Kpohọ eme nọ e riẹ eva

Kpohọ oria eware nọ e riẹe eva

Kọ Whọ Riẹ?

Kọ Whọ Riẹ?

Fikieme a ro se Ninẹve “okpẹwho ijihẹ”?

Egbaẹmo nọ e wọ izou ahwo nọ a mu nọ a bru, jẹ be kwa ai koko họ ehru ohwohwo

Ninẹve ọ jọ okpẹwho-esuo Asiria. Ninẹve yọ okpẹwho nọ o wo egwa iwowoma, etẹmpol, iyẹrẹ gbe igbẹhẹ ilogbo; rekọ Nahum ọruẹaro na o se rie “okpẹwho ijihẹ.”—Nahum 3:1.

Eware nọ a kare fihọ igbẹhẹ ọgwa uvie Senakerib nọ ọ jọ ovie Asiria, i gine dhesẹ nọ Ninẹve yọ okpẹwho ijihẹ. A jọ ojọ dhesẹ epanọ a bi ro yolo ẹrọo ohwo nọ a mu nọ a gba abọ gbe awọ fihotọ. A tẹ jọ ofa dhesẹ oghẹrẹ nọ a jẹ rọ rehọ ododo zahe eghogho fihọ inwe hayo igbenu ahwo nọ a mu, a vẹ jẹ oghọlọ nọ a thuru ufi fihọ ro si ai. Kẹsena a ve bru izou ivie ahwo nọ a mu na no, je hwe ai họ ufi, a ve thuru ai họ uriohọ wọhọ ufiare.

Ohwo jọ nọ ọ riẹ kpahe iku ahwo Asiria gaga nọ a re se Archibald Henry Sayce, ọ ta kpahe epanọ ahwo Asiria a re ru nọ a te fi okpẹwho jọ kparobọ no inọ: “Unu izou ahwo nọ ohwo o bru evaọ ẹmo a re ro sei ọgba; a jẹ hae mahe emezae gbe emetẹ ekpokpọ hayo rehọ ai dheidhe; a je thuru ezae na veghe, viẹ ohọrọ omarai no ọkpokpọ, tube tu ejọ aro, bru abọ gbe awọ rai no, hayo bru inwe gbe ezọ rai no.”

Fikieme ahwo Ju a jẹ rọ bọ ehruedi fihọ ehru-iwou rai?

Ọghẹnẹ o je uzi kẹ emọ Izrẹl nọ: “Nọ whọ te bọ uwou okpokpọ, who re ru ehruedi fihọ iẹ, re whọ siọ abeọriọ azẹ ba ẹwha ze uwou ra, otẹrọnọ ohwo o kie no i ze.” (Iziewariẹ 22:8) Nọ orọnọ ahwo Ju a jẹ hae jọ ehru iwou rai ru eware sa-sa na, a tẹ bọ ehruedi fihọ ehru-iwou rai, u re ru nọ ohwo o gbe ro kie noi ze he.

Emọ Izrẹl buobu a jẹ hae bọ ehru-iwou rai kpakpala. Ehru-uwou na yọ emamọ oria nọ ahwo a jẹ hai jo serihọ nọ uvo o tẹ rrọ gaga, yọ a jẹ hae jọ etẹe ru eware efa sa-sa re. Evaọ oke-uvewhru, ahwo a jẹ hai kpohọ ehru-iwou rai nyai kiẹzẹ. (1 Samuẹle 9:26) Ewhẹrẹ a jẹ hae vravra eka rai họ uvo evaọ ehru-iwou rai re e ya no taure a te ti wuhu ai, gbe ibi-ire efa wọhọ ibi-ire ifigi rai.—Joshua 2:6.

Ahwo a jẹ hae jọ ehru-iwou rai ru egagọ, yọ amọfa a jẹ jọ ehru-iwou rai gọ edhọ. (Nehemaya 8:16-18; Jerimaya 19:13) Pita ukọ na o kpohọ obọ ehru-uwou nyae lẹ evaọ uvo ẹdẹjọ. (Iruẹru Ikọ Na 10:9-16) Nọ a tẹ rọ eya iriẹ gbe ebe ire evaene ro ru edhedhẹ fihọ ehru-uwou na, o jẹ hae jọ emamọ oria nọ a re jo serihọ.

Obe jọ o ta nọ, emọ Izrẹl a jẹ hae bọ oria jọ fihọ otafe uwou rai nọ a rẹ rọ gadiẹ kpohọ obọ ehru-uwou na, hayo rọ ewewe gadiẹ nya. Fikiere ohwo ọ sae rọ oria nọ a bọ fihọ otafe uwou na no ehru-uwou na, ọ gbẹ maki zihe kpobọ evaọ uwou na dede he. Onana o nwane rọwokugbe unuovẹvẹ Jesu na inọ: “Ọnọ ọ rọ ehru uwou ọ gbẹ ze otọ te rehọ eware no uwou riẹ hẹ.”—Matiu 24:17.