UZOẸME UWUHRẸ 34
OLE AVỌ 107 Uyoyou Ọghẹnẹ Yọ Oriruo kẹ Omai
Epanọ A Sae rọ Re Ohrọ Ohwo nọ Ọ Raha Uzi je Dhesẹ nọ A You Rie
“Ọghẹnẹ ọ be rọ fiki uwowou riẹ fiobọhọ kẹ owhẹ re who kurẹriẹ.”—ROM 2:4.
OWARE NỌ A JARIẸ TA KPAHE
Oghẹrẹ nọ ekpako ukoko na a sai ro fiobọhọ kẹ inievo nọ e raha uzi ulogbo.
1. Nọ ahwo jọ a tẹ raha uzi ulogbo, eme a sai ru nọ a te fiobọhọ kẹ ae?
MA JỌ uzoẹme nukpo na ruẹ oware nọ Pọl ọ ta inọ a ru ọzae nọ ọ raha uzi ulogbo evaọ ukoko nọ o jọ obọ Kọrint. Nọ ọzae na ọ raha uzi no, ọ rọwo kurẹriẹ hẹ, fikiere a te si ei no ukoko. Rekọ ahwo nọ a raha uzi ulogbo a rẹ sai kurẹriẹ nọ a te fiobọhọ kẹ ae. Ma rẹ ruẹ ẹme otiọye na nọ ma te rri oria Ebaibol nọ a rehọ uzoẹme mai no ze na. (Rom 2:4) Kọ ẹvẹ ekpako na a sai ro fiobọhọ kẹ ohwo nọ ọ raha uzi re o kurẹriẹ?
2-3. Oniọvo jọ ọ tẹ raha uzi ulogbo jọ yọ ma riẹ kpahe iẹe, eme ma re ru, kọ fikieme ma re ro ru ere?
2 Ekpako na a gbẹ riẹ sọ oniọvo jọ ọ raha uzi ulogbo jọ họ, a sai fiobọhọ kẹe he. Nọ o rrọ ere na, kinọ oniọvo jọ ọ tẹ raha uzi ulogbo nọ o sai ru nọ a re ro si ohwo no ukoko, yọ ma riẹ kpahe iẹe, eme ma re ru? Ma rẹ vuẹe nọ jọ ọ nyae vuẹ ekpako ukoko na oware nọ o ru na re a fiobọhọ kẹe.—Aiz. 1:18; Iruẹru 20:28; 1 Pita 5:2.
3 Kinọ oniọvo na ọ gbẹ nyae vuẹ ekpako na ha, eme ma re ru? Mai ọvo ma rẹ nyae vuẹ ekpako na re a sai fiobọhọ kẹe. Ma te ru ere, kiyọ ma gine you oniọvo na keme ma gwọlọ nọ ekpako na a fiobọhọ kẹe re ọ wariẹ kẹle Jihova. Ohwo na o te gbe bi ru oware uyoma vrẹ ere ọvo, usu riẹ avọ Jihova o te fa no. U ve ti je ru nọ ahwo a te rọ ta ikpehre eme kpahe ukoko na. Oye u je fo re ma nyae vuẹ ekpako na oware nọ ohwo na o ru na. Ma du dhozọ ohwo na ha. Ma tẹ vuẹ ekpako na, kiyọ ma you Jihova gbe ohwo na.—Ol. 27:14.
EPANỌ EKPAKO NA A SAI RO FIOBỌHỌ KẸ OHWO NỌ Ọ RAHA UZI ULOGBO
4. Nọ ekpako ukoko a tẹ nyai lele ohwo nọ ọ raha uzi ulogbo ta ẹme, eme họ oware nọ o rẹ mae jarae oja?
4 Nọ oniọvo jọ ọ tẹ raha uzi ulogbo, ekpako nọ e rrọ ukoko na a rẹ rọ ekpako esa jọ mu re a jọ ogbẹgwae ekpako a nọ a re lele iei ta ẹme. A rẹ jọ ahwo nọ a te sai ru oware nọ a be te kẹ ae inọ a ru na ziezi. A re wo omaurokpotọ jẹ riẹ oria nọ a sai ru ba. A riẹ nọ dede nọ a ti ru epanọ a re ro fiobọhọ kẹ ohwo nọ ọ raha uzi na re o kurẹriẹ, a sae gbae họ re o kurẹriẹ hẹ. (Izie. 30:19) Ekpako na a rẹ kareghẹhọ nọ orọnikọ epanọ Devidi ovie na o kurẹriẹ nọ a nyae ta ẹme kẹe na, ere ohwo kpobi nọ ọ raha uzi ọ te nwani kurẹriẹ hẹ. (2 Sam. 12:13) Ahwo jọ nọ a raha uzi no, a tẹ make be daoma kpọ ae họ, a rẹ rọwo ho. (Emu. 4:6-8) Oware nọ o rẹ mae jọ ogbẹgwae ekpako nọ a ro mu na oja họ, epanọ a re ro fiobọhọ kẹ oniọvo nọ ọ raha uzi na re o kurẹriẹ. Kọ eme a rẹ kareghẹhọ nọ a te nyai lele iei ta ẹme na?
