Wolo ɖenɖe tɔm wɛɛ yɔ

Wolo tɔm ñʋŋ ɖeɖe

TƆM ÑƲƲ ŊGƲ ÐƖKPƐLƖKƖƔ YƆ 46

Nesi ɖɔkɩyaa kɩfama—Ɩsɩɩ Yehowa sɛtʋ kajalaɣ ɖeɖe mi-wezuu caɣʋ taa

Nesi ɖɔkɩyaa kɩfama—Ɩsɩɩ Yehowa sɛtʋ kajalaɣ ɖeɖe mi-wezuu caɣʋ taa

“[Yehowa] kɛ mon-ɖoŋ . . . Ɛnʋ mantaɣ liu.”—KEƔA 27:7.

HENDU 131 “Tomiye nɖɩ Ɛsɔ tama yɔ”

LƖMAƔZA SƆSƆNA *

1-2. (a) Ɛbɛ yɔɔ pɩwɛɛ se nesi ɖɔkɩyaa kɩfama ɩtaa Yehowa liu? (Keɣa 36:3, 4) (b) Ɛbɛ ɖɩkaɣ naʋ tɔm ñʋʋ kʋnɛ kɩ-taa?

ŊCAƔ nesi ɖɔkʋʋ, yaa ŋɖɔkɩ nesi pitileɖita? Ye mbʋ yɔ, pɩtʋʋ fɛyɩ se ŋɖaŋ kpam se ɛyʋ weyi ŋsɔɔlɩ-ɩ siŋŋ yɔ, ña nɛ ɩ ɩnɩɩ leleŋ mi-wezuu caɣʋ taa. Toovenim taa lɛ, nesi ɖɔkɩyaa katɩɣ kala, nɛ pɩpɔzʋʋ se pakpaɣ lɩmaɣza wena a-tɔm cɛyaa yɔ. Ɛzɩma ɩlʋkɩnɩ kala nɛ lɩmaɣza wena ɩkpakɩɣ alɩwaatʋ ndʋ ɩkatɩɣ kala yɔ, piyeki se pɩnzɩ nzɩ sɩkɔŋ yɔ sɩ-taa, ihiɣ koboyaɣ yaa itaahiɣ. Ye ɩtaɣ Yehowa liu yɔ, ɩkaɣ kpaɣʋ lɩmaɣza kɩbana, mi-nesi ɖɔkʋʋ kaɣ cɛyɩsʋʋ nɛ pɩkpaɖɩ, nɛ ɩkaɣ hiɣu koboyaɣ nɛ pɩkɩlɩ. Ye ɩtɩkpaɣ Ɛsɔ lɔŋ tasʋʋ nɛ ɩlabɩnɩ tʋmɩyɛ yɔ, pɩtʋʋ fɛyɩ se ɩkaɣ katʋʋ tɩlasɩ nɛ pɩkɔnɩ kaɖɛ mi-nesi ɖɔkʋʋ nɛ ɩɩkaɣ hiɣu koboyaɣ.—Kalɩ Keɣa 36:3, 4.

2 Tɔm ñʋʋ kʋnɛ, paa nesi ɖɔkɩyaa kɩfama kɩyɔɔdʋʋna yɔ, kɩyɔɔdʋʋ ɖɔɖɔ kala wena nesi ɖɔkɩyaa tɩŋa pɩzɩɣ nɛ pakatɩ yɔ a-tɔm. Kɩkaɣ tazʋʋ mbʋ ɖɩpɩzɩɣ nɛ ɖɩkpɛlɩkɩ Bibl taa abalaa nɛ halaa siɣsiɣ tɩnaa kɩɖaŋ taa yɔ pɩ-taa. Bibl taa kɩɖaŋ ɛnɩ, ɩkpɛlɩkɩɣ-ɖʋ lɔŋ weyi ɖɩpɩzɩɣ nɛ ɖɩlabɩnɩ tʋmɩyɛ ɖe-wezuu caɣʋ hɔɔlɩŋ ndɩ ndɩ taa, pɩkpɛndɩnɩ ɖe-nesi ɖɔkʋʋ taa yɔ. Ðɩkaɣ ɖɔɖɔ naʋ mbʋ ɖɩpɩzɩɣ nɛ ɖɩkpɛlɩkɩ sɔnɔ sɔnɔ nesi ɖɔkɩyaa nabɛyɛ kɩɖaŋ taa yɔ.

KALA WENA NESI ÐƆKƖYAA KƖFAMA PƖZƖƔ NƐ PAKATƖ?

Lɩmaɣza wena pɩzɩɣ nɛ aɖɩɣ nesi ɖɔkɩyaa kɩfama nʋmɔʋ se pataawalɩsɩ pɛ-Ɛsɔ sɛtʋ tʋmɩyɛ? (Cɔnɩ tayʋʋ 3-4)

3-4. Kala wena nesi ɖɔkɩyaa kɩfama pɩzɩɣ nɛ pakatɩ?

3 Ɛyaa nabɛyɛ pɩzɩɣ nɛ peseɣti nesi ɖɔkɩyaa kɩfama se pacaɣ wezuu ɛzɩ ɛyaa hɔɔlʋʋ sɔsɔʋ cakʋʋ wezuu ɖa-alɩwaatʋ tʋnɛ tɩ-taa yɔ. Kɩɖaŋ nɩɩyɩ yɔ: Lʋlɩyaa yaa hɔʋ taa ñɩma lalaa pɩzɩɣ nɛ pañɩɣ nesi ɖɔkɩyaa nabɛyɛ yɔɔ se papaɣzɩ piya lʋlʋʋ kpaagbaa. Yaa taabalaa nɛ hɔʋ taa ñɩma lalaa pɩzɩɣ nɛ peseɣti nesi ɖɔkɩyaa kɩfama se paya ɖɩɣa nakɛyɛ nɛ paya wondu kɩbandʋ sakɩyɛ nɛ paɖʋ ka-taa.

