Kpohọ eme nọ e riẹ eva

AKPEGBỌVO 20, 2020
UKRAINE

Okọto ECHR U Bruoziẹ nọ U ti Fiobọhọ Kẹ Isẹri Jihova nọ E Rrọ Ukraine

Okọto ECHR U Bruoziẹ nọ U ti Fiobọhọ Kẹ Isẹri Jihova nọ E Rrọ Ukraine

Ahwo a kẹ inievo mai uye fiki omukpahọ egagọ, rekọ egọmeti Ukraine o rọwo kẹ ahwo nana uye he, fikiere okọto na u bruoziẹ kpe egọmeti Ukraine

Evaọ Akpegbọvo 12, 2020, okọto nọ a re se European Court of Human Rights (ECHR) u bruoziẹ kẹ Isẹri Jihova nọ e rrọ Ukraine evaọ edhọ esa nọ a gu. A se edhọ esa na Zagubnya gbe Tabachkova avọ Ukraine, Migoryanu gbe Amọfa avọ Ukraine, gbe Kornilova avọ Ukraine. A tu edhọ nana kpohọ okọto evaọ ukpe 2014 gbe 2015. Evaọ edhọ na kpobi, iporisi Ukraine a rọwo ru oware ovo kpahe ukpe igbabọ nọ a kpe Isẹri Jihova ha fiki ẹrọwọ rai. Okọto ECHR na u te bruoziẹ nọ egọmeti Ukraine o thọ inievo mai ziezi hi, nọ orọnọ a wo ufuoma egagọ na. Kẹsena a tẹ vuẹ egọmeti na nọ a hwosa unuigho nọ u te 14,700 euros ($17,400 U.S.) rọkẹ inievo mai nọ a gboja kẹ na.

Zagubnya gbe Tabachkova avọ Ukraine: Evaọ Ane 20, 2009, inievo-emetẹ mai nọ a re se Sista Zagubnya avọ Sista Tabachkova a jẹ ta usi uwoma no no uwou ruọ uwou evaọ iwhre Novi Mlyny. Nọ Mykola Lysenko nọ ọ rrọ ozerẹ ichọche nọ a re se Trinity Orthodox Church evaọ iwhre na ọ ruẹ inievo mai na evaọ iyẹrẹ, ọ tẹ rọ umure rọ fa ae uzou gbe uke yoyoma. Iporisi i ru ozerẹ na oware ovo ho, dede nọ ozerẹ na ọ rọ unu obọriẹ ta nọ ọ jẹ gwọlọ “ru ozọ mu” inievo-emetẹ mai na re a “siọ iruẹru rai ba.”

Migoryanu gbe Amọfa avọ Ukraine: Evaọ Ane 5, 2012, nọ Isẹri Jihova udhegbọvo avọ amọfa nọ a kuomagbe ae a kokohọ re a ru Ekareghẹhọ uwhu Jesu Kristi, otu-ugbarugba jọ a tẹ wha ozighi fihọ oria nọ a kokohọ na, yọ ozerẹ ichọche Moscow Patriarchate Orthodox nọ a re se O. Greku o su rai ze. Otu-ugbarugba na a jẹ la ahwo nọ a kokohọ na eka, te emaha te ekpọkueyae, yọ a bi seha kẹ ae.

Evaọ etoke ofa sa-sa, ozerẹ na avọ ahwo riẹ na a gbẹ jẹ wọso Isẹri Jihova, ẹsejọ a re kpe inievo mai ukpe igbabọ, a mahe omoto oniọvo-ọmọzae jọ, yọ ẹdẹ jọ dede a gbolo ọgọ nọ ọ rẹ sa mi-erae fihọ uwou Isẹri Jihova jọ evaọ okenọ a jọ owezẹ. Nọ eware nana e via no, inievo nọ eware na e via kẹ na a te gu ẹme na kẹ iporisi je dhesẹ eware nọ e kẹ imuẹro nọ eware na e ginẹ via kẹ ae. Evaọ ejọ, a tube vidio okenọ a jẹ rọ họre inievo na. Rekọ iporisi a rọwo nọ eware nọ ahwo ọwọsuọ na a ru na a ru rai fiki egagọ họ, yọ anọ a sai vuhu ahwo na evaọ ividio na ha. A kẹ ozerẹ na hayo ẹgba riẹ na uye ovuọvo ho.

