1. Eme ma riẹ nọ o te seba ẹvia ha, kọ eme o lẹliẹ udu rrọ omai awọ?

 MA RIẸ vevẹ nọ a te wọso omai nọ ma be ta usi uwoma na. Yọ ẹsejọhọ ọwọsuọ na o te ga viere nọ oke o be nyaharo na. (Dan. 11:44; 2 Tim. 3:12; Evia. 16:21) O make rrọ ere na, ma riẹ nọ Jihova o ti fiobọhọ kẹ omai. Ẹvẹ ma rọ riẹ? Keme no otọ avọ otọ ze, Jihova ọ tẹ kẹ idibo riẹ iruo jọ, iruo na e tẹ make ga, o re fiobọhọ kẹ ae re a sai ru ei. Nwanọ ere o ru kẹ Izikiẹl ọruẹaro na. Izikiẹl o je whowho ovuẹ Ọghẹnẹ kẹ ahwo Ju nọ e jọ igbo evaọ obọ Babilọn. Joma ta kpahe oghẹrẹ nọ eware e jọ kẹe.

2. Oghẹrẹ ahwo vẹ Izikiẹl o je whowho ovuẹ Ọghẹnẹ kẹ, kọ eme ma te ta kpahe evaọ uzoẹme nana? (Izikiẹl 2:3-6)

² Oghẹrẹ ahwo vẹ Izikiẹl o je whowho ovuẹ Ọghẹnẹ kẹ? Jihova ọ ta nọ ahwo na yọ ahwo “aghẹmeeyo,” a “wo udu ogaga,” a tẹ jẹ rrọ ahwo “ọwọsuọ.” Ọ tẹ jẹ ta nọ a wọhọ idhigbo gbe “ewhọhro-imuomu.” O se rai ere fiki umuomu rai. Oyejabọ nọ Jihova ọ rọ ta kẹ Izikiẹl unuẹse buobu inọ: “Jọ ozọ rai u mu owhẹ hẹ.” (Se Izikiẹl 2:3-6.) Eware esa jọ i fiobọhọ kẹ Izikiẹl nọ ọ sai ro whowho ovuẹ Ọghẹnẹ na. Orọ ọsosuọ, ọ riẹ nọ Jihova ọye o vi rie uwou na. Orọ avọ ivẹ, ẹzi Ọghẹnẹ o kẹ riẹ ẹgba. Orọ avọ esa, ẹme Ọghẹnẹ nọ ọ riẹ ziezi. Oghẹrẹ vẹ eware esa nana i ro fiobọhọ kẹ Izikiẹl? Kọ ẹvẹ e sai ro fiobọhọ kẹ omai nẹnẹ?

3. Ẹme jọ vẹ ma riẹ nọ o te lẹliẹ udu jọ Izikiẹl awọ, kọ eme ọfa Jihova ọ ta kẹe re ọ riẹ nọ ọ te jọ kugbei?

³ Jihova ọ ta kẹ Izikiẹl nọ: “Me bi vi owhẹ bru ahwo Izrẹl.” (Izik. 2:3, 4) Ma riẹ nọ ẹme yena o te lẹliẹ udu jọ Izikiẹl awọ. Fikieme? Keme ẹsejọhọ ọ te kareghẹhọ nọ  oghẹrẹ eme itieye na Jihova ọ ta kẹ Mosis gbe Aizaya oke nọ o je vi ai uwou. (Ọny. 3:10; Aiz. 6:8) Izikiẹl ọ riẹ nọ Jihova o fiobọhọ kẹ Mosis gbe Aizaya nọ a sae rọ nya uwou nọ o vi rai dede nọ ebẹbẹ i te rai. Fikiere nọ Jihova ọ ta kẹ Izikiẹl isiava soso inọ o bi vi ei bru ahwo Izrẹl na, Izikiẹl ọ riẹ nọ Jihova ọ te jọ kugbei. Ere ọvo ho, who te se obe Izikiẹl, whọ rẹ ruẹ ẹme na, “ẹme Jihova o te bru omẹ ze,” unuẹse buobu. (Izik. 3:16) Ẹme ọfa jọ nọ ọ rrọ obe Izikiẹl gaga re họ: “Ẹme Jihova ọ tẹ wariẹ bru omẹ ze.” (Izik. 6:1) Enana kpobi e lẹliẹ udu jọ Izikiẹl awọ keme ọ riẹ nọ Jihova ọye o vi rie uwou na. U te no ere no, ozerẹ ọsẹ Izikiẹl ọ jọ. Fikiere ẹsejọhọ o ti wuhrẹ Izikiẹl kpahe oghẹrẹ nọ Jihova ọ rọ tuduhọ eruẹaro riẹ awọ evaọ oke nọ u kpemu inọ ọ te jọ kugbe ae. Wọhọ oriruo, Jihova ọ ta kẹ Aiziki, Jekọp, gbe Jerimaya nọ: “Mẹ rrọ kugbe owhẹ.”—Emu. 26:24; 28:15; Jeri. 1:8.