4 Ye nesi ɖɔkɩyaa ɩtɩtɩlɩ labʋ yɔ, papɩzɩɣ nɛ pakpaɣ lɩmaɣza nɛ ayele nɛ pɔtɔɔ kɩma sakɩyɛ. Nɛ pʋwayɩ, pɩpɩzɩɣ nɛ pɩpɔzɩ se pa-naalɛ pala tʋmɩyɛ alɩwaatʋ sakɩyɛ nɛ pɩsa nɛ pɛhɛyɩ kɩma ana. Tomnaɣ yɔɔ tʋmɩyɛ pɩzɩɣ nɛ ɖɩpaɣzɩ mʋʋ alɩwaatʋ ndʋ pɩɩwɛɛ se pakpaɣ nɛ palabɩnɩ tɩ-yɔɔ Bibl kpɛlɩkʋʋ, hɔʋ taa Ɛsɔ sɛtʋ, nɛ tɔm susuu tʋmɩyɛ yɔ. Nesi ɖɔkɩyaa mba, papɩzɩɣ nɛ papaɣzɩ kediɣzisi fɛʋ se pɩsa nɛ pala tʋmɩyɛ nɛ pɩcɛzɩ alɩwaatʋ ndʋ pɩɩwɛ se pala tʋmɩyɛ yɔ nɛ pehiɣ liidiye nɛ pɩkɩlɩ yaa se pɩsa nɛ pataalesi pa-tʋmɩyɛ. Mbʋ pɩlɩɣ pɩ-taa yɔ lɛ se pelesiɣ wala kɩbana wena pɛwɛna se pawalɩsɩ pɛ-Ɛsɔ sɛtʋ tʋma yɔ.

5. Lɔŋ weyi ŋkpɛlɩkɩ Klaus nɛ Marisa pa-kɩɖaʋ taa?

5 Kɩɖaŋ sakɩyɛ wɩlɩɣ se ye ɖɩkam ñʋʋ nɛ tomnaɣ yɔɔ wondu ñɩnʋʋ ɖe-wezuu caɣʋ taa yɔ, piiyeki nɛ ɖihiɣ koboyaɣ. Iyele nɛ ɖɩna lɔŋ weyi Klaus nɛ Marisa pɛkpɛlɩkɩ hɔɔlʋʋ ŋgʋ kɩ-taa yɔ. * Alɩwaatʋ ndʋ pɔɖɔkɩ nesi yɔ, pa-naalɛ palakaɣ tʋmɩyɛ alɩwaatʋ tɩŋa se pɩsa nɛ pehiɣ liidiye sakɩyɛ nɛ pɛwɛɛnɩ wondu sakɩyɛ. Ɛlɛ toovenim taa lɛ, pataahikiɣ taa leleŋ. Klaus yɔɔdaa se: “Tomnaɣ yɔɔ lɛ, ɖɩɩwɛna nɛ pɩcɛzɩ mbʋ pɩpɔzʋʋ-ɖʋ yɔ; ɛlɛ fezuu taa lɛ, ɖɩtaawɛɛnɩ kaɖʋwa nakɛyɛ. Toovenim taa lɛ, wezuu caɣʋ kaawɛ-ɖʋ kaɖɛ nɛ piyekaɣ nɛ ɖɩnɩɣzɩɣ.” Pʋtɔma yɔ, ña ɖɔɖɔ ŋnawa se ŋkam ñʋʋ nɛ tomnaɣ yɔɔ wondu ñɩnʋʋ, ɛlɛ ŋtihiɣ koboyaɣ. Ye mbʋ yɔ, pitaatibi-ŋ yɔɔɔ. Ye ŋmaɣzɩ kɩɖaŋ kɩbaŋ weyi lalaa hawa yɔ ɩ-yɔɔ yɔ, pɩpɩzɩɣ nɛ pɩsɩnɩ-ŋ nɛ ŋla lɛɣzɩtʋ ndʋ pɩpɔzʋʋ yɔ. Kajalaɣ lɛ, iyele nɛ ɖɩna mbʋ walaa pɩzɩɣ nɛ pɛkpɛlɩkɩ Wiyaʋ Yozafaatɩ kɩɖaʋ taa yɔ.