5. Ehrẹ Ebaibol vẹ e sai fiobọhọ kẹ ekpako na nọ a te bi lele ohwo nọ ọ raha uzi ta ẹme? (2 Timoti 2:24-26) (Rri uwoho na re.)
5 Ekpako na a re rri rie nọ ohwo nọ ọ raha uzi na yọ ogodẹ Jihova nọ o vru, nọ Jihova o you gaga. (Luk 15:4, 6) A te rri rie ere, okenọ a ti lele iei ta ẹme, a re doku ei hi, hayo ta eme edada kẹe he. Yọ a rẹ rọ ekpehre ubiẹro rri rie he. Ekpako na a re roro nọ, ‘Nọ ma te nya na, ma tẹ nọe enọ no, ma jẹ riẹ oware nọ o via no ọvo, koyehọ iruo mai i re no’ ho. A rẹ daoma wo uruemu nọ Pọl ọ fodẹ evaọ ileta nọ o kere se Timoti. (Se 2 Timoti 2:24-26.) Ekpako na a rẹ jọ wowou, a rẹ rọ unu kpotọ ta ẹme re a sae ta ẹme nọ o re te ohwo na udu.
Epanọ ithuru-igodẹ oke anwae a jẹ hae gwọlọ igodẹ nọ i vru na, ere ekpako na a rẹ daoma fiobọhọ kẹ ogodẹ Jihova nọ o vru re o zihe ze (Rri edhe-ẹme avọ 5)
6. Taure ekpako na a te ti lele ohwo nọ ọ raha uzi ulogbo ta ẹme, eme a rẹ kaki ru? (Ahwo Rom 2:4)
6 Ekpako na a rẹ kake kareghẹhọ oghẹrẹ nọ Jihova o re ru ohwo nọ ọ raha uzi. A re ru ohwo na oghẹrẹ nọ Jihova ọ gwọlọ nọ a ru ei. A rẹ kareghẹhọ ẹme nọ Pọl ọ ta inọ: “Ọghẹnẹ ọ be rọ fiki uwowou riẹ fiobọhọ kẹ owhẹ re who kurẹriẹ.” (Se Ahwo Rom 2:4.) Ekpako na a rẹ kareghẹhọ nọ a wọhọ ithuru-igodẹ nọ e be rẹrote igodẹ Kristi, yọ oware nọ Kristi ọ ta, a re ru. (Aiz. 11:3, 4; Mat. 18:18-20) Taure ogbẹgwae ekpako na a tẹ te nyabru ohwo nọ ọ raha uzi na, a rẹ kareghẹhọ nọ oware nọ a be nyai ru họ, re a fiobọhọ kẹ ohwo na kurẹriẹ. A rẹ lẹ kpahe iẹe. A rẹ kiẹ Ebaibol gbe ebe ukoko na re a ruẹ eme nọ i ti fiobọhọ kẹ ae. A rẹ jẹ lẹ re Jihova ọ kẹ ae areghẹ gbe otoriẹ. A rẹ daoma riẹ ohwo na ziezi sọ eware jọ nọ e via kẹe oke jọ hayo oghẹrẹ nọ a rọ yọrọ iẹe notọ ze eye i ru nọ o ro wo uruemu jọ nọ o wo hayo ru oware nọ o ru na.—Itẹ 20:5.
7-8. Nọ ekpako na a te bi lele ohwo nọ ọ raha uzi ta ẹme, ẹvẹ a sai ro dhesẹ nọ a wo odiri epanọ Jihova o wo odiri na?
