1-2. (a) Didi ehaa ahwo a re ru evaọ erẹwho jọ? (Rri ẹkpẹti na “ Eme Họ Ehaa Obusino Na?”) (b) Wọhọ epanọ o rrọ Luk 4:16-18, eme Jesu ọ ta kpahe?

EVAỌ erẹwho jọ, nọ ovie nọ ọ rrọ ọzae hayo aye o te su te ikpe udhuvẹ-gbikpe no, a re ru obọdẹ ehaa fiki onana. A rẹ ta nọ ukpe nana yọ ukpe ufuoma. A rẹ sai ru ehaa nana ẹdẹ ọvo, oka soso, hayo tubẹ vrẹ ere, kẹsena ehaa na i ve kuhọ. U ri kri hi na, evawere ehaa na e vẹ thọrọ ẹro no.

² Ma te ta kpahe oghẹrẹ ehaa jọ nọ u woma vi onana, nọ u tube woma vi onọ ahwo Izrẹl a jẹ hai ru evaọ ikpe udhuvẹ-gbikpe kpobi nọ o jẹ hae rehọ ukpe soso na. Ehaa yena nọ a je se Obusino na e jẹ hae wha ufuoma se ahwo kpobi nọ a ru rie. Fikieme ma re ro wuhrẹ kpahe ehaa nana? Keme ehaa Obusino ahwo Izrẹl na o kareghẹhọ omai ọruẹrẹfihotọ obọdẹ jọ nọ Jihova o bi ru enẹna nọ o te wha ufuoma ebẹdẹ bẹbẹ se omai. Jesu ọ ta kpahe ufuoma nana.​—Se Luk 4:16-18.

3. Wọhọ epanọ o rrọ Iruo-Izerẹ 25:8-12, erere vẹ emọ Izrẹl a je wo no ukpe Obusino na ze?

³ Ma rẹ sai wo otoriẹ ẹme nọ Jesu ọ ta kpahe obusino na nọ ma tẹ kake ta kpahe ọruẹrẹfihotọ Obusino nọ Ọghẹnẹ o ru kẹ ahwo Izrẹl evaọ okenọ u kpemu. Jihova ọ ta kẹ emọ Izrẹl nọ: “Wha re ru ukpe avọ udhuvẹ-gbikpe na fihọ ọrẹri hrọ je woro obusino evaọ ẹkwotọ na rọkẹ ahwo nọ a be rriae kpobi. O rẹ te jọ Ukpe Obusino kẹ owhai, omomọvo rai o ve zihe kpohọ otọ riẹ, yọ  omomọvo rai o re zihe bru uviuwou riẹ.” (Se Iruo-Izerẹ 25:8-12.) Ma jọ uzoẹme nọ o vrẹ na ta kpahe erere nọ emọ Izrẹl a je wo no Ẹdijala koka koka na ze. Kọ erere vẹ emọ Izrẹl a wo no ukpe Obusino na ze? Dae rehọ iẹe nọ ọzae Izrẹl jọ ọ reosa, o tẹ gbae họ nọ ọ rẹ zẹ otọ riẹ rọ hwa osa na. Evaọ ukpe Obusino na, a re zihe otọ na kẹe. Kẹsena ọzae na o ve “zihe kpohọ otọ riẹ,” re ukuoriọ nọ ọ te nyaseba kẹ emọ riẹ u gbe vru hu. Ma rehọ iẹe nọ u wo ọzae ọfa nọ eware e rrọ gaga kẹ, kẹsena o tẹ gbae họ nọ ọ rẹ zẹ ọmọ riẹ jọ hayo omariẹ kpohọ igbo re ọ sae hwa osa nọ ọ re. Evaọ ukpe Obusino na, ọrigbo nana o re “zihe bru uviuwou riẹ.” Fikiere, ohwo ọvo ọ rẹ jọ ọrigbo ribri hi. Ọruẹrẹfihotọ nana u dhesẹ nọ Jihova o gine you idibo riẹ!

4-5. Fikieme ma re ro wuhrẹ kpahe ukpe Obusino na?

⁴ Erere ọfa vẹ a je wo no ukpe Obusino na ze? Jihova ọ ta nọ: “Ohwo ọvo ọ rẹ jọ oyogbe evaọ udevie rai hi, keme Jihova ọ te ghale owhai hrọ evaọ ẹkwotọ nọ Jihova Ọghẹnẹ rai ọ be kẹ owhai rehọ re wha rọ reuku na.” (Izie. 15:4) Onana u wo ohẹriẹ gaga no oware nọ o be jọ akpọ na via nẹnẹ, nọ edafe na a bi ro fe vrẹ ọvo yọ iyogbe na a bi dhe eyeyogbe.