ƐZƖ WIYAƲ YOZAFAATƖ YƆ, ƖTAA YEHOWA LIU

6. Alɩwaatʋ ndʋ Yozafaatɩ katɩ kaɖɛ sɔsɔɖɛ naɖɩyɛ yɔ, ɛzɩma ɛlabɩnɩ tʋmɩyɛ lɔŋ tasʋʋ mbʋ pɩwɛ Aduwa 3:5, 6 taa yɔ?

6 Walaa, nabʋyʋ taa pɩlakɩ-mɩ ɛzɩ tʋmɩyɛ nɖɩ ɩwɛnɩ hɔʋ taa yɔ ɖɩkɛ-mɩ sʋʋtʋ na? Ye pɩlakɩ-mɩ mbʋ yɔ, Wiyaʋ Yozafaatɩ kɩɖaʋ pɩzɩɣ nɛ kɩsɩnɩ-mɩ. Yozafaatɩ kaakɛ wiyaʋ, nɛ pʋyɔɔ lɛ, pɩwɛɛ se ɛkandɩyɩ ɛ-ɛjaɖɛ taa mba tɩŋa yɔɔ! Ɛzɩma ɛkpaɣnaa nɛ ɛla tʋmɩyɛ kɩcɛyɩyɛ nɖɩ? Yozafaatɩ labɩ mbʋ ɛpɩzaɣ yɔ se pɩsa nɛ ɛkandɩyɩ ɛ-samaɣ yɔɔ. Ɛcɔzɩ kolonzi Yuuda tɛtʋ ndɩ ndɩ nɛ ekpeɣli sɔɔjanaa 1 160 000. (4 Aw. 17:12-19) Pʋwayɩ lɛ, Yozafaatɩ katɩ kaɖɛ sɔsɔɖɛ naɖɩyɛ. Amooni mba, Mowaabʋ mba, nɛ Seyiri pʋŋ egeetiye taa sɔɔjanaa samaɣ sɔsɔɔ nakɛyɛ kʋyaa se koyooni Yozafaatɩ, ɛ-hɔʋ, nɛ ɛ-samaɣ. (4 Aw. 20:1, 2) Ɛbɛ Yozafaatɩ laba? Ɛpɔzɩ Yehowa se ɛsɩnɩ-ɩ nɛ ɛkpazɩ-ɩ ɖoŋ. Pɩlabɩ nɔɔ kʋɖʋmaɣ nɛ lɔŋ tasʋʋ mbʋ pɩwɛ Aduwa 3:5, 6 taa yɔ. (Kalɩ Aduwa 3:5, 6.) Yozafaatɩ luzi ɛ-tɩ nɛ ɛla adɩma wena yɔ, pama-yɛ 4 Awiya 20:5-12 taa; nɛ awɩlɩɣ se ɛtaɣaɣ liu siŋŋ ɛ-Caa kʋsɔɔlʋ weyi ɛwɛ ɛsɔdaa yɔ. Ɛzɩma Yehowa cosi Yozafaatɩ adɩma yɔɔ?

7. Ɛzɩma tɩyɛ Yehowa cosi Yozafaatɩ adɩma yɔɔ?

7 Yehowa tɩŋnɩ Leevi tʋ weyi payaɣ se Yahaziyɛɛlɩ yɔ ɛ-yɔɔ nɛ ɛyɔɔdɩnɩ Yozafaatɩ. Yehowa yɔɔdaa se: “Ɩsɩŋ nɛ lidaʋ nɛ ɩkaɣ naʋ [Yehowa] sɩnaʋ.” (4 Aw. 20:13-17) Pɩtʋʋ fɛyɩ se ɖoŋ ɖoŋ lɛ, pɩtɩkɛ nʋmɔʋ ŋgʋ kɩ-yɔɔ patɩŋɩɣna nɛ palakɩ you! Ɛlɛ, lɔŋ tasʋʋ mbʋ pɩtɩlɩɩnɩ ɛyʋ cɔlɔ; Yehowa cɔlɔ pɩlɩnaa. Yozafaatɩ ta Yehowa liu nɛ ɛ-laŋɩyɛ pilim, nɛ ɛla ɛzɩ ɛlɛ heyuu-i yɔ. Alɩwaatʋ ndʋ ɛ nɛ ɛ-ɛyaa palɩwa se pakatɩ koyindinaa yɔ, pɩtɩkɛ ɛ-sɔɔjanaa mba pakɩlɩ wɛʋ niye yɔ ɛɖɛzɩ nɔɔ, ɛlɛ hendu teyaa mba patɩɖɔkɩ you wondu yɔ ɛɖɛzɩ nɔɔ. Yehowa ɖɔm tamaɣ ŋga ɛlabɩ Yozafaatɩ yɔ kɔ-yɔɔ. Yozafaatɩ wabɩ sɔɔjanaa mba pɔkɔm se poyooni-i yɔ.—4 Aw. 20:18-23.

Ye nesi ɖɔkɩyaa kɩfama ɩtɩmɩɣnɩ Yehowa nɛ pɛkpɛlɩkɩɣ ɛ-Tɔm yɔ, pɩpɩzɩɣ pɩsɩnɩ-wɛ nɛ pasɩɩ Yehowa sɛtʋ kajalaɣ ɖeɖe pe-wezuu caɣʋ taa (Cɔnɩ tayʋʋ 8, 10)

8. Ɛbɛ walaa pɩzɩɣ nɛ pɛkpɛlɩkɩ Yozafaatɩ kɩɖaʋ taa?