7 Ekpako na a re wo odiri epanọ Jihova o re wo odiri na. A rẹ kareghẹhọ oware nọ Jihova o ru okenọ ahwo jọ evaọ oke anwae a ru eware nọ i woma ha. Okenọ Keni o je mu ofu, Jihova ọ rọ unu kpotọ lele iei ta ẹme. Ọ vuẹ riẹ nọ ọ gbẹ siọ ofu na ba ha, oware uyoma u ti noi ze, rekọ ọ tẹ siọ ofu na ba je bi ru oware uwoma, eware i ti woma kẹe. (Emu. 4:6, 7) Okenọ Devidi ọ raha uzi, Jihova o vi Netan ọruẹaro na bru ei. Netan ọ tẹ kẹ oriruo jọ nọ u duobọte Devidi udu gaga. (2 Sam. 12:1-7) Ere ọvo ho, okenọ ahwo Izrẹl a jẹ raha izi Ọghẹnẹ, Ọghẹnẹ ọ “ruabọhọ je vi” eruẹaro riẹ nyae kpọ ae họ. Jihova o “je dhe ai evievi” bru ahwo Izrẹl. (Jeri. 7:24, 25) Jihova ọ hẹrẹ inọ ahwo nọ a raha uzi na a kurẹriẹ no taure o te ti fiobọhọ kẹ ae he. Rekọ avọ epanọ a gbẹ be rọ raha uzi na, Jihova o ro vi ahwo nyae vuẹ ae nọ a kurẹriẹ.
8 Ekpako ukoko na a rẹ rọ aro kele Jihova nọ a tẹ be daoma fiobọhọ kẹ ohwo nọ ọ raha uzi ulogbo. Nọ a te bi fiobọhọ kẹ oniọvo nọ ọ raha uzi, a re ru ere “avọ odiri ọgaga” wọhọ epanọ obe 2 Timoti 4:2 o ta. Onana u dhesẹ nọ ọkpako nọ o bi lele oniọvo otiọye na ta ẹme ọ rẹ daoma gba omariẹ. O re wo odiri jẹ ta ẹme nọ o re te ohwo nọ ọ raha uzi na udu, nọ o te lẹliẹe gwọlọ nọ o re ru oware uwoma. Ọkpako na o te mu ofu, hayo nọ ọ tẹ be ta ẹme kẹe avọ ofu, ẹsejọhọ ohwo nọ ọ raha uzi na o ti gbe fi ẹme na họ udu hu hayo ọ gbẹ te gwọlọ kurẹriẹ hẹ.
9-10. Ẹvẹ ekpako ukoko a sae rọ ta ẹme nọ o re te ohwo nọ ọ raha uzi ulogbo udu?
9 Ekpako na a rẹ daoma riẹ eware jọ nọ ohwo na o bi ru nọ e lẹliẹ e riẹ raha uzi na. Ẹsejọhọ taure oniọvo na ọ tẹ te raha uzi na, o gbe bi ru uwuhrẹ omobọ riẹ tere he hayo o gbe bi kpohọ usi uwoma tere he. Kọ ọ gbẹ be lẹ kẹse kẹse? Kọ ọ be hae lẹ no eva riẹ ze kabinọ olẹ riẹ o be hae jọ ehruehru? Kọ ọ be hai ru emeware jọ nọ i woma ha nọ i bi si ei urru? Kọ o bi lele oghẹrẹ ahwo jọ nya usu? Kọ ifimu, ile, hayo igemu nọ ọ rẹ fa yọ enọ i woma tere he? Ẹsejọhọ eware yena nọ o bi ru anwọ oke jọ ze na e soriẹ ze nọ ọ gbẹ nwani mukpahe eware nọ Jihova o mukpahe tere he. Kọ ọ ruẹ no nọ eware yena nọ o bi ru anwọ oke jọ ze na e rẹ dha Jihova Ọsẹ obọ odhiwu riẹ eva?
10 Ekpako nọ i bi lele oniọvo nọ ọ raha uzi ta ẹme, a rẹ nọe emamọ enọ nọ e rẹ lẹliẹe roro kpahe eware nọ o bi ru hayo enọ o ru hu nọ e lẹliẹ e riẹ raha uzi na. A rẹ nwane kiẹ otọ riẹ ga hrọ họ re ọ ta eware jọ nọ u du gwọlọ nọ ekpako na a rẹ riẹ hẹ. (Itẹ 20:5) A sae tubẹ kẹe epaọ iriruo jọ nọ e te lẹliẹe roro, ọ vẹ te ruẹ nọ oware nọ o ru na u gine yoma gaga. Ere Netan ọ kẹ Devidi oriruo re. Ẹsejọhọ eme nọ ogbẹgwae ekpako na a ti lele ohwo na ta evaọ ẹdẹ ọsosuọ na, i ti te ohwo na udu te epanọ oware nọ o ru na o te rọ ginẹ dae. Ọ sae nwane rọ ere kurẹriẹ dede.