⁵ Mai Ileleikristi ma rrọ otọ Uzi Mosis na ha. Onana u dhesẹ nọ ma bi koko uzi Obusino na ha, onọ a re jo siobọno erigbo, kpairoro vrẹ osa nọ a re ohwo, je zihe otọ ohwo kẹe. (Rom 7:4; 10:4; Ẹf. 2:15) O make rrọ ere na, o gwọlọ nọ ma re wuhrẹ kpahe ukpe Obusino na. Fikieme? Keme ma rẹ sai wo ufuoma nọ o rẹ lẹliẹ omai kareghẹhọ ọruẹrẹfihotọ nọ Jihova o ru kẹ ahwo Izrẹl na.

6. Oghẹrẹ igbo vẹ u fo nọ ahwo-akpọ a re no?

⁶ Mai kpobi ma rrọ oghẹrẹ igbo jọ nọ ma be jọ reoja gaga, oyehọ igbo uzioraha. O gwọlọ nọ ma re no igbo nana. Fikinọ mai yọ erahaizi, ma rẹ who, mọ,  je whu. Ahwo buobu a rẹ ruẹ nọ ere o ginẹ rrọ nọ a te rri ughẹgbe hayo nọ a tẹ nyabru edọkita kẹ usiwo. U te no ere no, o rẹ kẹ omai uye gaga nọ ma tẹ raha uzi. Pọl ukọ na ọ ta nọ uzi jọ u “bi su [ei] kpohọ igbo uzi uzioraha nọ o rrọ oma [riẹ].” Kẹsena ọ tẹ ta nọ: “Me fioka ohwo ho! Ono o ti siwi omẹ no ugboma nọ u bi su omẹ kpohọ uwhu nana?”​—Rom 7:23, 24.

7. Eme Aizaya ọ ruẹaro riẹ kpahe obusino?

⁷ Eva e were omai gaga inọ Ọghẹnẹ o ru ọruẹrẹfihotọ nọ o re ro si omai no igbo uzioraha. Jesu o ru obusino nana lọhọ. Ikpe nọ i bu vrẹ egba ihrẹ taure Kristi ọ tẹ te ze, Aizaya ọruẹaro na ọ ta kpahe obusino ulogbo jọ. Erere nọ obusino nana o te wha ze u ti vi orọ oke emọ Izrẹl na. O kere nọ: “Ẹzi Jihova Olori nọ Ọ Mai Kpehru na ọ rrọ omẹ oma, keme Jihova o wholo omẹ re me whowho usi uwoma kẹ enọ e be romakpotọ. O vi omẹ re mẹ gba emela enọ e rrọ ọkora, re me woro obusino kẹ enọ a mu.” (Aiz. 61:1) Ono eruẹaruẹ yena e be ta kpahe?

8. Ono eruẹaruẹ Aizaya nọ e ta kpahe obusino na i kiekpahe?

⁸ Obọdẹ eruẹaruẹ yena nọ e ta kpahe Obusino na i muhọ erugba nọ Jesu o mu iruo odibọgba riẹ họ no. Nọ Jesu o kpohọ isinagọgo nọ o jọ Nazarẹt ẹwho riẹ, o se eruẹaruẹ Aizaya yena kẹ ahwo Ju nọ a kokohọ. Jesu ọ ta nọ ọyomariẹ eme nana i kiekpahe, inọ: “Ẹzi Jihova ọ rrọ omẹ oma, keme o wholo omẹ re me whowho usi uwoma kẹ iyogbe. O vi omẹ re me woro obusino kẹ enọ a mu gbe ude-oruẹ kẹ enọ i tuaro, re mẹ rọ ufuoma kẹ enọ a bi kienyẹ, re me whowho ukpe ọjẹrehọ Jihova.” (Luk 4:16-19) Ẹvẹ Jesu o ro ru eruẹaruẹ nana gba?

9. Oghẹrẹ ufuoma vẹ ahwo a je rẹro riẹ evaọ okenọ Jesu ọ jọ otọakpọ?

⁹ Ikpe-udhusoi ọsosuọ ahwo a ro mu ufuoma nọ Aizaya ọ ruẹaro riẹ, nọ Jesu o se kpahe na họ ewo. Jesu ọ kẹ imuẹro onana nọ o whowho nọ: “Nẹnẹ na ikere nọ wha yo obọnana i rugba.” (Luk 4:21) Ẹsejọhọ ahwo buobu nọ a yo ẹme nọ Jesu o se na a je rẹro nọ ohwo jọ o ti siwi ai no esuo Rom. O sae jọnọ a wo ọkpọ iroro ezae ivẹ jọ nọ e ta nọ: “Ma je rẹro nọ ọzae nana họ ọnọ o bi ti siwi Izrẹl.” (Luk 24:13, 21) Rekọ ma riẹ nọ Jesu ọ vuẹ ilele riẹ ẹdẹvo ho inọ jọ a  wọso esuo okienyẹ Rom. Ukpoye, ọ ta kẹ ae nọ a “hwa eware Siza zihe kẹ Siza.” (Mat. 22:21) Kọ ẹvẹ Jesu o ro si ahwo no igbo evaọ oke yena?