4. Eme Jihova ọ ta kẹ Izikiẹl, nọ o te lẹliẹe whowho ovuẹ na kẹ ahwo na, dede nọ a jẹ rọwo gaviezọ họ?

⁴ Kọ ahwo Izrẹl a te rọwo gaviezọ kẹ Izikiẹl? Jihova ọ vuẹ riẹ nọ: “Uwou Izrẹl o te rọwo gaviezọ kẹ owhẹ hẹ, keme a gwọlọ nọ a rẹ gaviezọ kẹ omẹ hẹ.” (Izik. 3:7) Nọ a rọwo nọ a rẹ gaviezọ kẹ Izikiẹl he na, u dhesẹ nọ a gwọlọ gaviezọ kẹ ẹme nọ Jihova ọ be ta ha. Rekọ nọ a gbẹ make gaviezọ họ, u dhesẹ hẹ inọ ọ riẹ ovuẹ na whowho ho. Jihova ọ vuẹ Izikiẹl nọ oke nọ eware nọ ọ ruẹaro rai na e te via, ahwo na a te “riẹ nọ ọruẹaro jọ ọ jọ udevie rai.” (Izik. 2:5; 33:33) Ma riẹ nọ ẹme yena nọ Ọghẹnẹ ọ ta kẹe na o te lẹliẹe whowho ovuẹ na, te ahwo a bi yo, te a bi yo ho.

5. Eme obe Aizaya 44:8 o ta, nọ o rẹ lẹliẹ udu jọ omai awọ?

⁵ Ma tẹ be hae kareghẹhọ nọ Jihova họ ọnọ o vi omai inọ ma ta usi uwoma na, o rẹ lẹliẹ udu jọ omai awọ. Jihova o se omai “isẹri” riẹ. (Aiz. 43:10) Nọ ọghọ ologbo o bru họ omai oma na. Wọhọ epanọ Jihova ọ ta kẹ Izikiẹl nọ, “Jọ ozọ rai u mu owhẹ hẹ” na, ọ be vuẹ omai nẹnẹ re inọ: “Jọ idudu e jọ owhai oma ha.” Fikieme ma gbẹ dhozọ ahwo nọ a be wọso omai hi? Keme ma riẹ nọ Jihova họ ọnọ o vi omai uwou na, yọ ọ rrọ kugbe omai wọhọ epanọ ọ jọ kugbe Izikiẹl na.—Se Aizaya 44:8.

6. (a) Eme Jihova ọ ta, nọ u dhesẹ nọ o ti fiobọhọ kẹ omai? (b) Kọ eme o be lẹliẹ ẹgba ruọ omai oma je ru eva were omai?

