1, 2. (a) Unuovẹvẹ jọ vẹ u siwi uzuazọ ahwo buobu no? (Rri uwoho nọ o rrọ emuhọ uzoẹme na.) (b) Eme idibo Ọghẹnẹ a wo nọ o rẹ sai siwi uzuazọ rai?

“DAJI, RRI, GAVIEZỌ.” Bu vrẹ ikpe udhusoi (100), eme yena e romavia evaọ esabọdo ilogbo nọ a fihọ eria nọ a rẹ jọ fa idhere itreni vrẹ nọ e rrọ North America. Fikieme? Re okenọ imoto e tẹ be fa idhere na vrẹ, itreni e gbẹ họrọ mu ai hi. Eme nọ e jọ esabọdo na nọ ahwo a ru lele u siwi uzuazọ ahwo buobu.

² Ekpọvio nọ Jihova ọ rẹ kẹ i woma vi enọ e romavia evaọ esabọdo yena. Ọ rẹ kpọ idibo riẹ re a yọroma kẹ enwoma jẹ sai wo uzuazọ ebẹdẹ bẹdẹ. Jihova ọ wọhọ othuru-igodẹ oyoyou nọ ọ rẹ kpọ jẹ vẹvẹ igodẹ riẹ unu re a sae whaha edhere enwoma.—Se Aizaya 30:20, 21.

3. Ẹvẹ ahwo-akpọ a rọ ruọ edhere nọ o bi su kpohọ uwhu?

³ No anwọ okenọ Jihova ọ rọ ma ahwo-akpọ ze, Jihova ọ kẹ rai ithubro hayo ekpọvio sa-sa no. Wọhọ oriruo, evaọ  ọgbọ Idẹn, Jihova ọ kẹ Adamu avọ Ivi ithubro nọ e rẹ lẹliẹ ae wereva jẹ rria bẹdẹ bẹdẹ. (Emuhọ 2:15-17) Rekọ Adamu avọ Ivi a siọ ọkpọvio Ọsẹ oyoyou rai na. Ivi ọ gaviezọ kẹ ohrẹ nọ araomuomu ọ kẹ riẹ, Adamu ọ tẹ gaviezọ kẹ Ivi. Eme o no rie ze? Aimava na a ruẹ uye, yọ a whu ababọ ẹruore nọ a wo. Ofariẹ, fiki aghẹmeeyo rai, ahwo-akpọ kpobi a tẹ ruọ edhere nọ o bi su kpohọ uwhu.

4. (a) Nọ Owhe na o ku vrẹ no, fikieme o rọ gwọlọ nọ Ọghẹnẹ ọ kẹ ahwo ekpọvio ekpokpọ? (b) Ẹvẹ ekpọvio nana i ro dhesẹ iroro Ọghẹnẹ via?

⁴ Ọghẹnẹ ọ kẹ Noa ekpọvio nọ i siwi uzuazọ ahwo. Nọ Owhe na o ku vrẹ no, Jihova o te juzi kẹ ahwo inọ a re hayo da azẹ hẹ. Fikieme? Keme Jihova ọ ta nọ ahwo-akpọ a rẹ sai mu arao họ ẹre. Fiki enwene ọkpokpọ nana, o tẹ gwọlọ nọ a re wo ọkpọvio ọkpokpọ, nọ o ta nọ: “Wha re arao avọ azẹ hẹ, keme azẹ na họ uzuazọ.” (Emuhọ 9:1-4) Uzi nana u ru omai riẹ epanọ Ọghẹnẹ o rri uzuazọ. Ọye ọ ma eware kpobi jẹ kẹ omai uzuazọ, fikiere o wo udu nọ o re ro juzi kẹ omai kpahe uzuazọ. Wọhọ oriruo, o juzi inọ ohwo o kpe ohwo ho. Ọghẹnẹ o rri uzuazọ gbe azẹ ghaghae, fikiere ohwo jọ o te rri rai jeve jeve, ọ rẹ kẹ ohwo yena uye.—Emuhọ 9:5, 6.

