1, 2. Fikieme u ro woma inọ Jihova ọ rehọ omariẹ dhesẹ othuru-igodẹ?

JIHOVA ọ rehọ omariẹ dhesẹ othuru-igodẹ. (Izik. 34:11-14) Onana u re fi obọ họ kẹ omai riẹ oghẹrẹ nọ Jihova ọ rrọ. Emamọ othuru-igodẹ ọ rẹ daoma epanọ ọ rẹ rọ rẹrote uthuru riẹ ziezi. O re su uthuru na kpohọ oria nọ a jẹ ruẹ ẹbe ọrọrọ gbe ame (Ol. 23:1, 2); o re rroro ai t’aso t’uvo (Luk 2:8); ọ rẹ thọ ae no enwoma (1 Sam. 17:34, 35); ọ rẹ wọ enọ e gbẹ rrọ eboba họ igbama riẹ (Aiz. 40:11); ọ rẹ gwọlọ enọ i vru jẹ rẹrote enọ e nwoma.—Izik. 34:16.

² Fikinọ idibo Ọghẹnẹ oke anwae a jẹ rria eria nọ a re jo ru iruo ẹwọ je thuru erao, a rẹ sae riẹ oware nọ a rọ rehọ Jihova dhesẹ othuru-igodẹ oyoyou. A riẹ nọ re igodẹ e ruẹse jọ sasasa, e gwọlọ ẹruorote. Ere ọvona o rrọ kẹ omai re, ma gwọlọ Ẹme Ọghẹnẹ ẹsikpobi. (Mak 6:34) Ahwo a rẹ reoja nọ a gbe wo ohwo nọ ọ rẹ sẹro rai je wuhrẹ ae Ẹme Ọghẹnẹ ziezi hi. A re kie ruọ ẹta lọlọhọ je ghoro thabọ no uruemu ezi, wọhọ epanọ o rẹ jọ kẹ “igodẹ nọ i wo othuru hu” nọ e vaha abọ na. (1 Iv. 22:17) Rekọ o rrọ ere kẹ idibo Jihova ha, o bi ru ẹgwọlọ rai kẹ ai.

3. Eme ma te ta kpahe evaọ uzoẹme nana?

³ Jihova nọ a ro dhesẹ othuru-igodẹ na u wo otofa evaọ oke mai na re. Jihova o gbe bi ru ẹgwọlọ idibo riẹ kẹ ae nẹnẹ. Joma ta kpahe epanọ o bi ro su je ru ẹgwọlọ idibo riẹ kẹ ae nẹnẹ re. U te no ere no, ma te ta kpahe oghẹrẹ nọ u fo nọ igodẹ na a re ru kpahe ọdawẹ nọ Ọghẹnẹ o wo kẹ ae na.

4. Eme Jesu o ru kẹ igodẹ Jihova?

⁴ Jihova ọ rọ Jesu mu Ọnọ o wo uzou ukoko Ileleikristi na. (Ẹf. 1:22, 23) Jesu nọ ọ rrọ “othuru igodẹ owoma” na o dhesẹ ẹjiroro, uruemu gbe ọdawẹ Ọsẹ riẹ via. O tube “siobọno uzuazọ riẹ fiki igodẹ” na. (Jọn 10:11, 15) Idhe ẹtanigbo Jesu na yọ okẹ oghaghae nọ Ọghẹnẹ ọ kẹ ahwo-akpọ. (Mat. 20:28) Ẹjiroro Jihova họ, “kohwo kohwo nọ ọ rọwo [Jesu] o [re] vrẹ hẹ rekọ o re wo uzuazọ ebẹdẹ bẹdẹ.”—Jọn 3:16.

5, 6. (a) Amono Jesu o ro mu re a sẹro igodẹ riẹ, kọ eme o gwọlọ nọ igodẹ na a re ru re a sai wo erere no ọruẹrẹfihotọ na ze? (b) Ugogo ẹjiroro vẹ u fo nọ ma re ro yoẹme kẹ ekpako ukoko na?

⁵ Oghẹrẹ uruemu vẹ igodẹ na a re wo kpahe Jesu Kristi, Othuru-Igodẹ Owoma na? Jesu ọ ta nọ: “Igodẹ mẹ i re yo uru mẹ, mẹ riẹ rai, i re lele omẹ.” (Jọn 10:27) Re ohwo o yo urru Jesu u dhesẹ nọ o re ru lele oware kpobi nọ Jesu ọ ta. Onana o kẹre te ẹme nọ a re yo kẹ ithuru-igodẹ nọ Jesu o ro mu. Jesu ọ ta nọ ilele riẹ a ruabọhọ iruo nọ ọyomariẹ o muhọ na. A re “wuhrẹ” jẹ ‘kuọ igodẹ riẹ.’ (Mat. 28:20; Se Jọn 21:15-17.) Nọ usiuwoma uvie na u je te eria avọ eria yọ ilele na a bi vihọ na, Jesu ọ tẹ rọ Ileleikristi nọ i te ziezi mu re a rẹrote ikoko na.—Ẹf. 4:11, 12.