11. Eme Jesu o ru nọ ekpako na a sae rọ aro kele?
11 Ekpako na a rẹ daoma rọ aro kele Jesu. Nọ Jesu o zihe kpobọ odhiwu no, ọ ta ẹme kẹ Sọl nọ ọ jọ ohwo Tasọs. Jesu ọ nọ riẹ emamọ onọ jọ nọ u duobọtei udu. Ọ nọ riẹ nọ: “Sọl, Sọl, fikieme who bi ro kpokpo omẹ?” Onọ na o lẹliẹ Sọl ruẹ nọ oware nọ o bi ru anwẹdẹ na u woma ha. (Iruẹru 9:3-6) U te no Sọl no, okenọ Jesu ọ jẹ vuẹ se ukoko jọ, ọ ta kpahe “aye nọ a re se Jezibẹl na” inọ: “Mẹ kẹ riẹ oke re o kurẹriẹ.”—Evia. 2:20, 21.
12-13. Nọ ogbẹgwae ekpako a te lele ohwo nọ ọ raha uzi ta ẹme no evaọ ẹdẹ ọsosuọ, eme a sai ru nọ o sae lẹliẹe kurẹriẹ? (Rri uwoho na re.)
12 Ekpako na a rẹ rọ aro kele Jesu. A re wo odiri. A rẹ nwane ta nọ oniọvo nọ ọ raha uzi na ọ be rọwo kurẹriẹ hẹ hẹ. Ginọ uzẹme nọ ahwo jọ a tẹ raha uzi, oke ọsosuọ nọ ogbẹgwae ekpako u ti ro lele ae ta ẹme, a sai gine kurẹriẹ. Rekọ orọ ahwo jọ o rrọ ere he. Ẹsejọhọ omoke jọ o te vrẹ taure a te ti kurẹriẹ. Fikiere ogbẹgwae ekpako na a sai lele ohwo na ta ẹme vrẹ ẹsiẹvo. Nọ a te lele ohwo na ta ẹme no evaọ orọ ọsosuọ, ẹsejọhọ o ve ti kpo nyai roro ẹme na didi. Ẹsejọhọ ọ vẹ te lẹ se Jihova re ọ rọvrẹ riẹ. (Ol. 32:5; 38:18) Nọ o te ru ere no, ọfa nọ ogbẹgwae ekpako na a te wariẹ lele iei ta ẹme, ọ sai kurẹriẹ otẹrọnọ o kurẹriẹ evaọ orọ ọsosuọ nọ a ro lele iei ta ẹme he.
13 Ekpako na a re wo ororokẹ jẹ jọ wowou. Ere a sai ro fiobọhọ kẹ ohwo nọ ọ raha uzi na kurẹriẹ. A re rẹro nọ, nọ a be daoma fiobọhọ kẹ ohwo na, Jihova o ti ru nọ ohwo na ọ te rọ ruẹ nọ oware nọ o ru na o thọ gaga, o ve ti kurẹriẹ. Ekpako na a rẹ lẹ se Jihova re o fiobọhọ kẹ ohwo na kurẹriẹ.—2 Tim. 2:25, 26.
Ekpako na a sai lele ohwo nọ ọ raha uzi ta ẹme vrẹ ẹsiẹvo, re ohwo na ọ sai wo uvẹ nọ o re ro kurẹriẹ (Rri edhe-ẹme avọ 12)
14. Nọ oniọvo nọ ọ raha uzi o te kurẹriẹ, ono a re jiri, kọ fikieme?
14 Nọ ohwo nọ ọ raha uzi o te kurẹriẹ, eva e rẹ were omai gaga. (Luk 15:7, 10) Kọ ekpako na a re jiri inọ ae a ru nọ ohwo na o ro kurẹriẹ na? Ijo. Kareghẹhọ ẹme nọ Pọl o kere kpahe erahaizi. O kere nọ: “Ẹsejọhọ Ọghẹnẹ o ti ru ai kurẹriẹ.” (2 Tim. 2:25) Jihova họ ọnọ ma re jiri. Ọye họ ọnọ o fiobọhọ kẹ Oleleikristi nọ o bi veghe uzou na nwene. Pọl ọ tẹ jẹ fodẹ emamọ eware jọ nọ i re no ekurẹriẹ na ze. Ọ ta nọ u re fiobọhọ kẹ ọrahauzi na wo eriariẹ egbagba uzẹme na. U re ru nọ ọ rẹ rọ ruẹ nọ oware nọ o bi ru na o ginẹ thọ. Ọ vẹ te dhẹ vabọ no agbefẹ Ẹdhọ.