⁶ Jihova ọ ta nọ o ti fiobọhọ kẹ omai. Wọhọ oriruo, taure ọ tẹ te ta nọ, “Whai họ isẹri mẹ,” ọ ta nọ: “Okenọ whọ te nya ame obuobu na vrẹ, mẹ te jọ kugbe owhẹ, yọ okenọ whọ te nya ithẹ na vrẹ, ame na o ti le owhẹ no ho. Okenọ whọ te nya erae vrẹ, e te mahe owhẹ hẹ, yọ erri erae na o ti mu owhẹ hẹ.” (Aiz. 43:2) Nọ ma be ta usi uwoma na, ẹsejọ ma rẹ nyaku ebẹbẹ nọ e wọhọ ame obuobu, gbe edawọ nọ e wọhọ erae. Ghele na, ma gbẹ be ta usi uwoma na keme Jihova o bi fiobọhọ kẹ omai. (Aiz. 41:13) Wọhọ epanọ ahwo buobu a jẹ gaviezọ kẹ Izikiẹl he na, ere ahwo buobu a be gaviezọ kẹ usi uwoma nọ ma be ta ha. Rekọ oyena u dhesẹ hẹ inọ ma be riẹ usi uwoma na ta ha. Dede nọ a be gaviezọ họ, ma riẹ nọ iruo na nọ ma tilẹmu na u bi ru eva were Jihova. Yọ ẹsikpobi nọ ma tẹ kareghẹhọ onana, ẹgba ọ rẹ ruọ omai oma. Pọl ukọ na ọ ta nọ: “Omomọvo o ti wo osohwa riẹ wọhọ epaọ iruo riẹ.” (1 Kọr. 3:8; 4:1, 2) Oniọvo-ọmọtẹ jọ nọ ọ rrọ ọkobaro kri no ọ ta nọ: “O be kẹ omẹ evawere gaga inọ omodawọ mai Jihova o re rri rọ hwa omai osa.”

7. Nọ Izikiẹl ọ tẹ kareghẹhọ eruẹaruẹ na, ẹvẹ u ti ro fiobọhọ kẹe? (Rri uwoho nọ o rrọ uke emagazini na.)

⁷ Izikiẹl ọ ruẹ nọ ẹzi Ọghẹnẹ o wo ẹgba gaga. Oke nọ a je dhesẹ eruẹaruẹ jọ kẹe, ọ ruẹ oghẹrẹ nọ ẹzi ọfuafo na o be rọ wọ emama ẹzi nọ i wo ogaga thesiwa gbe etẹ ilogbo akẹkẹ jọ nọ o bi lo nwranwranwra no otọ. (Izik. 1:20, 21) Kọ eme Izikiẹl o ru nọ ọ ruẹ e rai? Ọ ta nọ: “Nọ mẹ ruẹ e riẹ, me te kie vovao tuotọ.” Oware nọ ọ ruẹ na o lẹliẹ ozọ mu ei gaga. (Izik. 1:28) Ma riẹ nọ ẹsikpobi nọ Izikiẹl ọ tẹ kareghẹhọ eruẹaruẹ igbunu yena, o te kareghẹhọ iẹe inọ ẹzi Ọghẹnẹ o ti fiobọhọ kẹe whowho ovuẹ na.

8-9. (a) Eme ọ via nọ Jihova ọ ta kẹ Izikiẹl nọ ọ kpama? (b) Eme ọfa Jihova o ru nọ o kẹ Izikiẹl ẹgba gbe udu nọ o ro whowho ovuẹ na?

⁸ Jihova ọ ta kẹ Izikiẹl nọ: “Ọmọ ohwo, kpama dikihẹ re mẹ ruẹsi lele owhẹ ta ẹme.” Ẹme yena nọ Jihova ọ ta kẹe na . . . avọ ẹzi riẹ nọ ọ kẹ riẹ . . . o kẹ riẹ ogaga nọ ọ sae rọ kpama. Izikiẹl o kere nọ: “Ẹzi ọ tẹ ruọ omẹ oma, o tẹ lẹliẹ omẹ kpama dikihẹ.” (Izik. 2:1, 2) Uwhremu na nọ o mu ovuẹ Ọghẹnẹ họ ewhowho no, “obọ” Ọghẹnẹ, koyehọ ẹzi ọfuafo na, o te je fiobọhọ kẹe. (Izik. 3:22; 8:1; 33:22; 37:1; 40:1) Ẹzi Ọghẹnẹ o fiobọhọ kẹ Izikiẹl nọ ọ jẹ rọ ta ẹme Ọghẹnẹ kẹ ahwo nọ “a rrọ uzou gaga jẹ rrọ udu gaga.” (Izik. 3:7) Jihova ọ ta kẹ Izikiẹl nọ: “Me ru ovao ra fihọ gaga no wọhọ epanọ ovao rai o rrọ na, je ru aruezo ra fihọ gaga no wọhọ epanọ aruezo  rai ọ rrọ na. Me ru aruezo ra wọhọ edaemọno no, me ru rie ga vi utho. Jọ ozọ rai u mu owhẹ hẹ hayo who guegue fiki ovao rai hi.” (Izik. 3:8, 9) O wọhọ ẹsenọ Jihova ọ be ta kẹ Izikiẹl nọ: ‘Jọ udu u bru owhẹ fiki uzou ogaga ahwo na ha. Mẹ te kẹ owhẹ ẹgba.’