5. Eme ma te jọ uzoẹme nana ta kpahe, kọ fikieme?

⁵ Makọ okenọ oke Noa o vrẹ no, Ọghẹnẹ ọ gbẹ jẹ kpọ idibo riẹ. Evaọ uzoẹme nana, ma te ta kpahe iriruo jọ nọ i dhesẹ epanọ ọ rọ kpọ ae. Onana u ve ti ru omai gbaemu vi epaọ anwẹdẹ inọ ma re lele ekpọvio Jihova re ma sae ruọ akpọ ọkpokpọ na.

6. Fikieme o rọ gba idibo Ọghẹnẹ họ nọ a re koko Uzi Mosis na, kọ uruemu vẹ o gwọlọ nọ ahwo Izrẹl a re wo?

⁶ Evaọ oke Mosis, Jihova ọ kẹ idibo riẹ ekpọvio kpahe uruemu gbe egagọ rai. Fikieme? Keme eware e wariẹ nwene no. Bu vrẹ ikpe egba ivẹ (200), ahwo Izrẹl a jọ igbo evaọ Ijipti. Ahwo Ijipti a jẹ hae gọ ahwo nọ a whu no gbe emedhọ, yọ a je ru eware iyoma efa buobu nọ Ọghẹnẹ o mukpahe. Nọ Ọghẹnẹ o siwi ahwo Izrẹl no igbo Ijipti no, o tẹ gwọlọ nọ ọ rẹ kẹ ae ekpọvio ekpokpọ. A ti zihe ruọ orẹwho nọ u re koko Uzi Jihova. Ebe ekiakiẹ jọ e ta nọ ẹme Hibru nọ a fa “uzi” na, u dhesẹ epanọ a rẹ ‘kpọ hayo wuhrẹ.’ Uzi na o thọ ahwo Izrẹl no ọfariẹ-ogbe gbe egagọ erue nọ e jọ erẹwho nọ e wariẹ e rai họ. Nọ ahwo Izrẹl a tẹ gaviezọ kẹ Ọghẹnẹ, a je wo eghale riẹ. Rekọ nọ a tẹ ghẹmeeyo, o jẹ wha uye ulogbo se ai.—Se Iziewariẹ 28:1, 2, 15.

7. (a) Fikieme Jihova ọ rọ kẹ idibo riẹ ekpọvio? (b) Ẹvẹ Uzi na o rọ jọ ọsẹro kẹ ahwo Izrẹl?

⁷ U fo nọ a rẹ kẹ ahwo Izrẹl ekpọvio ekpokpọ fiki ẹjiroro ọfa jọ. Uzi na o ruẹrẹ ahwo Izrẹl họ kẹ obọdẹ oware jọ nọ o te via nọ u wobọ kugbe ẹjiroro Jihova, oye họ ẹtha Mesaya na, Jesu Kristi. Uzi na o kareghẹhọ ahwo Izrẹl inọ a gba ha. U te je fiobọhọ kẹ ai vuhumu nọ a gwọlọ ẹtanigbo, koyehọ idhe egbagba nọ e rẹ sai voro izieraha rai no  riẹriẹriẹ. (Ahwo Galesha 3:19; Ahwo Hibru 10:1-10) U te no ere no, Uzi na o thọ uyẹ nọ Mesaya na o no ze, u te je fiobọhọ kẹ ahwo Izrẹl vuhu Mesaya na mu nọ ọ romavia no. Uzẹme o rrọ inọ, Uzi na o ginẹ jọ wọhọ “ọsẹro” nọ o su ahwo Izrẹl bru Kristi.—Ahwo Galesha 3:23, 24.

