Kpohọ eme nọ e riẹ eva

Kpohọ oria eware nọ e riẹe eva

IRUẸRU MAI ERỌ OKE NỌ U KPEMU

Kọ Isẹri Jihova Obọ New Zealand yọ Ahwo Odhedhẹ nọ A Se Egagọ Rai Gboja?

Kọ Isẹri Jihova Obọ New Zealand yọ Ahwo Odhedhẹ nọ A Se Egagọ Rai Gboja?

Evaọ Akpe 21, 1940, a jọ New Zealand ta nọ Isẹri Jihova yọ ukoko nọ o be raha omaa egọmeti, yọ a rẹ sai je ru ahwo oware uyoma. Oware nana o wha ebẹbẹ buobu se Isẹri Jihova, ghele na udu u whrehe i rai hi. Wọhọ oriruo, a gbẹ jẹ hai kokohọ ru ewuhrẹ, dede nọ a riẹ nọ ahwo egọmeti a sae vẹruọ oria nọ a be jọ ru ewuhrẹ na je mu ai.

Ọzae oniọvo-ọmọtẹ jọ nọ a re se Mary o muẹrohọ nọ aye riẹ na o se ewuhrẹ ọnya gboja gaga ghelọ epanọ eware e jọ oke yena. Odẹ ọzae na Andy Clarke, yọ ọ jọ ukoko ho. Ozọ u je mu ei nọ a ti mu aye riẹ nọ o te kpobọ ewuhrẹ. Fikiere o te mu aye riẹ họ esu kpobọ ewuhrẹ, dede nọ o bi ru ere anwẹdẹ hẹ. Ọ ta kẹ aye riẹ nọ, “Otẹrọnọ a re mu owhẹ, kiyọ a re mu omẹ kugbe re!” No umuo oke yena vrẹ ọ tẹ jẹ hai lele aye riẹ kpohọ ewuhrẹ ẹsikpobi. Nọ oke o be nyaharo na, o te ti kurẹriẹ jẹ họ-ame. Mary o se egagọ Jihova gboja gaga ghelọ ukpokpoma nọ o jọ otọ na, yọ ere inievo obọ New Zealand buobu a ru re evaọ oke Ẹmo Akpọ Avivẹ na.

A Ruabọhọ Egagọ Jihova Dede nọ A Mu Rai

Ẹdẹ jọ nọ oniọvo-ọmọzae nọ a re se John Murray nọ ọ jọ ikpe udhosa gbe ikpegberee ọ jẹ ta usi uwoma no uwou ruọ uwou, iporisi i te kru rie. A tẹ rehọ ẹme na kpobọ ekọto. A te bruoziẹ kpei nọ o bi ru eware ukoko nọ o be raha omaa egọmeti. A rọ inievo efa buobu kpobọ ekọto re. A ho ejọ, a te fi efa họ uwou-odi te emerae esa.

Inievo na a rọwo nọ a re ru iruo isoja ha fiki eware nọ a wuhrẹ evaọ Ebaibol. (Aizaya 2:4) Fikiere, evaọ oke ẹmo na, nọ a jẹ rọ gba ae họ nọ a rẹ jọ iruo isoja na, uye o bẹ inievo na gaga. Fikinọ a rọwo nọ a rẹ jọ iruo isoja ha na, a mu inievo nọ i bu te oware wọhọ udhone fihọ oria nọ a re mu ahwo fihọ bẹsenọ a rẹ riẹ uye nọ a te kẹ ae. Yọ a gwọlọ nọ a jọ etẹe evaọ oke ẹmo na soso. A jẹ lahiẹ ae yọ oria na o jẹ hai dhẹ gaga re evaọ etoke ekpahe. Ghele na, inievo na a jẹ gọ Jihova vrẹ yọ eva e be were ae.

Nọ a maki mu inievo na, a raha oke he, a te mu iruẹru ukoko na họ evaọ oria na. A jẹ hai ru ewuhrẹ ẹsikpobi, jẹ ta usi uwoma kẹ amọfa nọ a mu fihọ etẹe nwane wọhọ epanọ a rẹ jọ ukoko ru na. Evaọ eria itiena efa nọ a mu inievo na fihọ, a jẹ hae kẹ ai uvẹ re a ru ikokohọ avọ ohwo jọ nọ a fihọ nọ o re rou rai. Amọfa jọ nọ a rrọ Isẹri Jihova ha nọ a mu fihọ eria itiena, inievo na a wuhrẹ Ebaibol kugbe ai, a tẹ họ-ame.

Inievo nọ e rrọ oria nọ a mu rai fihọ ru Isukulu Odibọgba Esuo-Ọghẹnẹ

Ọmọzae Mary avọ Andy nọ ma fodẹ ẹsiẹ na, nọ ọ jọ ọmọzae ọmaha rai kpobi, nọ a re se Bruce ọ ta nọ oria nọ a mu rai fihọ u fiobọhọ kẹe nọ ọ rọ riẹ kpahe Jihova ziezi. Ọ ta nọ, “O jọ wọhọ nọ isukulu mẹ jẹ nya, keme inievo nọ i wo eriariẹ ziezi evaọ oria nọ a mu omai fihọ na, mẹ jẹ hae nọ ae enọ, yọ me wuhrẹ eware buobu mi ai.”