⁹ No umuo oke yena vrẹ, ẹzi Ọghẹnẹ o tẹ jẹ wọ Izikiẹl nyai whowho ovuẹ na kẹ ahwo. O kere nọ: “Obọ Jihova o tẹ jọ ehru mẹ gaga.” Oka soso o ro roro kpahe ovuẹ na re o da ruọ ẹe oma, ọ vẹ sai whowho iei ududu. (Izik. 3:14, 15) Kẹsena Jihova ọ tẹ rehọ iẹe kpohọ ukiekpotọ opraprara jọ, kọ etẹe ‘ẹzi ọ jọ ruọ ẹe oma.’ (Izik. 3:23, 24) Enẹ Jihova o ro fiobọhọ kẹe re ọ sai whowho ovuẹ na.

10. Eme o sai fiobọhọ kẹ omai ta usi uwoma na, kọ fikieme?

¹⁰ Eme o rẹ sai fiobọhọ kẹ omai ta usi uwoma na nẹnẹ? Re ma riẹ uyo onọ yena, joma roro kpahe oware nọ o via kẹ Izikiẹl na. Taure o te ti mu ovuẹ na họ ewhowho, Ọghẹnẹ ọ rọ ẹzi riẹ kẹe ẹgba nọ o ti ro whowho ovuẹ na. Epọvo na o rrọ nẹnẹ re. Ọghẹnẹ ọ be rọ ẹzi riẹ kẹ omai ẹgba nọ ma sae rọ ta usi uwoma na. Fikieme? Keme Setan ọ be họre omai. Ọ gwọlọ ru re ma siọ usi uwoma na ba ẹta. (Evia. 12:17) Ohwo ọ sai roro nọ u wo oghẹrẹ ovo nọ ma sai ro fi Ẹdhọ kparobọ họ keme o wo ogaga vi omai. Rekọ isẹri nọ ma bi se kpahe odẹ Ọghẹnẹ na u dhesẹ nọ ma bi fi ei kparobọ! (Evia. 12:9-11) Ẹvẹ ma rọ ta ere? Keme ma tẹ be ta usi uwoma na, u dhesẹ nọ ma be dhozọ Setan he, rekọ ma bi fi ei kparobọ. Kọ eme ma sae ta nọ o bi fiobọhọ kẹ omai ta usi uwoma na, ghelọ epanọ a kpokpo omai te na? Jihova ọye ọ be rọ ẹzi ọfuafo riẹ kẹ omai ẹgba na, yọ iruo nọ ma bi ru na e be were iẹe eva.—Mat. 5:10-12; 1 Pita 4:14.

11. Eme ẹzi Ọghẹnẹ o re fiobọhọ kẹ omai ru, kọ eme ma re ru re ẹzi na o te omai obọ?

 ¹¹ Jihova o ru ovao Izikiẹl gbe aruezo riẹ ga. Eme onana u wuhrẹ omai? U wuhrẹ omai nọ oware ovo nọ o rẹ via nọ o rẹ whaha omai usi uwoma ota o riẹ hẹ. Ọghẹnẹ ọ te rọ ẹzi ọfuafo riẹ fiobọhọ kẹ omai. (2 Kọr. 4:7-9) Kọ eme ma re ru re Ọghẹnẹ ọ sae kẹ omai ẹzi ọfuafo riẹ? Ma rẹ lẹ sei ẹsikpobi re ọ kẹ omai ẹzi riẹ, ma vẹ jẹ rọwo nọ o ti yo olẹ mai. Jesu ọ ta kẹ ilele riẹ nọ: “Wha ruabọhọ ẹyare, . . . wha ruabọhọ ẹgwọlọ, . . . wha ruabọhọ ekporo.” Ma te ru ere, Jihova ọ te kẹ omai ẹzi riẹ keme “ọ rẹ rehọ ẹzi ọfuafo kẹ enọ e be yare iẹe.”—Luk 11:9, 13; Iruẹru 1:14; 2:4.

