urere evaọ usu ivie uyẹ Devidi na inọ: “Si etu uvie na no . . . a gbẹ sai ti vuhu [hayo, keria] ẹta riẹ ofa ha bẹsenọ ọnọ o wo rie ọ rẹ tha; ọye mẹ rẹ te rehọ iẹe kẹ.”—Izikiẹl 21:26, 27.

—Wọhọ epanọ o rrọ obe Ivie Ọsosuọ gbe ọrọ Avivẹ; obe Iruẹru Ivie Avivẹ, uzou avọ 10 rite 36; Jerimaya 25:8-11.

◼ Ẹvẹ uvie Izrẹl o rọ hẹriẹ, kọ ẹvẹ eware e jọ kẹ uvie t’ofẹ t’ofẹ na?

◼ Eme ọ via kẹ ivie uyẹ Devidi, kọ fikieme?

◼ Eme ikuigbe Jona i wuhrẹ omai kpahe Jihova? (Rri ẹkpẹti.)

[Etehe nọ e rrọ ẹwẹ-obe avọ 16]

JONA

Evaọ etoke nọ uvie Izrẹl o rọ ghale na, Ọghẹnẹ o vi Jona re ọ nyai whowho ovuẹ unuovẹvẹ kẹ ahwo okpẹwho Ninẹve nọ ozighi ọ da fia, onọ u thabọ no ẹkwotọ Izrẹl. Ukpenọ o kpohọ Ninẹve nọ a vi rie nya, Jona ọ tẹ ruọ okọ nọ u bi kpohọ obọfa. Oyena o tẹ suẹe ze nọ oware igbunu jọ o rọ via—Ọghẹnẹ o vi eri ologbo jọ nyae lọ Jona. Nọ ọ jọ eva eri na, Jona ọ lẹ se Jihova, Jihova o te ru nọ eri na ọ rọ kpae fihọ otọ oyaya. Jona ọ tẹ nyai whowho ovuẹ nọ a vi rie na.

Nọ Ọghẹnẹ ọ rọ oyena wuhrẹ Jona ẹmeoyo no, ẹbẹbẹ ọfa ọ tẹ roma via: Jona o whowho ovuẹ ọraha kẹ ahwo Ninẹve, rekọ nọ Ọghẹnẹ ọ re ohrọ rai jẹ siọ okpẹwho na ba ẹraha fikinọ a kurẹriẹ, eva e tẹ dha Jona gaga. Se iku urirẹ obe Jona na re whọ ruẹ epanọ Ọghẹnẹ ọ rọ rehọ oware igbunu ofa wuhrẹ Jona ohrọ.

[Omaa-iruo nọ e rrọ ẹwẹ-obe avọ 16]

Emuhọ

Ọnyano

Iruo-Izerẹ

Ikelakele

Iziewariẹ

Joshua

Ibruoziẹ

Rut

1 Samuẹle

2 Samuẹle

● 1 Ivie

● 2 Ivie

1 Iruẹru-Ivie

● 2 Iruẹru-Ivie

Ẹzra

Nehemaya

Ẹsta

Job

Ilezi

Itẹ

Ọtausiuwoma Na

Ole nọ O Vi Ile

Aizaya

Jerimaya

Enuobro

Izikiẹl

Daniẹl

Hosia

Joẹl

Emọs

Obedaya

● Jona

Maeka

Nahum

Habakuk

Zefanaya

Hagai

Zekaraya

Malakae