A dikihẹ kẹ egbaẹmo obọ odhiwu nọ i wobọ evaọ araha Jerusalẹm gbe enọ Ọghẹnẹ ọ te rọ raha akpọ omuomu Setan evaọ Amagẹdọn. Fikieme otoriẹ okpokpọ nana u ro kiehọ?

Taure a tẹ te raha Jerusalẹm evaọ ukpe 607 B.C.E., Izikiẹl ọ rọ ẹro ruẹ eware iyoma nọ ahwo Ju a je ru, kẹsena Ọghẹnẹ ọ tẹ jọ eruẹaruẹ dhesẹ eware nọ i ti su kpohọ ọraha Jerusalẹm kẹe. Ọ ruẹ ezae ezeza nọ i kru ekwakwa nọ a re ro kpe ahwo. Ọ tẹ jẹ ruẹ ọzae jọ evaọ usu rai nọ ọ “rehọ ehọ elọlọhọ zuo” yọ “oware ukere” o rrọ abotọ riẹ. (Izik. 8:6-12; 9:2, 3) A vuẹ ọzae nana nọ: “Nya okpẹwho na duwu . . . re whọ ka oka họ aruezo ahwo nọ a bi dimẹ je bi bo fiki eware oma-uzue nọ a bi ruẹ [evaọ] eva riẹ.” Kẹsena a tẹ vuẹ ezae nọ i kru ekwakwa nọ a re ro kpe ahwo na inọ a kpe otu nọ o wo oka na ha kpobi no evaọ okpẹwho na. (Izik. 9:4-7) Eme eruẹaruẹ nana i wuhrẹ omai, kọ ono họ ọzae nọ o kru oware ukere na?

Izikiẹl ọ ruẹ eruẹaruẹ nana evaọ ukpe 612 B.C.E., yọ Jerusalẹm nọ ogbaẹmo Babilọn a raha o jọ orugba ọsosuọ eruẹaruẹ nana. Nọ Izikiẹl ọ ruẹ eruẹaruẹ nana no, ikpe isoi ọvo e te ruemu taure i te ti rugba. Dede nọ Jihova ọ kuvẹ re ahwo Babilọn nọ e jọ egedhọ a raha Jerusalẹm oke yena, Jihova họ ọnọ ọ rehọ e rai ru eruẹaruẹ riẹ gba. (Jeri. 25:9, 15-18) Jihova ọ rehọ e rai kẹ idibo riẹ nọ i kiuke ku ei uye. Dede na orọnikọ ahwo kpobi evaọ Jerusalẹm a te raha ha. A te raha ikiẹrẹe na kugbe ahwo omuomu hu. Jihova ọ nabi ru ọruẹrẹfihotọ nọ a ro siwi ahwo Ju nọ a mukpahe eware iyoma nọ a jẹ jọ okpẹwho na ru.

Izikiẹl o wobọ evaọ oka ukpehọ na hayo ọraha na ha. Ukpoye, ikọ-odhiwu na a te kpọ ikpakpe na. Fikiere, eruẹaruẹ nana i fiobọhọ kẹ omai ruẹ nọ ikọ-odhiwu a ti wobọ evaọ ọraha na, onana yọ oware nọ ma hae te sae riẹ hẹ. Jihova ọ ta kẹ ikọ-odhiwu riẹ nọ a hẹriẹ ikiẹrẹe na no ahwo omuomu na, re a je kpe irumuomu na no. *

Oke nọ u kpemu ma ta nọ, ọzae nọ o kru oware ukere na o dikihẹ kẹ Ileleikristi nọ a rọ ẹzi wholo nọ i gbe kiọkọ otọakpọ. Ma te je roro nọ ahwo nọ a gaviezọ je ru lele usiuwoma nọ ma bi whowho na họ enọ i bi wo oka uzuazọ na. Rekọ kẹle na, ma ruẹ vuhumu inọ o gwọlọ nọ ma re ru inwene jọ evaọ otoriẹ nana. Wọhọ epanọ o rrọ obe Matiu 25:31-33, Jesu họ ọnọ o re gu ahwo ẹdhọ. O ti bruoziẹ urere evaọ etoke uye ulogbo na, ọ te hẹriẹ igodẹ nọ e te zọ na no ewe nọ ọ te raha kufiẹ na.

Eme otoriẹ okpokpọ nana u fiobọhọ kẹ omai riẹ kpahe eruẹaruẹ Izikiẹl na? O tẹ kawo, eware isoi:

1.  Taure a tẹ te raha Jerusalẹm, Izikiẹl ọ jọ ororoke evaọ oke ovona nọ Jerimaya ọ rọ jọ uzuazọ. Nwane wọhọ epanọ Aizaya ọ jọ ororoke taure oke Izikiẹl u te ti te. Nẹnẹ Jihova ọ be rehọ utu osese Ileleikristi nọ a rọ ẹzi wholo ko idibo riẹ, a tẹ be jẹ vẹvẹ amọfa unu kpahe uye ulogbo nọ o be tha na. Erigbo uwou Kristi kpobi a bi wobọ evaọ ewhowho unuovẹvẹ nana re.—Mat. 24:45-47.

2.  Izikiẹl ọ je kpoka họ ahwo nọ a te zọ họ; yọ idibo Jihova nẹnẹ a bi ru ere gbe he. Ovuẹ Jihova  a bi whowho kẹ ahwo, onọ o rrọ abọjọ iruo usiuwoma ota nọ a bi ru evaọ otọ ekpakpọ ikọ-odhiwu.—Evia. 14:6.

3.  Evaọ oke Izikiẹl, a kpoka nọ a rẹ rọ ẹro ruẹ họ aruezo ohwo ọvo ho. Ere o rrọ nẹnẹ re. Eme o gwọlọ nọ ahwo a re ru re a sai wo oka uzuazọ ẹwoho na? O gwọlọ nọ a rẹ gaviezọ kẹ usiuwoma Uvie na, whẹ uruemu okpokpọ na họ, rọ oma rai mudhe kẹ Jihova, jẹ tha inievo Kristi uke. (Mat. 25:35-40) Ahwo nọ a ru eware nana a ti wo oka uzuazọ na evaọ etoke uye ulogbo nọ o be tha na.

4.  Evaọ orugba oke mai na, ọzae nọ o kru oware ukere na o dikihẹ kẹ Jesu Kristi, ọnọ o bi kpoka họ ahwo nọ a te zọ. Ogbotu obuobu na a ti wo oka rai evaọ oke uye ulogbo nọ o be tha na, nọ a ti ro bruoziẹ kẹ ai nọ igodẹ a rrọ. Onana u ve ti ru ai wo uzuazọ ebẹdẹ bẹdẹ evaọ otọakpọ na.—Mat. 25:34, 46. *

5.  Evaọ orugba oke mai na, ezae ezeza na nọ i kru ekwakwa nọ a re ro kpe ahwo na a dikihẹ kẹ ogbaẹmo obọ odhiwu nọ Jesu ọ kobaro kẹ. Kẹlena, a te raha akpọ omuomu nana no je si eyoma kpobi no otọ.—Izik. 9:2, 6, 7; Evia. 19:11-21.

Obọdẹ eware nana nọ ma wo otoriẹ rai na, e bọ imuẹro mai ga inọ Jihova ọ rẹ raha ahwo okiẹrẹe kugbe irumuomu hu. (2 Pita 2:9; 3:9) O tẹ jẹ kareghẹhọ omai epanọ iruo usiuwoma ota na i wuzou te nẹnẹ. O gwọlọ nọ ohwo kpobi o re yo ovuẹ na taure urere na o tẹ te ze.—Mat. 24:14.