15. Eme ekpako na a re ru re a hai gbe fiobọhọ kẹ oniọvo nọ ọ raha uzi nọ o kurẹriẹ na?
15 Nọ ohwo nọ ọ raha uzi o te kurẹriẹ no, ogbẹgwae ekpako na a re ru epanọ a rẹ hae rọ nyae tuduhọ iẹe awọ re ọ gbẹ wariẹ kie kẹ Ẹdhọ họ, rekọ ọ vẹ hai ru oware nọ o rẹ were Ọghẹnẹ. (Hib. 12:12, 13) Ekpako ukoko na a rẹ vuẹ ukoko na oware nọ oniọvo na o ru na ha. Kọ eme a rẹ vuẹ ukoko na?
“JỌ IRARO AHWO KPOBI WHỌKU AHWO NỌ A BE RAHA UZI”
16. Nọ Pọl ọ jọ 1 Timoti 5:20 ta nọ “iraro ahwo kpobi” a rẹ jọ whọku ohwo nọ ọ raha uzi na, amono họ ahwo kpobi nọ ọ fodẹ na?
16 Se 1 Timoti 5:20. Pọl o kere ẹme yena se Timoti nọ ọ jọ ọkpako ukoko. Ọ vuẹ Timoti oghẹrẹ nọ o re ru “ahwo nọ a be raha uzi.” Ọ ta kẹe nọ jọ ọ whọku ahwo otiọye na evaọ “iraro ahwo kpobi.” Kọ Pọl ọ be ta kẹ Timoti nọ iraro ukoko na soso ọ rẹ jọ whọku ahwo otiọye na? Nwanọ ere he. Nọ ọ ta nọ “iraro ahwo kpobi” na, ahwo nọ ọ jẹ ta na họ, ahwo jọ nọ a riẹ kpahe uzi nọ ohwo na ọ raha na. Ẹsejọhọ iraro rai ohwo na ọ jọ raha uzi na hayo ohwo na ọ lẹlẹ vuẹ ae kpahe uzi nọ ọ raha na. Ekpako na a rẹ rọ areghẹ vuẹ ahwo otiọye na inọ a lele ohwo na ta ẹme no yọ a kpọ riẹ họ no.
17. Otẹrọnọ inievo buobu a riẹ kpahe uzi nọ oniọvo jọ ọ raha hayo uviemenẹ a te riẹ kpahe iẹe, eme a re woro kẹ ukoko na, kọ fikieme?
17 Ẹsejọhọ inievo buobu evaọ ukoko na a riẹ kpahe oware uyoma nọ ohwo na o ru na no. Hayo o sae jọ nọ oke o be nya na, a te riẹ kpahe iẹe. O tẹ rrọ ere, koyehọ “iraro ahwo kpobi” nọ Ebaibol ọ ta na u te ukoko na soso no, orọnọ imibi ahwo jọ ọvo ho. Fikiere ọkpako ukoko jọ o re woro kẹ ukoko na soso inọ, oniọvo otiọnana, a whọku ei. Kọ fikieme a re ro whowho iei kẹ ukoko na? Pọl ọ ta nọ: “Re o jọ unuovẹvẹ kẹ enọ i kiọkọ,” re a gbẹ nyae raha uzi hi.