8. Fikieme o rọ gwọlọ nọ ma ru lele ehri-izi nọ a rehọ Uzi Mosis na no ze?

⁸ Mai Ileleikristi ma rẹ sai wo erere no ekpọvio nọ Jihova ọ kẹ evaọ Uzi na ze re. Evaọ oghẹrẹ vẹ? Ma rẹ sae daji jẹ romatotọ rri ehri-izi nọ a rehọ Uzi na no ze. Dede nọ ma gbẹ rrọ otọ izi yena ha, ma rẹ sai gbe fi ibuobu rai họ iruo evaọ uzuazọ ikẹdẹ kẹdẹ mai gbe evaọ egagọ Jihova. Jihova o ru nọ a ro kere izi yena fihọ Ebaibol na re ma wuhrẹ no ai ze, re ehri-izi nọ a rehọ e rai no ze e kpọ omai. U ve je ru omai kẹe uyere keme Jesu ọ kẹ omai Uzi nọ u kpehru vi oyena. Gaviezọ kẹ oware nọ Jesu ọ ta: “Wha yo inọ a ta nọ: ‘Who bruẹnwae vievie he.’ Rekọ mẹ be ta kẹ owhai nọ ohwo kpobi nọ o bi rri aye te epanọ o ro wo isiuru owezẹ kẹe yọ o lele aye na bruẹnwae no evaọ udu riẹ.” Fikiere, orọnikọ ma rẹ whaha ẹnwae-obro ọvo ho, rekọ o gwọlọ nọ ma rẹ whaha isiuru ọfariẹ-ogbe.—Matiu 5:27, 28.

9. Enwene vẹ ọ romavia nọ o rọ gwọlọ nọ Ọghẹnẹ ọ kẹ idibo riẹ ekpọvio ekpokpọ?

⁹ Nọ Mesaya na, Jesu ọ romavia no, Jihova ọ tẹ kẹ ekpọvio ekpokpọ je ru ahwo riẹ eware efa kpahe ẹjiroro riẹ. Fikieme onana u ro wuzou? Evaọ ukpe 33 C.E., Jihova ọ siọ orẹwho Izrẹl anwae jẹ salọ ukoko Ileleikristi na kẹ omariẹ. Fikiere, eware e tẹ wariẹ nwene kẹ idibo Ọghẹnẹ.

10. Fikieme a rọ kẹ ukoko Ileleikristi na izi ekpokpọ, kọ ẹvẹ izi nana i ro wo ohẹriẹ no enọ a kẹ ahwo Izrẹl oke anwae?

¹⁰ Jihova ọ kẹ ahwo Izrẹl oke anwae Uzi Mosis na re a riẹ epanọ a re yeri uzuazọ gbe oghẹrẹ nọ a rẹ gọe. Anwọ ikpe-udhusoi ọsosuọ, orọnikọ ahwo orẹwho jọ ọvo a jọ idibo Ọghẹnẹ hẹ, rekọ ahwo erẹwho gbe uyẹ sa-sa, yọ a se rai Izrẹl Ọghẹnẹ. Ae a to ukoko Ileleikristi na họ, yọ otọ ọvọ ọkpokpọ na a jọ. Jihova ọ kẹ rai ekpọvio ekpokpọ kpahe uzuazọ rai gbe egagọ riẹ. Uzẹme o rrọ inọ, “Ọghẹnẹ o wo ọriẹwẹ hẹ, rekọ evaọ orẹwho kpobi, ohwo nọ ọ be dhozọ riẹ je bi ru oware nọ u kiẹrẹe ọ rẹ jẹe rehọ.” (Iruẹru Ikọ 10:34, 35) A ru lele “uzi Kristi na,” yọ idu rai a kere ehri-izi nọ a rehọ e riẹ no ze họ orọnikọ ẹwẹ-utho ho. Uzi nana o te kpọ Ileleikristi evaọ oria kpobi nọ a te rria yọ a ti wo erere noi ze.—Ahwo Galesha 6:2.

11. Abọ vẹ evaọ uzuazọ Oleleikristi “uzi Kristi na” u kiekpahe?

¹¹ Ekpọvio nọ Jihova ọ rọ Jesu kẹ Izrẹl Ọghẹnẹ e wha erere ologbo se ai. Taure Jesu ọ tẹ te to ọvo ọkpokpọ na họ, ọ kẹ ijaje ivẹ jọ nọ i wuzou gaga. Ojọ o ta kpahe iruo usiuwoma ota na. Onọ u kiọkọ o tẹ ta kpahe uruemu nọ u fo nọ Ileleikristi a re wo gbe oghẹrẹ nọ a re yeri kugbe ohwohwo. Ileleikristi kpobi Jesu ọ kẹ ithubro nana, fikiere i kiekpahe omai nẹnẹ re, te ma  wo ẹruore obọ odhiwu hayo ọrọ otọakpọ na.