Kornilova avọ Ukraine: Evaọ Asa 7, 2013, inievo-emetẹ ivẹ mai nọ a re se Sista Kornilova avọ Sista Serdiuk a je zizie erivẹ rai kpohọ Ekareghẹhọ uwhu Jesu evaọ ẹwho Nosivka. Ọzae jọ o te mu ai họ edoku, be la ae eka yọ ọ be ta eme iyoma kpahe egagọ rai. Kẹsena ọ tẹ họrọ mu ai, ọ tẹ rọ ọgo dhe Sista Kornilova ovao yoyoma, oniọvo na ọ tẹ nwoma gaga. Edẹ ikpegbọvo soso ọ jọ ẹsipito. Iporisi a rọwo vievie he inọ fikinọ oniọvo-ọmọtẹ na yọ omọvo Isẹri Jihova jabọ nọ ọzae na ọ rọ nwae oma na, ukpoye anọ fiki “egrẹ gbe ẹgo nọ ọzae na o wo họ eva kẹe,” o wha riẹ ze. Oware nọ okọto na u ru ọzae na kpobi họ, a hoi umutho ugho jọ gheghe ọvo.

No ẹkpẹlobọ kpohọ obọze: Sista Tetyana Kornilova, Sista Tetiana Zagubnya, Sista Maria Tabachkova, gbe Broda Vasyl Migoryanu. Nọ imane evaọ usu Isẹri Jihova buobu nọ a gboja kẹ evaọ ukpe 2009 rite 2013 evaọ Ukraine fikinọ a mukpahe ae fiki egagọ rai

Unuẹse buobu inievo nọ uwou ogha Ukraine u vi a gba ẹgwae kugbe isu ẹwho, erọ orẹwho, gbe erọ erẹwho efa dede re a ta kpahe ukpokpoma na. Nọ inievo na a dawo onana kpobi no, a te tube mu edhọ họ etu kpobọ okọto ECHR na evaọ 2014. Yọ u woma gaga inọ evaọ 2013, ahwo egọmeti jọ a te je kere kpahe ukpokpoma nọ u bi te inievo mai evaọ Ukraine fiki egagọ rai na. Evaọ 2013, ogbẹgwae egọmeti Ukraine jọ o niyẹrẹ nọ: “Fikinọ iporisi a be kiotọ ọwọsuọ nọ a be wọso ahwo fiki egagọ rai hi, yọ a be kẹ ahwo ọwọsuọ na uye he, o tẹ be lẹliẹ ahwo ọwọsuọ na roro nọ a rẹ sai gbe kpokpo ahwo epanọ u je rai.” Ere ọvona re, evaọ 2013, United Nations Human Rights Committee a jọ iyẹrẹ nọ a be hae kẹ noke toke ta nọ a be kẹ ahwo nọ a rọ fiki omukpahọ wọso amọfa uye wọhọ epanọ u fo ho, te enọ e be wọso Isẹri Jihova. Ogbẹgwae na u te ku ẹme na họ nọ, u fo nọ egọmeti Ukraine “o rẹ daoma viere re a ruẹ nọ a romatotọ kiotọ eme nọ a jọ ta nọ a wọso ahwo fiki omukpahọ, a vẹ rọ ahwo ọwọsuọ na guẹdhọ . . . yọ, otẹrọnọ a brukpe ai a rẹ kẹ ae uye wọhọ epanọ u fo, a vẹ jẹ hwosa kẹ ahwo nọ a wọso na.”

Evaọ imikpe jọ nọ i kpemu na, egọmeti Ukraine o mu oma họ ẹdawo no re a ru oware nọ u fo. Dede nọ Isẹri Jihova nọ e rrọ orẹwho nana a wo ufuoma nọ a re ro ru iruẹru egagọ rai, ma bi rẹro nọ iziẹ esa nana nọ okọto ECHR u bru na u ti ru nọ iporisi Ukraine gbe erẹwho efa a te gbẹ rọ kẹ inievo-emezae gbe emetẹ mai uvẹ ziezi re a ruabọhọ egagọ rai. Ma be rọ ọwhọ hẹrẹ okenọ Jihova nọ “o re bru uvioziẹ evaọ oware kpobi” na o ti ku ọwọsuọ kpobi nọ o bi te ahwo nọ a be gọe họ.​—Iziewariẹ 32:4.