Evaọ 1944, egọmeti ọ tẹ gwọlọ nọ o re siobọno inievo na jọ. Rekọ ahwo nọ a wuzou evaọ isoja orẹwho na a tẹ ta nọ jọ egọmeti o ru ere he, inọ a te siobọno Isẹri Jihova a te gbẹ ta usi uwoma kẹ ahwo kpahe eware nọ a rọwo. Iyẹrẹ nọ i no obọ ogbẹgwae egọmeti na jọ ze e ta nọ: “Ma riẹ nọ a tẹ gbẹ rrọ uwou-odi, a te sae ta usi uwoma kẹ ahwo tere he, dede na u ti nwene oghẹrẹ ahwo nọ a rrọ họ.”

A re ru Amọfa Oware Uyoma Ha

Uye nọ a jẹ rọ bẹ Isẹri Jihova na u do ruọ oria kpobi evaọ orẹwho na, fikiere ahwo buobu a tẹ gwọlọ nọ a rẹ riẹ kpahe ae. Nọ oke o be nyaharo na, ahwo buobu a tẹ te ruẹ nọ Isẹri Jihova a rrọ oghẹrẹ nọ a bi rri rai fihọ na ha. Ahwo odhedhẹ a rrọ, a re ru amọfa oware uyoma ha. U ru nọ Isẹri Jihova egba esa gbe udhe (320) nọ e jọ New Zealand evaọ 1939 a ro bu te egba isoi gbe ọgbagbezeza (536) evaọ 1945.

U wo unuẹse jọ nọ ahwo egọmeti nọ e jọ wowou a ta nọ a be whaha iruẹru Isẹri Jihova gheghe, a ru oware ovo thọ họ. Nọ obruoziẹ jọ o yo ẹdhọ oniọvo jọ nọ a wọ bru ei inọ ọ ta usi uwoma keleme, o te ku ei họ nọ jọ a kpairoro vrẹ ẹme na. Ọ ta nọ: “Evaọ eriwo mẹ gbe oware nọ mẹ riẹ kpahe uzi egọmeti, ohwo nọ ọ be kẹ ahwo Ebaibol ọ thuzi ovo ho.”

Nọ ẹmo na o kuhọ no a gbẹ jẹ wọso Isẹri Jihova ha. Inievo na a tẹ gbaemu nọ a rẹ ta usi uwoma Uvie Ọghẹnẹ kẹ ahwo vi epaọ anwẹdẹ kpobi. Evaọ 1945, uwou ogha u te kere ileta se ikoko nọ e rrọ New Zealand kpobi. A jọ ileta na ta nọ: “Jọ ohwo kpobi ọ ma ẹme riẹ te nọ ọ tẹ be ta usi uwoma. Jọ ọ hae whẹtiẹ ahwo họ oma jẹ jọ wowou. Wha du lele ahwo si ikẹ jẹ vravro ho. Wha kareghẹhọ nọ ahwo nọ wha be ta usi uwoma kẹ na a wo eware nọ a rọwo nọ a bi ru lele. . . . Ibuobu rai yọ igodẹ Olori na nọ i ti kurẹriẹ bru Jihova ze jẹ jọ abọ Uvie riẹ. Ma rẹ daoma fiobọhọ kẹ ae ru ere.”

Ma be ta ẹme na, Isẹri Jihova nọ e rrọ New Zealand a be ta usi uwoma na kẹ ahwo ẹkwotọ rai gbe ahwo nọ a no obọfa ziọ ugheriwo. Ẹdẹ jọ, inievo-emetẹ ene a rọ umutho euwa jọ ta usi uwoma kẹ erara nọ i bu te udhosa-gbihrẹ nọ i no erẹwho ikpegbihrẹ ziọ Turangi.

Uwhremu na, ahwo New Zealand a tẹ te ruẹ nọ Isẹri Jihova yọ ahwo odhedhẹ nọ a se egagọ rai gboja, nọ a re ru oware kpobi nọ Ebaibol ọ ta. Ahwo buobu a rrọ obei kurẹriẹ ziọ ukoko na jẹ be họ-ame kukpe kukpe. Evaọ 2019, Isẹri Jihova nọ e jọ New Zealand a bu vi idu ikpegbene (14,000). A be gọ Jihova avọ eva nọ e be were ae.

Ewuhrẹ jọ nọ a ru nọ a mu inievo na họ ẹwọso no evaọ ukpe 1940

Iwou-odi nọ a re fi omomọvo họ evaọ North Island, obọ New Zealand

Eria nọ a re mu ahwo fihọ evaọ Hautu nọ ọ rrọ North Island, obọ New Zealand

Inievo nọ a mu vẹre fikinọ a rọwo jọ isoja ha nọ a kokohọ evaọ 1949