8 Walaa, ɛbɛ ɩpɩzɩɣ nɛ ɩkpɛlɩkɩ Yozafaatɩ kɩɖaʋ taa? Ña-tʋmɩyɛ pɩkɛnaa se ŋcɔnɩ ñɔ-hɔʋ yɔɔ; pʋyɔɔ lɛ, ŋlakɩ tʋmɩyɛ siŋŋ se ŋcɔnɩ kɩ-yɔɔ nɛ ŋkandɩyɩ kɩ-yɔɔ. Alɩwaatʋ ndʋ ŋkatɩɣ kala yɔ, pɩtɩla yɔ ŋmaɣzɩɣ se ña-maɣmaɣ ŋpɩzɩɣ nɛ ŋcɔnɩ a-ɖeɖe. Paa mbʋ yɔ, taataa ña-maɣmaɣ ño-ɖoŋ liu. Ɛlɛ, tɩmnɩ Yehowa se ɛsɩnɩ-ŋ. Pɩtasɩ lɛ, ña nɛ ña-halʋ ɩkpɛndɩ nɛ ɩtɩmɩ nɛ iheyi Yehowa mbʋ pɩcɛyɩɣ-mɩ yɔ kpayɩ. Ɩtɩŋnɩ Bibl nɛ ɛgbɛyɛ takayɩsɩ kpɛlɩkʋʋ yɔɔ nɛ ɩñɩnɩ Yehowa lɔŋ tasʋʋ, nɛ ɩkpaɣ lɔŋ tasʋʋ mbʋ nɛ ɩlabɩnɩ tʋmɩyɛ. Pɩtɩla yɔ, lɩmaɣza wena ɩtɩŋnɩ Bibl yɔɔ nɛ ɩkpaɣ yɔ, aakɛdɩɣnɩ lalaa; nɛ halɩ papɩzɩɣ nɛ peheyi-mɩ se ɩkɛ kɩmɛlɛmɩŋ. Papɩzɩɣ nɛ pɔyɔɔdɩ se liidiye nɛ wondu ndʋ ɩpɩzɩɣ nɛ ɩkpaɣ liidiye nɛ ɛya yɔ, mbʋ kaɣnɩ kandɩyʋʋ mɩ-hɔʋ yɔɔ camɩyɛ nɛ pɩkɩlɩ. Ɛlɛ ɩtɔzɩ Yozafaatɩ kɩɖaʋ yɔɔ. Ɛta Yehowa liu nɛ ɛtɩŋnɩ ɛ-lakasɩ yɔɔ ɖɔɖɔ nɛ ɛwɩlɩ se ɛtaɣ-ɩ liu. Yehowa tɩlɔ abalʋ siɣsiɣ tʋ ɛnʋ, nɛ ɩɩkaɣ-mɩ lɔʋ ɖɔɖɔ. (Keɣa 36:28; Ebr. 13:5) Ɛbɛ ɖɔɖɔ nesi ɖɔkɩyaa pɩzɩɣ pala nɛ pehiɣ koboyaɣ pe-wezuu caɣʋ taa?

ƐZƖ NAYƲ IZAAYII NƐ Ɛ-HALƲ YƆ, ƖSƖƖ YEHOWA SƐTƲ KAJALAƔ ÐEÐE MI-WEZUU CAƔƲ TAA

9. Suwe ɖɩpɩzɩɣ nɛ ɖɩyɔɔdɩ nayʋ Izaayii nɛ ɛ-halʋ pɔ-yɔɔ?

9 Mbʋ pɩ-tɔm kaakɩlɩ cɛyʋʋ nayʋ Izaayii nɛ ɛ-halʋ pe-wezuu caɣʋ taa yɔ, mbʋ lɛ Yehowa sɛtʋ. Izaayii kaakɛ nayʋ, nɛ pɩwɛ ɛzɩ ɛ-halʋ ɖɔɖɔ kaakɛ nayʋ yɔ, mbʋ pʋyɔɔ yɔ paya-ɩ se “halʋ weyi ɛkɛ nayʋ yɔ.” (Iza. 8:1-4) Pɩnaɣ kpayɩ kpayɩ se Izaayii nɛ ɛ-halʋ paasɩ Yehowa sɛtʋ kajalaɣ ɖeɖe pe-wezuu caɣʋ taa. Pɛkɛ kɩɖaʋ kɩbaŋʋ nesi ɖɔkɩyaa mba pɛwɛ sɔnɔ yɔ!

10. Ɛzɩma tɩyɛ Bibl taa natʋ tɔm kpɛlɩkʋʋ pɩzɩɣ nɛ pɩsɩnɩ nesi ɖɔkɩyaa nɛ pɛtɛ pa-taa se palakɩ sakɩyɛ Yehowa sɛtʋ taa nɛ pɩkɩlɩ?

10 Sɔnɔ, nesi ɖɔkɩyaa pɩzɩɣ nɛ pasɩɩ Yehowa sɛtʋ kajalaɣ ɖeɖe pe-wezuu caɣʋ taa ye palakɩ mbʋ payɩ papɩzɩɣ yɔ ɛ-sɛtʋ taa yɔ. Ye pɛkpɛndɩɣ nɛ pɛkpɛlɩkɩɣ Bibl taa natʋ tɔm nɛ panaɣ ɛzɩma tɩlakɩ paa ɛzɩmtaa yɔ, pɩpɩzɩɣ piyele nɛ pataa Yehowa liu nɛ pɩkɩlɩ. * (Tiiti 1:2) Papɩzɩɣ nɛ pamaɣzɩ nɛ pana se ɛzɩma papɩzɩɣ nɛ paɖʋ nesi nɛ Bibl taa natʋ natʋyʋ la. Kaɖaʋ nakʋyʋ yɔ: Papɩzɩɣ nɛ paɖʋ nesi nɛ natʋ tɔm ndʋ Yesu yɔɔdaa se pakaɣ susuu tɔm kɩbandʋ tɛtʋ kpeekpe yɔɔ pʋcɔ nɛ ɛjaɖɛ tɛm kɔɔ yɔ, tɩla. (Mat. 24:14) Nesi ɖɔkɩyaa naɣ se Bibl taa natʋ tɔm wɛɛ nɛ tɩlakɩ lɛ, pɩkaɣ-wɛ seɣtuu nɛ pɛtɛ pa-taa se palakɩ sakɩyɛ Yehowa sɛtʋ taa nɛ pɩkɩlɩ.

ƐZƖ PRISIILI NƐ AKIILA YƆ, ƖSƖƖ KEWIYAƔ TƲMA KAJALAƔ ÐEÐE

11. (a) Ɛbɛ Akiila nɛ Prisiili papɩzaa nɛ pala? (b) Nɛ ɛbɛ yɔɔ?