12. Enwene vẹ ọ romavia evaọ iruo usiuwoma ota na?

¹² Evaọ okenọ u kpemu, ahwo erẹwho efa a rẹ nyaze Izrẹl te gọ Jihova. (1 Ivie 8:41-43) Rekọ Jesu o te juzi nọ o rrọ obe Matiu 28:19, 20 na. (Sei.) Jesu ọ ta kẹ ilele riẹ inọ a ‘nya’ bru ahwo kpobi. Evaọ ẹdẹ Pẹntikọst ọrọ ukpe 33 C.E, Jihova o dhesẹ vevẹ inọ ọ gwọlọ nọ a jọ akpọ na soso ta usiuwoma na. Ẹdẹ yena, Jihova ọ kẹ ahwo nọ a bu te oware wọhọ udhozeza (120) nọ a jọ ukoko okpokpọ na ẹzi ọfuafo, a te mu evẹrẹ sa-sa họ ẹta kẹ ahwo Ju gbe ahwo erẹwho efa nọ a kurẹriẹ. (Iruẹru Ikọ 2:4-11) Kẹsena a te mu usiuwoma na họ ẹta kẹ ahwo Sameria. Uwhremu na, evaọ ukpe 36 C.E, a tẹ jẹ ta usiuwoma na kẹ ahwo erẹwho egedhọ nọ a yawo ho. Onana u dhesẹ nọ Ileleikristi a rẹ nyae ta usiuwoma na kẹ ohwo kpobi evaọ akpọ na.

13, 14. (a) Oware jọ vẹ o rrọ “ujaje okpokpọ” Jesu na? (b) Eme ma wuhrẹ no oriruo Jesu ze?

¹³ Jesu ọ tẹ jẹ kẹ “ujaje okpokpọ” kpahe epanọ ma re lele inievo mai yeri. (Se Jọn 13:34, 35.) O gwọlọ nọ ma re dhesẹ uyoyou kẹ ae kẹdẹ kẹdẹ. Rekọ o gwọlọ re inọ u re no omai eva ze re ma whu fiki rai. Onana o jariẹ hẹ evaọ otọ Uzi Mosis na.—Matiu 22:39; 1 Jọn 3:16.

¹⁴ Jesu họ ohwo nọ ọ mai dhesẹ oghẹrẹ uyoyou utionana. O you ilele riẹ ga te epanọ o ro whu kẹ ae. Yọ ọ gwọlọ nọ ilele riẹ kpobi a ru epọvo na re. Fikiere jọ u no omai eva ze nọ ma re thihakọ ebẹbẹ je tube whu kẹ inievo mai.—1 Ahwo Tẹsalonika 2:8.

15, 16. Uyero okpokpọ vẹ ma rẹriẹ ovao dhe nẹnẹ, kọ ẹvẹ Ọghẹnẹ ọ be rọ kpọ omai?

¹⁵ Jesu ọ rehọ “ọrigbo nọ a re fievahọ nọ o wo areghẹ na” mu kẹ ilele riẹ re ọ rehọ “emu [ẹme Ọghẹnẹ] kẹ ae evaọ ẹruoke.” (Matiu 24:45-47) Ekpọvio nọ a rẹ kẹ idibo Ọghẹnẹ nọ eware i te nwene e rrọ usu emu nana. Ẹvẹ uyero mai o rọ rrọ ọkpokpọ?

¹⁶ Ma be ria “edẹ urere na,” yọ kẹle na ma te rọ ẹro ruẹ uye ulogbo nọ oghẹrẹ riẹ o re via ẹdẹvo ho. (2 Timoti 3:1; Mak 13:19) U te no ere no, a gbolo Setan avọ ikọ riẹ no obọ odhiwu ziọ otọakpọ no, yọ a be wha uye se ahwo-akpọ. (Eviavia 12:9, 12) Ofariẹ, ma bi ru lele ujaje Jesu, nọ ma be rọ ta usiuwoma na kẹ ahwo evẹrẹ buobu evaọ akpọ na soso vi epaọ ọsosuọ.