10. Oghẹrẹ igbo vẹ Jesu o si ahwo no?

¹⁰ Ọmọ Ọghẹnẹ o fiobọhọ kẹ ahwo wo ufuoma hayo obusino evaọ idhere ivẹ. Orọ ọsosuọ, Jesu o siwi ahwo no iwuhrẹ ethọthọ nọ isu egagọ oke yena a je wuhrẹ. Ahwo Ju buobu evaọ oke yena a jọ igbo iruemu nọ i no anwae ze gbe iwuhrẹ erue. (Mat. 5:31-37; 15:1-11) Enọ i se omarai isu egagọ nọ e hai fiobọhọ kẹ ahwo si kẹle Ọghẹnẹ a jọ wọhọ ahwo nọ a tuaro. Fikinọ a siọ Mesaya na gbe elo nọ iwuhrẹ riẹ e wha ze, a jọ ebi gbe igbo uzioraha. (Jọn 9:1, 14-16, 35-41) Jesu ọ rọ eware egbagba nọ o wuhrẹ gbe emamọ oriruo riẹ dhesẹ kẹ enọ e romakpotọ epanọ a sai ro no igbo iwuhrẹ ethọthọ.​—Mak 1:22; 2:23–3:5.

11. Ovẹ họ edhere avọ ivẹ nọ Jesu o ro fiobọhọ kẹ ahwo wo ufuoma?

¹¹ Edhere avọ ivẹ nọ Jesu o ro fiobọhọ kẹ ahwo wo ufuoma họ, o si ahwo-akpọ no igbo uzioraha nọ a reuku riẹ. Fiki idhe ẹtanigbo Jesu, Ọghẹnẹ ọ rẹ sae rọ izieraha vrẹ ahwo nọ a fi ẹrọwọ họ idhe ẹtanigbo na jẹ rọ uruemu rai dhesẹ onana via. (Hib. 10:12-18) Jesu ọ ta nọ: “Otẹrọnọ Ọmọ na o te si owhai no igbo, yọ wha gine no igbo no.” (Jọn 8:36) Igbo yena nọ a si omai no na u woma vi onọ a jẹ hai si emọ Izrẹl no evaọ ukpe Obusino na kpekufiẹ. Wọhọ oriruo, ohwo nọ o no igbo evaọ ukpe Obusino na ọ sae wariẹ zihe ruọ ọrigbo, yọ oghẹrẹ kpobi kẹhẹ, ọ te seba ewhu hu uwhremu na. Rekọ igbo nọ Jesu o si omai no na yọ orọ ebẹdẹ bẹdẹ.

12. Amono họ ahwo ọsosuọ nọ a wo erere no obusino nọ Jesu o whowho na ze?

¹² Evaọ ẹdẹ Pẹntikọst ọrọ 33 C.E., Jihova ọ rọ ẹzi ọfuafo wholo ikọ na, te ezae gbe eyae efa nọ i wo ẹrọwọ. Ọ rehọ e rai wọhọ emọ riẹ nọ ọ te kpare kpobọ odhiwu re a lele Jesu su. (Rom 8:2, 15-17) Enana họ ahwo ọsosuọ nọ a wo erere no obusino nọ Jesu o whowho evaọ isinagọgo obọ Nazarẹt na ze. Ahwo nana a gbẹ jọ igbo iwuhrẹ erue nọ isu egagọ ahwo Ju a je wuhrẹ na ha. Yọ a gbẹ jọ igbo iruemu ethọthọ rai hi, enọ i no Ikereakere na ze he. Evaọ aro Ọghẹnẹ, ahwo nana a te je no igbo uzioraha gbe uwhu no. Ọruẹrẹfihotọ obusino nana o  muhọ evaọ okenọ a rọ ẹzi wholo ilele Jesu evaọ 33 C.E., yọ o ti kuhọ evaọ obọ urere Esuo Odu-Ikpe Kristi. Eware iwoma vẹ e te via no oke nana rite ekuhọ Esuo Odu-Ikpe na?