11 Nesi ɖɔkɩyaa kɩfama pɩzɩɣ nɛ pɛkpɛlɩkɩ lɔŋ Akiila nɛ ɛ-halʋ Prisiili pɔ-cɔlɔ. Pɛkɛ Yuuda mba nɛ paawɛɛ Roma tɛtʋ taa. Paanɩ Yesu yɔɔ tɔm kɩbandʋ nɛ papɩsɩ Krɩstʋ ñɩma. Pɩtʋʋ fɛyɩ se wɛtʋ ndʋ tɩ-taa paawɛɛ yɔ, tɩhaɣaɣ-wɛ taa leleŋ. Ɛlɛ, pe-wezuu caɣʋ kaalɛɣzɩ tuda alɩwaatʋ ndʋ Roma Wiyaʋ Sɔsɔ Kloodi ɖʋ Yuuda mba tɩŋa paɣtʋ se palɩɩ Roma tɛtʋ taa yɔ. Maɣzɩ nɛ ŋna ɛzɩma pitukaɣni Akiila nɛ Prisiili pe-wezuu caɣʋ yɔ. Pɩɩpɔzaa se pakʋyɩ egeetiye nɖɩ ɖɩmalɩnɩ-wɛ yɔ ɖɩ-taa, pañɩnɩ ɖɩɣa kɩfalaɣ, nɛ papaɣzɩ pe-kizinzikiŋ tadɩyɛ labʋ lone kɩfaɖɛ naɖɩyɛ taa. Kaɖɛ wɛtʋ ndʋ, tɩɖɩɣ-wɛ nʋmɔʋ se peyele sɩʋ Kewiyaɣ tʋma kajalaɣ ɖeɖe na? Pɩtʋʋ fɛyɩ se ŋsɩm tɔm pɔzʋʋ mbʋ pɩ-yɔɔ cosuu. Alɩwaatʋ ndʋ Akiila nɛ Prisiili paawɛ pa-ɖɩɣa kɩfalaɣ taa Kɔrɛntɩ yɔ, paapaɣzɩ sɩnʋʋ ɛgbɛyɛ nɖɩ ɖɩɩwɛ peeɖe yɔ, nɛ pa nɛ apostoloo Pɔɔlɩ pɛkpɛndaɣ nɛ palakɩ tʋmɩyɛ se pakpazɩ koobiya mba pɛwɛ peeɖe yɔ ɖoŋ. Pʋwayɩ lɛ, pakʋyaa nɛ powolo tɛtʋ ndɩ ndɩ taa ɖeɖe pɩpɔzaɣ tɔm susuyaa nɛ pɩkɩlɩ yɔ. (Tʋma 18:18-21; Roma 16:3-5) Pɩtʋʋ fɛyɩ se pɩɩɖɔkɩnɩ-wɛ kpem pe-wezuu caɣʋ taa nɛ paahiɣ taa leleŋ siŋŋ!

12. Ɛbɛ yɔɔ pɩpɔzʋʋ se nesi ɖɔkɩyaa ɩɖʋ pa-tɩ fezuu taa kaɖʋsɩ?

12 Ða-alɩwaatʋ taa nesi ɖɔkɩyaa pɩzɩɣ nɛ pamaɣzɩnɩ Prisiili nɛ Akiila ye pasɩɣ Kewiyaɣ tʋma kajalaɣ ɖeɖe yɔ. Alɩwaatʋ kɩbandʋ ndʋ tɩ-taa pɩwɛɛ se nesi ɖɔkɩyaa ɩyɔɔdɩ pe-wezuu caɣʋ taa kaɖʋsɩ tɔm yɔ, ndʋ lɛ alɩwaatʋ ndʋ paɖanɩɣ ɖama yɔ. Alɩwaatʋ ndʋ nesi ɖɔkɩyaa kpɛndɩɣ nɛ paɖʋ pa-tɩ fezuu taa kaɖʋsɩ nɛ pañakɩ pana se patalɩ-sɩ yɔ, pɩhaɣ-wɛ waɖɛ se pana ɛzɩma Yehowa sɩɣnɩ-wɛ yɔ nɛ pɩkɩlɩ. (Ekl. 4:9, 12) Iyele nɛ ɖɩna Russel nɛ Elizabeth pa-kɩɖaʋ. Russel yɔɔdaa se: “Alɩwaatʋ ndʋ ɖɩɖanaɣ ɖama yɔ, ɖɩyɔɔdɩ fezuu taa kaɖʋsɩ nzɩ ɖɩwɛnɩ ɖeyi ɖeyi yɔ sɩ-tɔm.” Elizabeth yɔɔdaa se: “Ðɩyɔɔdɩ pɩ-tɔm se pɩsa nɛ alɩwaatʋ ndʋ pɩkaɣ pɔzʋʋ se ɖɩkpaɣ lɩmaɣza lɛɛna pʋwayɩ yɔ, lɩmaɣza wena ɖɩkpakɩɣ yɔ ataaɖɩɣ-ɖʋ nʋmɔʋ se ɖɩtaatalɩ ɖa-kaɖʋsɩ nzɩ.” Russel nɛ Elizabeth pɛ-wɛtʋ ha-wɛ nʋmɔʋ se pakʋyɩ nɛ powolo Mikroneezii nɛ paɖʋ nesi ɖenɖe pɩpɔzaɣ tɔm susuyaa sakɩyɛ nɛ pɩkɩlɩ yɔ.