17, 18. Ẹvẹ u fo nọ ma re ru kpahe ekpọvio nọ a be kẹ omai?

¹⁷ Ukoko Jihova o kẹ omai eware buobu nọ i re fiobọhọ kẹ omai evaọ iruo usiuwoma ota na. Kọ whọ be rehọ eware nana ru iruo? Evaọ iwuhrẹ mai, a re wuhrẹ omai epanọ ma rẹ rọ rehọ eware nana ta usiuwoma ziezi. Kọ who bi rri ithubro nana inọ obọ Jihova i no ze?

¹⁸ Re ma sai wo eghale Ọghẹnẹ, o gwọlọ nọ ma rẹ romatotọ gaviezọ kẹ ekpọvio kpobi nọ ma be jọ ukoko na wo. Ma te bi yoẹme enẹna, o te lọhọ kẹ omai re ma lele ekpọvio nọ a te kẹ omai  evaọ etoke “uye ulogbo” na, okenọ a te raha akpọ omuomu Setan nana no. (Matiu 24:21) Oyena o tẹ vrẹ no, a te kẹ omai ekpọvio ekpokpọ nọ e te kpọ omai evaọ akpọ ọkpokpọ na, oke yena Setan o ti gbe su ahwo thọ họ.

19, 20. Iko-ebe vẹ a ti rovie, kọ eme o ti noi ze?

¹⁹ Evaọ oke Mosis, o gwọlọ nọ a rẹ kẹ ahwo Izrẹl ekpọvio ekpokpọ, fikiere Ọghẹnẹ ọ tẹ kẹ ae Uzi na. Uwhremu na, o tẹ gwọlọ nọ ukoko Ileleikristi na a re ru lele “uzi Kristi na.” Epọvo na re, Ebaibol na ọ vuẹ omai nọ evaọ akpọ ọkpokpọ na, a te kẹ omai iko-ebe ekpokpọ nọ ekpọvio ekpokpọ e rrọ. (Se Eviavia 20:12.) O sae jọnọ iko-ebe nana e te vuẹ omai eware nọ Ọghẹnẹ ọ gwọlọ nọ ma ru evaọ oke yena. Te omai te ahwo nọ a kpare ze, ma te wuhrẹ eware nọ e rrọ iko-ebe yena, ma te riẹ oware nọ Ọghẹnẹ ọ gwọlọ nọ ma ru. Iko-ebe na i ti fiobọhọ kẹ omai riẹ kpahe oreva Ọghẹnẹ vi epaọ anwẹdẹ. Ma ti je wo otoriẹ Ebaibol na vi epaọ ọsosuọ, fikiere evaọ akpọ ọkpokpọ na ma te rọ uyoyou gbe adhẹẹ lele erivẹ mai yeri. (Aizaya 26:9) Dai roro epanọ eware nọ a ti wuhrẹ omai gbe enọ ma ti wuhrẹ amọfa i ti bu te evaọ otọ esuo Ovie mai, Jesu Kristi.

²⁰ Ma te ru lele ekpọvio nọ a “kere fihọ iko-ebe na,” je kru ẹrọwọ mai evaọ odawọ urere na, Jihova o ti kere edẹ mai fihọ “uko-obe uzuazọ” na. Ma ve ti wo uzuazọ ebẹdẹ bẹdẹ. Fikiere, o gwọlọ nọ ma DAJI re ma se oware nọ Ebaibol na ọ ta, RRI gwọlọ otofa nọ u wo kẹ omai, jẹ GAVIEZỌ kẹ ekpọvio nọ Ọghẹnẹ ọ be kẹ omai enẹna. Ma te ru eware nana, ma te zọ vrẹ uye ulogbo na, yọ o te were omai nọ ma ti wuhrẹ kpahe Jihova, Ọghẹnẹ oyoyou mai nọ o wo areghẹ thesiwa na bẹdẹ bẹdẹ.—Ọtausiuwoma Na 3:11; Ahwo Rom 11:33.