⁶ Nọ Pọl ukọ na ọ jẹ ta ẹme kẹ ekpako ukoko obọ Ẹfẹsọs, o dhesẹ nọ ẹzi ọfuafo na ọ rehọ e rai mu re a ‘ko hayo rẹrote ukoko Ọghẹnẹ.’ (Iruẹru 20:28) Ẹzi Ọghẹnẹ ọ rehọ ekpako ukoko mu nẹnẹ re, keme utee Ebaibol nọ a rọ ẹgba ẹzi na kere oye a rri rọ rehọ ae mu. Fikiere ma te bi yoẹme kẹ ekpako ukoko na, yọ ma bi dhesẹ nọ ma wo adhẹe kẹ Jihova gbe Jesu, Ithuru-igodẹ ivẹ nọ e mae rro na. (Luk 10:16) U fo nọ onana o rẹ jọ ugogo ẹjiroro nọ ma re ro yoẹme kẹ ekpako na. Rekọ ẹjiroro efa e riẹ nọ u ro fo nọ ma yoẹme kẹ ae.

7. Ẹvẹ ekpako ukoko na a re ro fi obọ họ kẹ owhẹ sẹro emamọ usu kugbe Jihova?

⁷ Ebaibol na ekpako ukoko a rẹ rọ kẹ ibe Ileleikristi rai uduotahawọ gbe ọkpọvio. Dede na, orọnikọ onana u dhesẹ nọ a rẹ vuẹ inievo na epanọ a re yeri uzuazọ rai hi. (2 Kọr. 1:24) Ukpoye a rẹ kẹ ae ọkpọvio nọ u no Ebaibol ze re u fi obọ họ kẹ ae jẹ emamọ iroro, onọ u re ru udhedhẹ jọ ukoko na. (1 Kọr. 14:33, 40) Ekpako na a be “sẹro izi” inievo na keme a bi fi obọ họ kẹ omomọvo inievo nọ e rrọ ukoko na sẹro emamọ usu kugbe Jihova. Fikiere a re fi obọ họ kpata kpata nọ a tẹ ruẹ nọ oniọvo jọ ọ nyathọ no hayo ọ be te nyathọ. (Gal. 6:1, 2; Jud 22) Kọ enana e gbẹ rọ emamọ ẹjiroro nọ ma re ro yoẹme kẹ ekpako ukoko na?—Se Ahwo Hibru 13:17.

8. Ẹvẹ ekpako na a rẹ rọ thọ igodẹ Ọghẹnẹ?

⁸ Pọl ukọ na nọ ọ jọ ọkpako re o kere se inievo obọ Kọlọsi nọ: “Wha yọrọ oma re ohwo ọvo ọ siọ eriariẹ ifofe gbe ẹghẹ rai ba ẹ rọ viẹ owhai họ, enọ erọ uwuhrẹ ahwo akpọ avọ izi akpọ na, e nọ e rọ e rọ Kristi hi.” (Kọl. 2:8) Unuovẹvẹ Pọl nana u ru omai riẹ ẹjiroro ọfa nọ ma je ru lele ohrẹ nọ ekpako na a kẹ omai no Ebaibol ze. A rẹ thọ inievo na ẹkwoma unu nọ a rẹ vẹvẹ ae kpahe  ahwo nọ a rẹ sai ru ai kie no ukoko na. Pita ukọ na ọ kẹ unuovẹvẹ kpahe “eruẹaro erue” gbe “iwuhrẹ erue” nọ e te gwọlọ “viẹ izi nọ i dikihẹga-tehe họ.” (2 Pita 2:1, 14) O gwọlọ nọ ekpako ukoko a rẹ kẹ unuovẹvẹ utiona re nẹnẹ. Ekpako na a wo areghẹ gbe orimuo keme a rọ ẹro ruẹ eware buobu no. U te no ere no, taure a tẹ te rehọ ae mu, iruẹru rai i dhesẹ nọ a wo otoriẹ Ikereakere na ziezi je te ahwo nọ a rẹ sai wuhrẹ inievo na oware nọ u fo. (1 Tim. 3:2; Tait. 1:9) Orimuo, eriariẹ Ebaibol gbe ẹnyaharo nọ ekpako na a wo no u re fi obọ họ kẹ ae kẹ inievo na emamọ ohrẹ gbe ọkpọvio.

9. Ẹvẹ Jesu ọ be rọ kpọ jẹ ko ukoko na nẹnẹ?