18. Nọ emọ nọ e họ-ame no nọ a ri te ikpe ikpegberee he a tẹ raha uzi ulogbo, eme ekpako na a re ru? (Rri uwoho na re.)
18 Kọ otẹrọnọ Oleleikristi nọ ọ họ-ame no nọ o ri te ikpe ikpegberee he ọ raha uzi ulogbo jọ, eme ekpako na a re ru? Ekpako na a re vi ekpako ivẹ jọ nyai lele ọmọ na ta ẹme, yọ ọsẹgboni riẹ nọ a rrọ ukoko na a rẹ jariẹ. b Ekpako na a rẹ nọ ae oware nọ a ru no re a sai fiobọhọ kẹ ọmọ na kurẹriẹ. Otẹrọnọ ọmọ na o bi ru oware nọ ọsẹgboni riẹ a be vuẹe re ọ sai kurẹriẹ, yọ ọ be ginẹ daoma re o kurẹriẹ, ekpako ivẹ na a sae ta nọ u gbe du gwọlọ nọ ogbẹgwae ekpako a rẹ keria kẹ ẹme na ha. Esẹgbini họ ahwo nọ a rẹ whọku emọ rai nọ a tẹ nyathọ. Oyena yọ iruo jọ nọ Ọghẹnẹ ọ kẹ rai. (Izie. 6:6, 7; Itẹ 6:20; 22:6; Ẹf. 6:2-4) Umuo oke yena vrẹ, ekpako na a rẹ hae nọ ọsẹgboni na oghẹrẹ nọ a bi fiobọhọ kẹ ọmọ na te. Kọ otẹrọnọ ọmọ nọ ọ họ-ame no nọ o ri te ikpe ikpegberee he ọ raha uzi ulogbo, yọ ọ be rọwo kurẹriẹ hẹ, eme a re ru? Ekpako na a rẹ rọ ogbẹgwae ekpako mu re a lele ọmọ na ta ẹme evaọ iraro ọsẹgboni riẹ nọ a rrọ ukoko na.
Ọmọ nọ o ri te ikpe ikpegberee he ọ tẹ raha uzi ulogbo jọ, ekpako ivẹ a re lele iei avọ ọsẹgboni riẹ nọ a rrọ ukoko na ta ẹme (Rri edhe-ẹme avọ 18)
“JIHOVA Ọ RRỌ YOYOU GAGA JE WO OHRỌ-ORIỌ”
19. Ẹvẹ ekpako na a sai ro dhesẹ nọ a be rọ aro kele Jihova nọ oniọvo jọ ọ tẹ raha uzi ulogbo?
19 Ekpako nọ a ro mu re a jọ ogbẹgwae ekpako a riẹ nọ Jihova ọ gwọlọ nọ a re ru re ukoko na o jọ fuafo. (1 Kọr. 5:7) A rẹ jẹ daoma ru epa kpobi nọ a re ro fiobọhọ kẹ ohwo nọ ọ raha uzi re ọ sai kurẹriẹ. A re rẹro nọ ohwo na o ti kurẹriẹ. Fikieme? Keme a gwọlọ rọ aro kele Jihova nọ “ọ rrọ yoyou gaga je wo ohrọ-oriọ” na. (Jem. 5:11) Ẹme nọ Jọn ukọ na o kere okenọ ọ kpako no u dhesẹ nọ ọ jọ yoyou re. O kere nọ: “Emọ esese mẹ, me bi kere eware nana se owhai re wha gbẹ raha uzi hi. Rekọ otẹrọnọ ohwo jọ ọ raha uzi, ma wo ofiobọhọ nọ ọ rrọ kugbe Ọsẹ na, Jesu Kristi, nọ ọ rrọ ohwo okiẹrẹe.”—1 Jọn 2:1.
20. Onọ vẹ ma te kẹ uyo riẹ evaọ uzoẹme notha na?
20 Ẹsejọ inievo jọ a tẹ raha uzi ulogbo jọ, a rẹ rọwo kurẹriẹ hẹ. A re si ahwo otiọye na no ukoko. Kọ eme ekpako ukoko na a re ru nọ a te si ohwo na no ukoko no? Uzoẹme notha o te vuẹ omai.
OLE AVỌ 103 Esẹro na Yọ Ezae nọ A rọ Kẹ Ekẹ
a Vẹre vẹre, a jẹ hai se ekpako nọ a ro mu kẹ ẹme otiọye na ogbẹgwae ẹdhoguo. Rekọ orọnọ ẹdhoguo ọvo họ oware nọ a rọ fiki riẹ rehọ ae mu kẹ ẹme na ha. Fikiere ma ti gbe se ae ogbẹgwae ẹdhoguo ho. Odẹ nọ ma te hai se ae họ ogbẹgwae ekpako.
b Ẹme nọ a ta kpahe ọsẹgboni na o kiekpahe ohwo nọ okọto ọ kẹ udu inọ ọ yọrọ ọmọ re hayo omọfa kpobi nọ ọ be yọrọ ọmọ nọ o ri te ikpe ikpegberee he.
