Jihova ọ kẹ Izikiẹl ovuẹ ẹruore jọ nọ u kiekpahe epanọ orẹwho Izrẹl o te rọ wariẹ wo okugbe nọ a te zihe kpohọ Ẹkwotọ Eyaa na no. Ovuẹ yena o tẹ jẹ riobọ kpohọ epanọ idibo Ọghẹnẹ a te rọ jọ okugbe ọvo, onọ u muhọ evaọ edẹ urere na.

Jihova ọ ta kẹ Izikiẹl ọruẹaro riẹ nọ o kere eme fihọ imire ivẹ. O re kere fihọ umure jọ nọ, “Rọkẹ Juda gbe ahwo Izrẹl nọ a rrọ kugbei,” o ve kere fihọ ọnọ o kiọkọ nọ, “Rọkẹ Josẹf, umure Ifremu, gbe ahwo uwou Izrẹl kpobi nọ a rrọ kugbei.” Kẹsena Izikiẹl o ve ku imire ivẹ na gbe, e vẹ jọ “umure ovo” evaọ obọ riẹ.—Izik. 37:15-17, NW.

 Eme ẹme na, “Ifremu” o dikihẹ kẹ? Jeroboam nọ ọ jọ ovie ọsosuọ ọrọ erua ikpe ẹkpẹlobọ ovatha-ọre Izrẹl o no orua Ifremu ze, yọ oke yena orua Ifremu u zihe ruọ orua nọ o mae rro no. (Izie. 33:13, 17; 1 Iv. 11:26) Uyẹ Ifremu nọ ọ jọ ọmọ Josẹf orua nana u no ze. (Ik. 1:32, 33) Josẹf o wo obọdẹ oghale mi ọsẹ riẹ Jekọp. Fikiere, u kiehọ gaga nọ a ro se umure nọ u dikihẹ kẹ uvie erua ikpe na “umure Ifremu.” Evaọ okenọ Izikiẹl o ro kere eruẹaruẹ kpahe imire ivẹ na, yọ ahwo Asiria a mu uvie ofẹ ẹkpẹlobọ ovatha-ọre Izrẹl na kpohọ igbo kri no, anwọ ukpe 740 taure Kristi ọ tẹ te ze. (2 Iv. 17:6) Fikiere, evaọ oke yena yọ ahwo Izrẹl buobu a vahabọ ruọ Uvie Ulogbo Babilọn no, onọ u fi Uvie Ulogbo Asiria kparobọ no.

Evaọ ukpe 607 taure Kristi ọ tẹ te ze, a mu uvie erua ivẹ erọ obọze ovatha-ọre Izrẹl kpohọ igbo obọ Babilọn, ẹsejọhọ kugbe ahwo kpobi nọ i kiọkọ evaọ uvie ẹkpẹlobọ ovatha-ọre na. Ivie uyẹ Juda a su erua ivẹ nana, yọ izerẹ na a jọ kugbe ai re keme a jẹ hae jọ etẹmpol nọ ọ rrọ Jerusalẹm gbodibo. (2 Irv. 11:13, 14; 34:30) Fikiere u fo gaga inọ umure “rọkẹ Juda” na u dikihẹ kẹ uvie erua ivẹ na.

Oke vẹ a ro ku imire ẹwoho ivẹ nana kugbe? Onana o via evaọ ukpe 537 taure Kristi ọ tẹ te ze, okenọ ahwo Izrẹl a zihe kpobọ Jerusalẹm nyae wariẹ bọ etẹmpol na. Te ahwo jọ evaọ uvie erua ivẹ na gbe ahwo jọ evaọ uvie erua ikpe na, a kuomagbe zihe no igbo ze. No umuo oke yena vrẹ ohẹriẹ o gbẹ jọ udevie ahwo Izrẹl ofa ha. (Izik. 37:21, 22) Ahwo Izrẹl a tẹ wariẹ mu Jihova họ ẹgọ evaọ okugbe ọvo. Aizaya avọ Jerimaya a ruẹaro kpahe okugbe nana re.—Aiz. 11:12, 13; Jeri. 31:1, 6, 31.

Obọdẹ oware vẹ eruẹaruẹ nana i dhesẹ via kpahe egagọ uzẹme? Jihova o ti ru nọ idibo riẹ a te rọ “jọ ọvo.” (Izik. 37:18, 19) Kọ eyaa okugbe nana i rugba no evaọ oke mai na? Ee. Eruẹaruẹ nana i muhọ erugba evaọ ukpe 1919, okenọ a wariẹ koko idibo Ọghẹnẹ họ je ku ai kugbe. Onana o raha omaa Setan nọ ọ jẹ te rọ hẹriẹ ae.

Evaọ oke yena, Ileleikristi buobu nọ Ọghẹnẹ ọ wariẹ kugbe na a wo ẹruore nọ a te rọ jọ izerẹ gbe ivie nọ i ti lele Jesu su evaọ obọ odhiwu. (Evia. 20:6) Fikiere, ma sae ta nọ a jọ wọhọ umure ẹwoho rọkẹ Juda. Dede na, nọ oke o be nyaharo na, ahwo buobu nọ a wo ẹruore otọakpọ a te je kuomagbe Ileleikristi nana nọ Ebaibol na o se ahwo Ju na. (Zek. 8:23) Ileleikristi uwhremu na a wọhọ umure rọkẹ Josẹf, yọ a wo ẹruore nọ a ti ro lele Kristi su evaọ obọ odhiwu hu.

Itu ahwo ivẹ nana a be rọ okugbe gọ Jihova evaọ otọ esuo Jesu Kristi, ovie ọvo rai na, ọnọ a jọ eruẹaruẹ se “Devidi odibo mẹ.” (Izik. 37:24, 25) Jesu ọ lẹ nọ ajọ ilele riẹ a ‘jọ ọvo, wọhọ epanọ Ọsẹ riẹ ọ rrọ usu kugbei, ọ tẹ jẹ rrọ usu kugbe Ọsẹ riẹ na.’ * (Jọn 17:20, 21) Jesu ọ tẹ jẹ ta nọ uthuru okakao orọ ilele riẹ nọ a rọ ẹzi wholo na a rẹ te jọ “uthuru ọvo” kugbe “igodẹ efa” riẹ. Aikpobi a vẹ te jọ otọ “othuru-igodẹ ọvo.” (Jọn 10:16) Eme Jesu na i gine dhesẹ okugbe nọ ọ rrọ udevie idibo Jihova nẹnẹ, te a rrọ otu ikpodhiwu hayo igodẹ efa na!