⁹ Jihova ọ be rọ ẹkwoma ukoko riẹ wuhrẹ inievo akpọ-soso. Ẹkwoma ebe ukoko na ma be mai ro wuhrẹ ẹme Ọghẹnẹ. U te no ere no, ẹsejọ ukoko na o rẹ rọ ẹkwoma ileta gbe esẹro ọnyawariẹ vuẹ ekpako na oware nọ u fo nọ a re ru. Idhere itienana a be rọ kẹ uthuru na ọkpọvio.

10. Owha-iruo vẹ ekpako na a wo kpahe otu nọ o ghoro no ukoko na no?

¹⁰ Ekpako na a wo owha-iruo nọ a rẹ rọ rẹrote ẹgwọlọ inievo na evaọ usu rai kugbe Ọghẹnẹ, maero kọ otu  nọ ọ thọ izi ilogbo hayo otu nọ o gbe bi kruga evaọ ukoko na ha. (Se Jemis 5:14, 15.) Ẹsejọhọ ejọ rai a siọ iruo Uvie na ba je ghoro no ukoko na no. Nọ o tẹ via ere, kọ ọkpako ukoko ọ gbẹ te dawo utho ẹgba riẹ kpobi re o fi obọ họ kẹ ohwo otiọye kpobi zihe ziọ ukoko na? Ọ te siọ ere ba eruo ho. Jesu ọ ta nọ: “Ọsẹ mẹ nọ ọ rọ obọ odhiwu ọ guọlọ nọ ọvo eva emaha enana o vru hu.”—Mat. 18:12-14.

11. Fikieme o sae rọ jọ bẹbẹ kẹ otujọ re a yoẹme kẹ ekpako na?

¹¹ Jihova avọ Jesu yọ Ithuru-Igodẹ nọ e gba kiete. Rekọ ekpako nọ a ro mu a gba ha. Ẹsejọhọ onana o rẹ sai ru nọ otujọ a gbe ro yoẹme kẹ ekpako na ha. Ahwo otiọnana a sae jọ udu rai ta nọ: ‘Ekpako na a wọhọ omai re, a gba ha, kọ eme ma jẹ tubẹ gaviezọ kẹ ohrẹ rai?’ Uzẹme o ginẹ rrọ inọ ekpako na a gba ha. Rekọ u fo nọ ma tẹrovi ethobọ rai hi.

12, 13. (a) Eware vẹ ahwo jọ nọ Jihova o ro mu evaọ okenọ u kpemu a ru thọ? (b) Fikieme Jihova Ọghẹnẹ ọ rọ kẹ uvẹ re a kere ethobọ ahwo nọ o ro mu fihọ Ebaibol na?

¹² Ebaibol ọ ta kpahe ethobọ otujọ nọ Jihova o ro mu re a su idibo riẹ evaọ oke anwae. Wọhọ oriruo, Ọghẹnẹ ọ rọ Devidi mu re o su ahwo Izrẹl. Rekọ Devidi ọ thọ uzi ẹnwa-obro gbe ohwo-okpe. (2 Sam. 12:7-9) Roro kpahe Pita ukọ na re. Dede nọ a kẹ riẹ iruo ilogbo evaọ ukoko Ileleikristi ikpe-udhusoi ọsosuọ, eware jọ e thọ riẹ obọ gaga. (Mat. 16:18, 19; Jọn 13:38; 18:27; Gal. 2:11-14) No umuo oke Adamu avọ Ivi ze, ohwo ọvo ọ gba ha u te no Jesu no.

¹³ Fikieme Jihova Ọghẹnẹ ọ rọ kẹ uvẹ re a kere ethobọ ahwo nọ o ro mu fihọ Ebaibol na? Oware jọ nọ o soriẹ họ, ọ gwọlọ rọ ere dhesẹ nọ ọ rẹ sae rọ ahwo-akpọ nọ a gba ha su idibo riẹ. Yọ ere o ru no anwae ze. Fikiere u fo nọ ma go kpahe ekpako na hayo ghẹmeeyo kẹ ai hi, fikinọ a gba ha. Jihova ọ gwọlọ nọ ma yoẹme kẹ ekpako na jẹ kẹ ae adhẹẹ.—Se Ọnyano 16:2, 8.

14, 15. Eme ma rẹ sai wuhrẹ no oghẹrẹ nọ Jihova ọ rọ ta ẹme kẹ idibo riẹ evaọ okenọ u kpemu ze?