12. Ma te rri Izikiẹl 2:9–3:3, diẹse ma sae ta nọ uko-obe na u no ze, kọ eme a kere fihọ iẹe?

¹² Orọnikọ ẹzi Ọghẹnẹ ọvo ọ kẹ Izikiẹl ẹgba ha, ẹme Ọghẹnẹ ọ kẹ riẹ ẹgba re. Izikiẹl ọ jọ eruẹaruẹ ruẹ uko-obe jọ nọ ohwo jọ o kru họ obọ. (Se Izikiẹl 2:9–3:3.) Bovẹ uko-obe na o no ze? Eme a kere fihọ iẹe? Kọ ẹvẹ o rọ kẹ Izikiẹl ẹgba? Joma ta kpahe eware nana. Obọ agbara-uvie Ọghẹnẹ uko-obe na u no ze. Ẹsejọhọ omọvo ikọ-odhiwu ene nọ Izikiẹl ọ kake ruẹ na, ọye Jihova ọ rehọ uko-obe na kẹ ro se Izikiẹl. (Izik. 1:8; 10:7, 20) Eme Ọghẹnẹ eye e rrọ uko-obe na. A kere ovuẹ ẹdhoguo nọ Izikiẹl o ti whowho kẹ ahwo Ju nọ e rrọ uzou gaga nọ e jọ igbo na fihọ uko-obe na. (Izik. 2:7) A kere ovuẹ nana fihọ te uke te eva uko-obe na.

13. Ẹvẹ Jihova ọ ta kẹ Izikiẹl nọ o ru uko-obe na, kọ fikieme o jẹ rọ mere?

¹³ Jihova ọ ta kẹ Izikiẹl nọ jọ ọ re uko-obe na kpobi no ‘re o vọe eva.’ Izikiẹl ọ tẹ ginẹ re uko-obe na, yọ ọ re riẹ re. Kọ eme oware nana u dhesẹ? U dhesẹ nọ u fo nọ Izikiẹl ọ rẹ romatotọ roro kpahe ovuẹ na re o daruọ ẹe oma ziezi taure ọ tẹ te nyai whowho iei. O re roro kpahe ovuẹ na te epanọ oma o rẹ rọ wọe nyai whowho iei. Nọ Izikiẹl ọ jẹ re uko-obe na, ọ tẹ ruẹ nọ uko-obe na o be “mere wọhọ ọnyọ.” (Izik. 3:3) Fikieme? Keme Izikiẹl ọ ruẹ nọ ọghọ ologbo Jihova o bru họ iẹe oma na nọ o ro vi ei inọ ọ nyai whowho ovuẹ riẹ. Onana o jẹ were iẹe oma. (Ol. 19:8-11) Eva e were riẹ gaga inọ Jihova ọ rehọ e riẹ mu ọruẹaro riẹ.

14. Ẹvẹ Izikiẹl ọ sae rọ ruẹrẹ oma họ re o whowho ovuẹ na?

¹⁴ Jihova ọ ta kẹ Izikiẹl nọ: “Gaviezọ re who fi eme kpobi nọ mẹ te ta kẹ owhẹ na họ udu.” (Izik. 3:10) Ẹme yena o dhesẹ nọ Izikiẹl ọ rẹ gaviezọ ziezi re ọ sae kareghẹhọ eme nọ a kere fihọ uko-obe na, o ve je roro didi kpahe ae. Onana o te kẹe ẹgba, yọ o te lẹliẹe whowho ovuẹ na kẹ ahwo na ziezi wọhọ epanọ Ọghẹnẹ ọ gwọlọ e riẹ. (Izik. 3:11) Nọ Izikiẹl ọ tẹ riẹ oware nọ ọ be te ta je roro didi kpahe iẹe no, kiyọ ọ ruẹrẹ oma kpahe kẹ epanọ o ti ro whowho ovuẹ na no.—Je rri Olezi 19:14.

15. Re ma sae gbẹ ta usi uwoma na, eme ma re fihọ udu mai?

¹⁵ Re ma sae gbẹ ta usi uwoma na, u fo nọ ma rẹ hai gbe se ẹme Ọghẹnẹ ziezi re o sae kẹ omai ẹgba. Ma re fi eme nọ Jihova ọ be ta kẹ omai họ udu mai. Ebaibol na Jihova ọ be rọ ta ẹme kẹ omai nẹnẹ. Kọ eme ma re ru re ẹme Ọghẹnẹ o sai te omai udu ziezi jẹ kẹ omai ẹgba nọ ma re ro ru oware nọ Ọghẹnẹ ọ gwọlọ?

