Evaọ oke Jọn Ọhọahwo-Ame na, “ahwo kpobi a [je] re ẹro, . . . ahwo kpobi a tẹ jọ evaọ eva rai je roro kpahọ Jọn, sọ ọye họ Kristi na.” (Luk 3:15) Eme o rẹ sae jọnọ o jẹ lẹliẹ ahwo Ju roro nọ Mesaya nọ a bi rẹro riẹ na ọ te romavia oke yena? Fiki eware sa-sa.

Okenọ a yẹ Jesu no, ukọ-odhiwu jọ ọ romavia kẹ ithuru-igodẹ nọ e jẹ rẹrote igodẹ evaọ obọ ẹwọ kẹle Bẹtlẹhẹm. ⁽¹⁾ Ukọ-odhiwu na ọ ta nọ: “A jọ evaọ ẹwho Devidi yẹ Osiwi kẹ owhai nẹnẹ na, ọnọ ọ rọ Kristi Ọnowo na.” (Luk 2:8-11) Kẹsena, “otu ehru buobu a tẹ nwane kuomagbe [ukọ-odhiwu] na, a te jiri Ọghẹnẹ nnọ, Oruaro u te Ọghẹnẹ eva ehru, jegbọ udhedhẹ u te akpọ udevie ahwo nọ a were riẹ!” *—Luk 2:13, 14.

Owhowhovia yena o kpomahọ ithuru-igodẹ yena nọ i wo omaurokpotọ na gaga. A tẹ nwane ruọ edhere kpobọ Bẹtlẹhẹm, nọ a ruẹ Josẹf avọ Meri gbe Jesu nọ a yẹ obọ, “a tẹ rehọ ẹme ọmọ na nọ a ta kẹ ae na via.” Fikiere, ‘enọ iyo kpobi urirẹ eware nọ ithuru-igodẹ e ta kẹ ae na, u te mu ai.’ (Luk 2:17, 18) Ẹme na, “enọ iyo kpobi” u dhesẹ nọ u te no Josẹf avọ Meri no, ithuru-igodẹ na a vuẹ amọfa ẹme na. Nọ ithuru-igodẹ na a zihe kpo no, a tẹ jẹ “kẹ Ọghẹnẹ oro, je jiri ei fiki eware kpobi nọ a yo gbe enọ a ruẹ wọhọ epanọ a ta kẹ ae na.” (Luk 2:20) Avro ọ riẹ hẹ, ithuru-igodẹ na a ko ẹme nọ ukọ-odhiwu ọ vuẹ rae kpahe eyẹ Kristi na dhere he.

Okenọ Meri ọ wọ ọmọ otuyẹ riẹ na ze Jerusalẹm re ọ rehọ iẹe mudhe kẹ Ọghẹnẹ wọhọ epanọ uzi Mosis o ta, Anna ọruẹaro-aye na o je ‘jiri Ọghẹnẹ, ọ tẹ jẹ ta ẹme ọmọ na kẹ enọ i bi rẹro ẹta Jerusalẹm kpobi.’ ⁽²⁾ (Luk 2:36-38; Ọny. 13:12) Ere usi kpahe Mesaya na o jẹ rọ vaha ruọ oria kpobi.

Uwhremu na, “ahwo nọ a wo areghẹ a te no obọ ovatha-ọre ze Jerusalem, anọ, ‘Bovẹ Ovie Ju nọ a yẹ na ọ rọ? Keme ma ruẹ esi riẹ no eva obọ ovatha-ọre, ma jẹ nyaze re ma gọ e.’” (Mat. 2:1, 2) ‘Nọ Herọd o yo onana, ọ tẹ jẹ rova avọ ahwo Jerusalẹm kpobi; nọ o koko ilori izerẹ gbe otu ikere-obe kugbe no, ọ tẹ nọ ae obonọ a je ti yẹ Kristi na.’ ⁽³⁾  (Mat. 2:3, 4) Fikiere ahwo buobu a tẹ te riẹ nọ a yẹ ọmọ nọ ọ te jọ Mesaya na no. *

Ẹme obe Luk 3:15 nọ ma wariẹ evaọ obọ emuhọ na u dhesẹ nọ ahwo a je roro nọ Jọn Ọhọahwo-Ame na họ Kristi na. Rekọ Jọn Ọhọahwo-Ame na omariẹ ọ ta nọ: “Ọnọ ọ be rọ kpahe omẹ be tha na ọ ga vi omẹ, eviẹ riẹ me woma te epanọ mẹ rọ wha e he; ọ rẹ te rehọ Ẹzi Ẹri gbe erae họ owhai ame.” (Mat. 3:11) Ababọ avro, ẹme Jọn na o ru nọ ahwo a je ro rẹro Mesaya na vi epaọ ọsosuọ.