13-14. U te no ikpodhiwu na no, amono a rẹ sai wo erere no obusino nọ Jesu o whowho na ze?

¹³ Evaọ oke mai na, ima ahwo buobu nọ a be gọ Jihova a rrọ utu “igodẹ efa” na. (Jọn 10:16) Ọghẹnẹ ọ salọ e rai re a lele Jesu su evaọ obọ odhiwu hu. Ukpoye, Ebaibol ọ ta nọ a te rria bẹdẹ bẹdẹ evaọ otọakpọ na. Kọ ẹruore yena who wo?

¹⁴ Makọ obọnana, irere jọ nọ ikpodhiwu na a wo i bi te owhẹ re. Fikinọ who fi ẹrọwọ họ idhe ẹtanigbo Jesu, whọ sae lẹ se Jihova re ọ rọ izieraha ra vrẹ owhẹ. Oyena u re ru nọ who re ro wo usu okpekpe kugbe Ọghẹnẹ je wo obruoziẹ-iroro ọfuafo. (Ẹf. 1:7; Evia. 7:14, 15) Je roro kpahe eghale nọ i bi te owhẹ fikinọ who no igbo iwuhrẹ erue. Jesu ọ ta nọ: “Wha te riẹ uzẹme na, uzẹme na u ve ti si owhai no igbo.” (Jọn 8:32) Eva e be were omai kẹhẹ inọ a si omai no igbo.

15. Didi eghale gbe ufuoma ma bi rẹro riẹ?

¹⁵ Eghale ilogbo efa i ti te owhẹ evaọ obaro fikinọ a si owhẹ no igbo. Kẹle na, Jesu o ti si egagọ erue kpobi notọ, gbe  egọmeti ahwo-akpọ nọ i bi kienyẹ ahwo nẹnẹ. Ọghẹnẹ ọ te sẹro “ogbotu obuobu” nọ e be gọe, o ve ti je ru ai wo eghale buobu evaọ aparadase otọakpọ. (Evia. 7:9, 14) A te kpare ahwo buobu gbidi gbidi no uwhu ze, a ve ti no igbo uzioraha Adamu gbe ebẹbẹ kpobi nọ uzioraha o wha ze no.​—Iruẹru 24:15.

16. Obọdẹ ufuoma vẹ ahwo-akpọ a bi rẹro riẹ?

¹⁶ Evaọ etoke Esuo Odu-Ikpe na, Jesu avọ ahwo nọ a ti lele iei su a ti fiobọhọ kẹ ahwo-akpọ re a jọ gbagba je wo usu okpekpe kugbe Ọghẹnẹ. Etoke ufuoma nana o te wọhọ ukpe Obusino emọ Izrẹl. Ohwo kpobi nọ ọ gọ Jihova ọ te jọ gbagba, ababọ uzioraha.

17. Ẹvẹ Aizaya 65:21-23 o dhesẹ nọ uzuazọ o te jọ kẹ idibo Ọghẹnẹ? (Rri uwoho nọ o rrọ uke emagazini na.)

¹⁷ Eruẹaruẹ nọ e ta kpahe epanọ uzuazọ o te jọ evaọ oke yena e rrọ Aizaya 65:21-23. (Sei.) Oyena o te jọ akpọ nọ a rẹ jọ keria rọ abọ muoma ha. Ukpoye, Ebaibol na o dhesẹ nọ evaọ oke yena idibo Ọghẹnẹ a ti ru emamọ iruo nọ ẹ rẹ kẹ ae evawere. Nọ etoke Esuo Odu-Ikpe na o te kuhọ no, ma wo imuẹro inọ “emama na omarai re a ti no igbo egbogbo je wo ufuoma oruaro ọrọ emọ Ọghẹnẹ.”​—Rom 8:21.

18. Ẹvẹ u ro mu omai ẹro nọ ma ti wo evawere evaọ obaro?

¹⁸ Wọhọ epanọ Jihova o ru ọruẹrẹfihọ kẹ emọ Izrẹl nọ a re ro ru iruo je serihọ ziezi na, ere o te jọ evaọ etoke Esuo Odu-Ikpe Kristi na. Avro ọ riẹ hẹ, ma ti wo oke kẹ egagọ Ọghẹnẹ. Egagọ Ọghẹnẹ e rẹ kẹ evawere nẹnẹ, yọ ere o te jọ evaọ akpọ ọkpokpọ na. Ẹhẹ, eva e te were omai gaga evaọ etoke Esuo Odu-Ikpe Kristi na fiki emamọ iruo gbe egagọ Ọghẹnẹ nọ ma te romakẹ.