Kpohọ eme nọ e riẹ eva

Kpohọ oria eware nọ e riẹe eva

Wuhrẹ Emọ Ra

Samuẹle Ọ Dadamu Oware Uwoma Uruo

Samuẹle Ọ Dadamu Oware Uwoma Uruo

KỌ WHỌ ruẹ ahwo nọ a bi ru eware iyoma no ẹdẹjọ?— * Samuẹle ọ ruẹ no. Ọ jẹ rria oria nọ whọ sai roro nọ a re jo ru eware iyoma ha. Ọ jọ uwou-udhu-egagọ Ọghẹnẹ, evaọ ẹwho Shailo. Joma ruẹ epanọ Samuẹle o ro kpohọ uwou-udhu-egagọ na nyae rria evaọ ikpe idu-esa (3,000) gbọ nọ i kpemu.

Taure a te ti yẹ Samuẹle, oni riẹ Hana ọ jẹ gwọlọ ọmọ bẹ. Nọ Hana o kpohọ uwou-udhu-egagọ na ẹdẹjọ, ọ tẹ lẹ se Ọghẹnẹ inọ ọ gwọlọ ọmọ. Dede nọ ọ jẹ lẹ heva, ọwhọ olẹ na ọ ga te epanọ igbenu riẹ i je ro nyuhu. Onana o soriẹ ze nọ Ilai ozerẹ okpehru na o ro roro nọ Hana ọ da udi nọ u bi mu ei. Rekinọ ọ te riẹ inọ kpakọ oware jọ o be kẹe idhọvẹ, Ilai ọ tẹ lẹ ẹro kẹe inọ: “[Jọ] Ọghẹnẹ Izrẹl ọ kẹ owhẹ ayare ra.”—1 Samuẹle 1:17.

A te ti yẹ Samuẹle, eva e were Hana gaga te epanọ ọ rọ ta kẹ ọzae riẹ Ẹlkena inọ: ‘Okenọ me te bru ọmọ na evie no, mẹ te rehọ iẹe kpobọ uwou-udhu-egagọ na re ọ jọ obei gọ Ọghẹnẹ.’ Yọ ere o gine ru! Ẹsejọhọ evaọ oke yena Samuẹle o te ikpe ene hayo isoi no.

Ilai ọ kpako no, yọ emezae riẹ nọ a re se Hofini avọ Finihas a je ru eware nọ e rẹ dha Ọghẹnẹ eva. A je tube lele eyae nọ e ziọ uwou-udhu-egagọ na gb’ọfariẹ! Eme who roro nọ u fo inọ ọsẹ rai ọ hai ru?— Ẹhẹ, ọ hae whọku ai jẹ whaha ai ekpehre uruemu yena.

Ẹmẹrera na Samuẹle ọ be whẹro, yọ o wọhọ nọ ọ riẹ kpahe ikpehre eware nọ emezae Ilai a je ru. Kọ Samuẹle ọ raro kele ekpehru uruemu rai?— Ijo, o je ru oware nọ u kiehọ, wọhọ epanọ ọsẹgboni riẹ a wuhrẹ i rie nọ ọ hai ru. Agbẹta nọ Jihova o ro muofu kẹ Ilai na. Jihova o tube vi ọruẹaro nyae vuẹ Ilai inọ ọ te kẹ uviuwou riẹ uye, maero kọ emọ iyoma riẹ.—1 Samuẹle 2:22-36.

Samuẹle ọ ruabọhọ iruo riẹ kugbe Ilai evaọ uwou-egagọ na. Evaọ aso ẹdẹjọ nọ Samuẹle ọ jọ owezẹ, o te yo urru jọ nọ u se rie. Samuẹle ọ tẹ dhẹ bru Ilai, rekọ Ilai nọ o se rie he. Nọ Samuẹle o zihe, ọ tẹ wariẹ yo urru na. Kẹsena nọ urru na o wariẹ sei orọ avọ isiasa, Ilai ọ tẹ ta kẹ Samuẹle inọ urru na o tẹ wariẹ sei ofa jọ o yo nọ: “Ta, ỌNOWO, keme odibo ra o bi yo.” Nọ Samuẹle ọ kuyo ere, Jihova ọ tẹ ta ẹme kẹe. Kọ whọ riẹ oware nọ Jihova ọ ta kẹ Samuẹle?—

Wọhọ epanọ ọ ta kẹ ọruẹaro riẹ jọ no vẹre, Ọghẹnẹ ọ tẹ wariẹ oware ovona kẹ Samuẹle inọ ọ be te kẹ uviuwou Ilai uye. Okiokiọ riẹ, ozọ nọ ọ rẹ rọ ta ẹme nọ Jihova ọ vuẹ riẹ kẹ Ilai u te je mu ei. Rekọ Ilai ọ tẹ ta kẹ Samuẹle nọ: “Who si ei no omẹ hẹ.” Ukuhọ riẹ Samuẹle ọ tẹ vuẹ Ilai eware kpobi nọ Jihova ọ ta nọ o ti ru—wọhọ epanọ ọruẹaro Ọghẹnẹ ọ vuẹ Ilai no vẹre. Uyo nọ Ilai ọ kpahe họ: “ỌNOWO na, jọ o ru oreva riẹ.” Uwhremuna a te kpe Hofini avọ Finihas, Ilai omariẹ o te whu re.—1 Samuẹle 3:1-18.

Nọ oyena o vrẹ no, ‘Samuẹle ọ tẹ jẹ rro yọ avọ ỌNOWO na a gbẹ jọ.’ Ẹsejọhọ okenọ eware nana e jẹ rọ via yọ Samuẹle ọ jọ ikpe ikpegbọ, etoke nọ o wuzou gaga evaọ uzuazọ uzoge. Kọ who roro nọ o jọ lọlọhọ kẹ Samuẹle re o ru oware nọ u kiehọ evaọ udevie ahwo nọ a je ru eware nọ i fo ho?— Dede nọ o jọ lọlọhọ kẹ Samuẹle he, ọ gọ Jihova avọ ẹrọwọ evaọ etoke uzuazọ riẹ kpobi.—1 Samuẹle 3:19-21.

Kọ whẹ omara? Kọ whọ te raro kele Samuẹle nọ whọ be kpako na? Kọ whọ te dadamu eruo oware nọ u fo? Kọ whọ te ruabọhọ yọrọ iwuhrẹ Ebaibol gbe eware nọ ọsẹgboni ra a wuhrẹ owhẹ? Who te ru ere, who ti ru eva were Jihova gbe ọsẹgboni ra.

^ edhe-ẹme 3 Who te bi se onana kugbe emaha, usi nana (—) o rẹ kareghẹhọ owhẹ inọ who s’unu họ jẹ kpọ onọ na bru ai.