Kọ o sae jọnọ eruẹaruẹ kpahe ekpoka 70 nọ e rrọ obe Daniẹl 9:24-27 eye ahwo Ju ikpe-udhusoi ọsosuọ a rri ro kele oke ẹtha Mesaya na? Ma nwane riẹ hẹ. Uzẹme riẹ họ, otoriẹ sa-sa nọ ahwo a wo kpahe ekele ekpoka 70 na evaọ okenọ Jesu ọ jọ otọakpọ i wo ohẹriẹ no otoriẹ nọ ma wo enẹna. *

Ahwo egagọ Ju jọ nọ a re se Essene, a je wuhrẹ ahwo nọ Mesaya ivẹ e te romavia evaọ ubrobọ ekuhọ ikpe egba ene gbe ikpe izii (490), rekọ ma riẹ hẹ sọ eruẹaruẹ Daniẹl na ahwo nana a rri ro kele oke rai. O tẹ make rọnọ eruẹaruẹ yena a rri ro kele iei, ma riẹ hẹ oghẹrẹ nọ utu ahwo egagọ nana nọ a siomano amọfa na a ro ru ahwo Ju rọwo ikelakele rai kpahe omarọvia Mesaya na.

Evaọ ikpe-udhusoi avọ ivẹ C.E., ahwo Ju jọ a rọwo nọ ekpoka 70 na i muhọ okenọ a raha etẹmpol ọsosuọ na evaọ ukpe 607 taure Kristi ọ tẹ te ze je kuhọ evaọ ukpe avọ 70 C.E. nọ a rọ raha etẹmpol avivẹ na. Amọfa jọ a ta nọ eruẹaruẹ ekpoka 70 na i rugba evaọ etoke nọ ahwo Maccabee a rọ kpareso uvie Masidonia evaọ ikpe-udhusoi avivẹ taure Kristi ọ tẹ te ze. Fikiere, ahwo na a wo ugogo edhere ọvo mu obọ họ kpahe epanọ a re ro kele ekpoka 70 na.

O hae jọnọ ahwo a wo otoriẹ ogbagba kpahe epanọ a re ro kele ekpoka 70 na evaọ ikpe-udhusoi ọsosuọ, ohwo ọ sai roro nọ Ileleikristi ikpe-udhusoi ọsosuọ a hae te riobọ họ iẹe inọ oyena o jọ imuẹro nọ u dhesẹ nọ Jesu Kristi nọ ọ rrọ Mesaya na ọ ginẹ romavia evaọ ẹruoke. Rekọ imuẹro evuevo e riẹ hẹ nọ u dhesẹ nọ Ileleikristi na a ru ere.

Oware ofa jọ o riẹ nọ ma re muẹrohọ. Ilele Jesu nọ i kere ebe Usiuwoma na a dhesẹ nọ eruẹaruẹ buobu nọ e rrọ Ikereakere Hibru na i rugba evaọ oma Jesu Kristi. (Mat. 1:22, 23; 2:13-15; 4:13-16) Ghele na, ọvuọvo evaọ usu rai ọ ta ha inọ eruẹaruẹ ekpoka 70 na u wobọ kpahe okenọ Mesaya na ọ rọ romavia.

Ẹme nọ ma be ta nọ họ: Ma sae ta gbiae he inọ ahwo oke Jesu a wo otoriẹ eruẹaruẹ ekpoka 70 na gbagba. Rekọ, ebe Usiuwoma na e kẹ imuẹro ivevẹ efa nọ i je ru ahwo “re ẹro” Mesaya na.