Ye nesi ɖɔkɩyaa kɩfama ɩɖʋʋ pa-tɩ fezuu taa kaɖʋsɩ yɔ, pɩpɩzɩɣ pɩsɩnɩ-wɛ nɛ pasɩɩ Yehowa sɛtʋ kajalaɣ ɖeɖe pe-wezuu caɣʋ taa (Cɔnɩ tayʋʋ 13)

13. Ɛzɩ Keɣa 27:7 yɔɔdʋʋ yɔ, alɩwaatʋ ndʋ ɖɩtaɣ Yehowa liu yɔ, ɛbɛ kaɣ lɩʋ pɩ-taa?

13 Ɛzɩ Russel nɛ Elizabeth yɔ, nesi ɖɔkɩyaa sakɩyɛ kpaɣ lɩmaɣzɩyɛ se pacakɩ wezuu kɛlɛʋ nɛ pɩsa nɛ pakpaɣ alɩwaatʋ sakɩyɛ nɛ posusi tɔm kɩbandʋ nɛ pawɩlɩ-tʋ. Alɩwaatʋ ndʋ nesi ɖɔkɩyaa ɖʋʋ pa-tɩ kaɖʋsɩ kɩbanzɩ Yehowa sɛtʋ taa nɛ pa-naalɛ pañakɩ pana se patalɩ-sɩ yɔ, pɩlʋlʋʋ pee kɩbana. Pakaɣ naʋ ɛzɩma Yehowa cɔŋnɩ pɔ-yɔɔ yɔ, pakaɣ-ɩ taʋ liu nɛ pɩkɩlɩ, nɛ pakaɣ hiɣu koboyaɣ siŋŋ.—Kalɩ Keɣa 27:7.

ƐZƖ APOSTOLOO PƖYƐƐRƖ NƐ Ɛ-HALƲ YƆ, ƖTAA LIU YEHOWA TAMASƖ

14. Ɛzɩma apostoloo Pɩyɛɛrɩ nɛ ɛ-halʋ pawɩlaa se pataɣaɣ liu tɔm ndʋ tɩwɛ Maatiyee 6:25, 31-34 taa yɔ?

14 Mba pɔɖɔkɩ nesi yɔ, papɩzɩɣ ɖɔɖɔ nɛ pɛkpɛlɩkɩ lɔŋ apostoloo Pɩyɛɛrɩ nɛ ɛ-halʋ pa-kɩɖaʋ taa. Apostoloo Pɩyɛɛrɩ katɩ Yesu kajalaɣ ɖeɖe nɛ pɩla fenasɩ loɖo nɛ piwolo pɩnaɣ mbʋ yɔ lɛ, pɩpɔzɩ se ɛkpaɣ lɩmaɣzɩyɛ kɩcɛyɩyɛ naɖɩyɛ. Kpakpasɩ kpaʋ tʋmɩyɛ Pɩyɛɛrɩ lakaɣ nɛ ɛcɔŋnɩ ɛ-hɔʋ yɔɔ. Pʋyɔɔ alɩwaatʋ ndʋ Yesu ya Pɩyɛɛrɩ se ɛtɩŋ ɛ-wayɩ nɛ pala alɩwaatʋ tɩŋa Ɛsɔ sɛtʋ tʋmɩyɛ yɔ, pɩɩwɛɛ se Pɩyɛɛrɩ ɛmaɣzɩ ɛ-hɔʋ yɔɔ pʋcɔ nɛ ɛkpaɣ lɩmaɣza. (Luka 5:1-11) Pɩyɛɛrɩ lɩzaa se ɛtɩŋɩɣ Yesu ɛ-tɔm susuu tʋmɩyɛ taa. Ɛkpaɣ lɩmaɣzɩyɛ kɩbanɖɛ kpem! Nɛ ɖɩpɩzɩɣ nɛ ɖɩkɔ tɔm ñʋʋ se Pɩyɛɛrɩ halʋ kaaɖʋ nesi lɩmaɣzɩyɛ nɖɩ ɛkpaɣaa yɔ. Bibl yɔɔdʋʋ se Yesu fema nɛ pɩtɛ lɛ, Pɩyɛɛrɩ nɛ ɛ-halʋ pɔɖɔm nʋmɔʋ alɩwaatʋ natʋyʋ pazɩ. (1 Kɔr. 9:5) Pɩtʋʋ fɛyɩ se Pɩyɛɛrɩ halʋ kaakɛ halʋ Krɩstʋ tʋ weyi ɛhaɣaɣ kɩɖaʋ kɩbaŋʋ yɔ, pʋyɔɔ Pɩyɛɛrɩ pɩzaɣ se ɛtasɩ lɔŋ walaa nɛ halaa Krɩstʋ ñɩma nɛ laŋɩyɛ kpayɩ. (1 Pɩy. 3:1-7) Pɩnaɣ kpayɩ kpayɩ se Pɩyɛɛrɩ nɛ ɛ-halʋ pataɣaɣ liu tamaɣ ŋga Yehowa laba se ɛcɔŋnɩ pa-kɩcɛyɩm ɖeɖe ye pasɩ Kewiyaɣ kajalaɣ ɖeɖe pe-wezuu caɣʋ taa yɔ.—Kalɩ Maatiyee 6:25, 31-34.