16. Eme ma re ru re Ẹme Ọghẹnẹ o sae daruọ omai oma ziezi?

 ¹⁶ Nọ ohwo ọ tẹ re emu, nọ emu na ọ jẹ daruọ ẹe oma, o rẹ kẹe ẹgba. Epọvo na re, nọ ma te wuhrẹ ẹme Ọghẹnẹ je roro didi kpahe iẹe, o rẹ kẹ omai ẹgba. Joma hae kareghẹhọ obọdẹ oware nana nọ ma wuhrẹ no uko-obe nọ Jihova ọ ta nọ Izikiẹl ọ re na ze. Jihova ọ gwọlọ nọ ma te bi se ẹme riẹ, jọ o daruọ omai oma ziezi re o jọ wọhọ ẹsenọ ma be re iẹe ‘re o vọ omai eva.’ Eware esa jọ e riẹ nọ ma re ru nọ e rẹ lẹliẹe daruọ omai oma. Orọ ọsosuọ, ma rẹ lẹ, orọ avọ ivẹ, ma re se ẹme Ọghẹnẹ, orọ avọ esa, ma ve roro didi kpahe iẹe. Taure ma te ti se Ebaibol, u fo nọ ma rẹ lẹ re ẹme nọ ma ti se na o te omai udu. Kẹsena ma je se oria jọ Ebaibol no, ma ve dhizu, roro didi kpahe oware nọ ma se na. Kọ eme o te via nọ ma te ru ere? Ẹme Ọghẹnẹ o te daruọ omai oma ziezi.

17. Fikieme u ro wuzou gaga re ma hai se Ebaibol je roro didi kpahe eware nọ ma se?

¹⁷ Fikieme u ro wuzou gaga re ma hai se Ebaibol je roro didi kpahe ẹme nọ ma se? O rẹ lẹliẹ omai wo udu nọ ma rẹ rọ ta usi uwoma Uvie Ọghẹnẹ enẹna. O te jẹ lẹliẹ omai whowho ovuẹ ẹdhoguo nọ o sae jọ nọ ma ti whowho kẹle na ududu. U te no ere no, o te lẹliẹ omai kareghẹhọ epanọ Jihova o woma te. Yọ ma te ru ere, ma te kẹle iẹe gaga. U te no ere no, o te whae ze nọ eva e te rọ were omai gaga, udu u ti te omai otọ, eware nọ Ọghẹnẹ o bi ru kẹ omai e vẹ te jẹ da omai ẹro.—Ol. 119:103.

18. Eme ahwo nọ ma be ta usi uwoma kẹ a te kareghẹhọ ẹdẹfa?

¹⁸ Ọruẹaro Izikiẹl ọ jọ, rekọ mai yọ eruẹaro ho. O make rrọ ere na, ma gwọlọ gbẹ rọ Ebaibol na ta usi uwoma kẹ ahwo bẹsenọ Jihova ọ rẹ ta nọ u te no. Nọ ẹdhoguo o jẹ te ze, ohwo ọvo o gbe gu unoma ha inọ o yo ho, inọ a vuẹ riẹ oware nọ Ọghẹnẹ ọ ta ha. (Izik. 3:19; 18:23) Oke yena, a te kareghẹhọ nọ ma jẹ ta usi uwoma kẹ ae, yọ eme nọ ma jẹ ta na eme Ọghẹnẹ.

19. Eme o ti fiobọhọ kẹ omai gbẹ ta usi uwoma na?

¹⁹ Eme o te lẹliẹ omai wo ẹgba nọ ma rẹ rọ ruabọhọ usi uwoma ota na? Eware esa nọ i fiobọhọ kẹ Izikiẹl na i ti fiobọhọ kẹ omai re. Ma rẹ ruabọhọ usi uwoma ota na keme ma riẹ nọ Jihova họ ọnọ o vi omai uwou na. Ẹzi Ọghẹnẹ ọ be kẹ omai ẹgba, ẹme Ọghẹnẹ ọ tẹ be jẹ kẹ omai ẹgba re. Jihova ọ rrọ omai emu, fikiere joma gbẹ hae ta usi uwoma na, je thihakọ ru iruo na “te urere.”—Mat. 24:13.