¹⁴ U wuzou gaga re ma yoẹme kẹ ekpako na nẹnẹ. Roro kpahe oghẹrẹ nọ Jihova ọ rọ ta ẹme kẹ idibo riẹ nọ a rẹriẹ ovao dhe ebẹbẹ okenọ u kpemu. Nọ emọ Izrẹl a no Ijipti no, Jihova ọ jẹ rọ ẹkwoma Mosis gbe Erọn ta ẹme kẹ ae. Re uye avọ ikpe na o siọ ae ba ete, o gwọlọ nọ a re ru lele ẹme nọ a ta kẹ ae inọ a re emu obọdẹ jọ, re a jẹ rehọ azẹ ogodẹ nọ a kpe na wholo tabọ tabọ gbe ehru inuẹthẹ rai. Orọnikọ a yo urru Ọghẹnẹ nọ o jẹ ta ẹme nana kẹ ai hi. Ukpoye ekpako nọ e jọ orua Izrẹl a vuẹ rae, wọhọ epanọ ekpako na a yo mi Mosis. (Ọny. 12:1-7, 21-23, 29) Evaọ oyena, Mosis gbe ekpako orua na Jihova ọ jẹ rọ ta ẹme kẹ emọ Izrẹl. Ere Jihova ọ be rọ ẹkwoma ekpako ukoko ta ẹme kẹ idibo riẹ nẹnẹ re.

¹⁵ Ẹsejọhọ whọ te kareghẹhọ etoke efa buobu nọ Jihova ọ rehọ ẹkwoma ahwo hayo ikọ-odhiwu ta ẹme kẹ idibo riẹ nọ u siwi uzuazọ rai. Evaọ oke utiona kpobi, Jihova ọ kẹ amọfa udu nọ a rẹ rọ ta kẹ idibo riẹ oware nọ  ọ gwọlọ nọ a ru re a ruẹse zọ evaọ etoke okpẹtu. Kọ ma gbe roro nọ Jihova ọ sai ru epọvo na evaọ etoke Amagẹdọn? Ọkpako kpobi nọ Jihova hayo ukoko riẹ u ro mu re ọ rẹrote uthuru riẹ ọ rẹ yọroma gaga re ọ siọ uvẹ-ọghọ nana ba eroruiruo thọthọ.

16. “Ẹme” vẹ u fo nọ ma rẹ gaviezọ kẹ?

¹⁶ Idibo Jihova a rrọ “uthuru ọvo” evaọ otọ “othuru igodẹ ọvo” na, Jesu Kristi. (Jọn 10:16) Jesu ọ ta nọ ọ te jọ kugbe ilele riẹ “kẹse kẹse, makọ te urere akpọ na.” (Mat. 28:20) Nọ Jesu ọ rrọ Ovie evaọ obọ odhiwu na, o wo udu nọ ọ te rọ kpọ eware kpobi nọ i ti su kpohọ ẹraha akpọ Setan. Re ma sae jọ okugbe ọvo avọ omofọwẹ evaọ otọ uthuru Ọghẹnẹ, o gwọlọ nọ ma re yo “ẹme evaọ obọ emu” mai nọ o be vuẹ omai edhere nọ ma rẹ nya. “Ẹme” nana ọ kẹre te eware nọ ẹzi ọfuafo Ọghẹnẹ ọ be rọ ẹkwoma Ebaibol na ta, gbe eware nọ Jihova avọ Jesu a be rọ ẹkwoma ekpako nọ a ro mu vuẹ omai.—Se Aizaya 30:21; Eviavia 3:22.

17, 18. (a) Enwoma vẹ ma rẹriẹ ovao dhe, rekọ eme ma rẹ sai wo imuẹro riẹ? (b) Eme ma te ta kpahe evaọ uzoẹme nọ o rrọ aro na?

¹⁷ Ebaibol na ọ ta nọ Setan ọ be nya wọhọ “okpohrokpo nọ obi do enu, be guọlọ ọjọ nọ ọ rẹ ria.” (1 Pita 5:8) Wọhọ arao ojihẹ, Setan ọ be hẹrẹ uvẹ nọ ọ rẹ rọ vabọtu ohwo kpobi nọ ọ yọroma ha hayo nọ o ghoro no ukoko na no. Onana o soriẹ nọ o rọ gwọlọ nọ ma si kẹle inievo mai evaọ ukoko na gbe “Oriri gbe Osu izi” mai na. (1 Pita 2:25) Eviavia 7:17 o ta kpahe otu nọ ọ te zọ evaọ etoke uye ulogbo na nọ: “Omogodẹ [na Jesu] . . . o re ti su ai kpohọ oria eyeri ame uzuazọ; Ọghẹnẹ o ve ti ririe irui rai no.” A rẹ gbẹ ruẹ eyaa nọ i woma vi enẹ hẹ.

¹⁸ Nọ ma ta kpahe epanọ iruo ekpako ukoko na i wuzou te no na, ma rẹ sae nọ inọ, Ẹvẹ ekpako na a sae rọ ruẹ nọ a rẹrote igodẹ Jesu wọhọ epanọ o gwọlọ? Ma te ta kpahe uyo onọ nana evaọ uzoẹme nọ o rrọ aro na.