15. Lɔŋ weyi Tiago nɛ Esther pa-kɩɖaʋ kpɛlɩkɩɣ-ɖʋ?

15 Ye ɩɖɔkʋʋ nesi yɔ pɩlabɩ pɩnzɩ nasɩyɩ yɔ, ɛbɛ pɩzɩɣ pɩsɩnɩ-mɩ nɛ iwolo pɩ-yɔɔ nɛ ɩsɔɔlɩ se ɩwalɩsɩ mɩ-Ɛsɔ sɛtʋ tʋmɩyɛ? Mbʋ ɩpɩzɩɣ nɛ ɩla yɔ, pɩ-taa nabʋyʋ lɛ se ɩkpɛlɩkɩ lɔŋ nesi ɖɔkɩyaa lalaa cɔlɔ. Ɩpɩzɩɣ nɛ ɩkalɩ tɔm ñʋŋ “Paha pa-tɩ faaa.” Tiago nɛ ɛ-halʋ Esther palɩnɩ Breeziili ɛjaɖɛ taa. Nɛ tɔm ñʋŋ ɛnɩ, ɩsɩnɩ-wɛ nɛ pɔsɔɔlɩ siŋŋ se powolo nɛ pala pɛ-Ɛsɔ sɛtʋ tʋmɩyɛ ɖenɖe pɩpɔzʋʋ tɔm susuyaa nɛ pɩkpaɖɩ yɔ. Tiago lɩzɩ pɩ-taa se: “Ðɩkalaɣ nɛ ɖɩnaɣ ɛzɩma Yehowa sɩnɩ ɛ-sɛyaa mba pɛwɛ ɖa-alɩwaatʋ tʋnɛ tɩ-taa yɔ lɛ, ɖa ɖɔɖɔ ɖɩsɔɔlɩ se ɖɩɖɔ Yehowa lɔŋ tasʋʋ yɔɔ nɛ ɖɩna ɛzɩma ɛsɩɣnɩ-ɖʋ yɔ.” Pʋwayɩ lɛ, pakʋyɩ nɛ powolo Paraguwee ɛjaɖɛ taa. Nɛ pɛwɛɛ nɛ palakɩ pɛ-Ɛsɔ sɛtʋ tʋmɩyɛ peeɖe kooka ŋga ka-taa pɔyɔɔdʋʋ Pɔrtiigaalɩ kʋnʋŋ yɔ, kpaɣnɩ pɩnaɣ 2014. Esther yɔɔdaa se: “Bibl masɩ nzɩ ɖɩkɩlɩ sɔɔlʋʋ siŋŋ yɔ sɩ-taa nakɛyɛ lɛ Efɛɛzɩ mba 3:20. Ðɩna ɛzɩma mayaɣ ŋga ka-taa tɔm labɩ tam sakɩyɛ ɖɛ-Ɛsɔ sɛtʋ tʋmɩyɛ taa yɔ.” Pɔɔlɩ manɩ takayaɣ ŋga Efɛɛzɩ mba. Nɛ takayaɣ ŋga ka-taa, ɛha-ɖʋ lidaʋ se Yehowa kaɣ-ɖʋ haʋ nɛ pɩɖɔɔ sakɩyɛ nɛ pɩkɩlɩ mbʋ ɖɩpɔzʋʋ yɔ. Lidaʋ tɔm ndʋ tɩkɛ toovenim!

Ye nesi ɖɔkɩyaa kɩfama ɩpɔzʋʋ lɔŋ tasʋʋ nesi ɖɔkɩyaa mba papɩ fezuu taa yɔ, pɩpɩzɩɣ pɩsɩnɩ-wɛ nɛ pasɩɩ Yehowa sɛtʋ kajalaɣ ɖeɖe pe-wezuu caɣʋ taa (Cɔnɩ tayʋʋ 16)

16. Alɩwaatʋ ndʋ nesi ɖɔkɩyaa kɩfama kaamaɣzɩɣ pe-wezuu caɣʋ taa kaɖʋsɩ yɔɔ yɔ, mba papɩzɩɣ nɛ pɔpɔzɩ lɔŋ tasʋʋ?

16 Sɔnɔ, nesi ɖɔkɩyaa kɩfama pɩzɩɣ nɛ pɛkpɛlɩkɩ lɔŋ ɛyaa lalaa mba pataɣ Yehowa liu yɔ pɔ-cɔlɔ. Pɩtɩla, nesi ɖɔkɩyaa nabɛyɛ labɩ alɩwaatʋ tɩŋa Ɛsɔ sɛtʋ tʋmɩyɛ pɩnzɩ sakɩyɛ. Pɩwɛɣ ɖeu se ye ɩwɛɛ nɛ ɩmaɣzɩɣ mɩ-kaɖʋsɩ yɔɔ yɔ, ɩpɔzɩ-wɛ nɛ patasɩ-mɩ lɔŋ. Nʋmɔŋ weyi ɩ-yɔɔ ɩtɩŋɩɣna nɛ ɩwɩlɩ se ɩwɛɛ nɛ ɩtaɣ Yehowa liu yɔ, ɩ-taa lɛɛkʋ lɛ. (Adu. 22:17, 19) Ɛgbɛyɛ taa ɛzʋtʋyaa ɖɔɖɔ pɩzɩɣ nɛ pasɩnɩ nesi ɖɔkɩyaa kɩfama nɛ paɖʋ pa-tɩ fezuu taa kaɖʋsɩ nɛ patalɩ-sɩ.

17. (a) Ɛbɛ talɩ Klaus nɛ Marisa? (b) Nɛ ɛbɛ pa-kɩɖaʋ kpɛlɩkɩɣ-ɖʋ?

17 Ɛlɛ nabʋyʋ taa, lɩmaɣzɩyɛ nɖɩ ɖɩkpaɣ se ɖɩwalɩsɩɣ ɖɛ-Ɛsɔ sɛtʋ tʋmɩyɛ yɔ, pɩtɩla yɔ pɩɩɖɔŋ ɛzɩ ɖɩmaɣzʋʋ yɔ. Mbʋ kaatalɩnɩ Klaus nɛ Marisa, mba pɔ-tɔm ɖɩyɔɔdɩ kiɖe tɛɛ yɔ. Pɔɖɔkɩ nesi nɛ pɩla pɩnzɩ naadozo lɛ, paha pa-tɩ faaa nɛ pakʋyɩ pɛ-tɛ se powolo nɛ paɖʋ nesi Fɛɛlandɩ ɛjaɖɛ taa ɛgbɛyɛ piliŋa kuduyuŋ maʋ tʋmɩyɛ. Ɛlɛ peheyi-wɛ se paakaɣ caɣʋ peeɖe nɛ pɩcɛzɩ fenasɩ loɖo yɔɔ. Kajalaɣ taa lɛ, piitibi-wɛ yɔɔɔ. Ɛlɛ, pɩlabɩ mbʋ nɛ pitileɖi lɛ, payaa-wɛ se powolo nɛ pɛkpɛlɩkɩ Arabii kʋnʋŋ. Nɛ lɛɛlɛɛyɔ lɛ, pɛwɛɛ nɛ palakɩ pɛ-Ɛsɔ sɛtʋ tʋmɩyɛ nɛ taa leleŋ ɛjaɖɛ lɛɛɖɛ taa, kooka ŋga ka-taa pɔyɔɔdʋʋ Arabii kʋnʋŋ yɔ ka-taa. Marisa maɣzɩ mbʋ pɩlaba nɛ pɩɖɛɛ yɔ pɩ-yɔɔ lɛ, ɛyɔɔdɩ se: “Sɔɔndʋ kpaɣaɣ-m kpem se mala mbʋ wiɖiyi mantɩlabɩtɩ-pʋ nɛ mana yɔ nɛ pɩɩpɔzaa se mantaa Yehowa liu kiya. Ɛlɛ manaɣaɣ ɛzɩma Yehowa tɩŋaɣnɩ nʋmɔŋ weyi ɖɩtaaɖʋna yɔ ɩ-yɔɔ nɛ ɛsɩɣnɩ-ɖʋ paa ɛzɩmtaa yɔ. Mana mbʋ lɛ, piyele nɛ mantaa Yehowa liu nɛ pɩkpaɖɩ.” Ɛzɩ kɩɖaʋ kʋnɛ kɩwɩlʋʋ yɔ, mɩ-taa pɩzɩɣ nɛ pɩtɛ se ye ɩtaɣ Yehowa liu nɛ mɩ-laŋɩyɛ pilim yɔ, ɛkaɣ-mɩ wazʋʋ paa ɛzɩmtaa.

18. Ɛbɛ nesi ɖɔkɩyaa pɩzɩɣ pala nɛ powolo pɩ-yɔɔ nɛ pataɣ Yehowa liu?

18 Nesi ɖɔkʋʋ kɛ kʋjɔʋ ŋgʋ kɩlɩnɩ Yehowa cɔlɔ yɔ. (Mat. 19:5, 6) Ɛsɔɔlaa se kʋjɔʋ ŋgʋ kiyele nɛ nesi ɖɔkɩyaa hiɣ taa leleŋ. (Adu. 5:18) Nesi ɖɔkɩyaa kɩfama, pɩɩwɛɣ ɖeu se ɩmaɣzɩ nɛ ɩna mbʋ ɩwɛɛ nɛ ɩlakɩnɩ mi-wezuu yɔ? Ɩwɛɛ nɛ ɩlakɩ mbʋ payɩ ɩpɩzɩɣ yɔ se ɩwɩlɩ Yehowa se ɩwɛnɩ ɛsɩmɩyɛ siŋŋ kʋjɔʋ ŋgʋ ɛlabɩ-mɩ yɔ kɩ-yɔɔ? Ɩyɔɔdɩnɩ Yehowa adɩma taa. Ɩñɩnɩ Bibl taa paɣtʋ kila wena atukuuni wɛtʋ ndʋ tɩ-taa ɩwɛɛ yɔ. Pʋwayɩ lɛ, ɩɖɔ lɔŋ weyi Yehowa tasɩɣ-mɩ yɔ ɩ-yɔɔ. Ye ɩsɩɣ Yehowa sɛtʋ kajalaɣ ɖeɖe mi-nesi ɖɔkʋʋ taa yɔ, mɩ-taa pɩzɩɣ nɛ pɩtɛ se ɩkaɣ hiɣu koboyaɣ nɛ wazasɩ mi-wezuu caɣʋ taa!

HENDU 132 Lɛɛlɛɛyɔ ɖɩpɩsɩ tomnaɣ kʋɖʋmaɣ

^ par. 5 Lɩmaɣza wena ɖɩkpakɩɣ yɔ, a-taa naayɛ pɩzɩɣ nɛ awɛɛnɩ ɖoŋ alɩwaatʋ nɛ ɖoŋ weyi ɖɩkpakɩɣ se ɖɩsɛɛnɩ Yehowa yɔ pɩ-yɔɔ. Kɔzɩ kɔzɩ lɛ, pɩpɔzʋʋ se nesi ɖɔkɩyaa kɩfama ɩkpaɣ lɩmaɣza wena apɩzɩɣ nɛ awɛɛnɩ ɖoŋ pe-wezuu caɣʋ kpeekpe yɔɔ yɔ. Tɔm ñʋʋ kʋnɛ, kɩkaɣ-wɛ sɩnʋʋ nɛ pakpaɣ lɩmaɣza kɩbana wena ayeki se pehiɣ koboyaɣ, nɛ ayeki ɖɔɖɔ se pe-wezuu caɣʋ ɛwɛɛnɩ tɔbʋʋ nɩʋ yɔ.

^ par. 5 Pɛlɛɣzɩ hɩla naayɛ.

^ par. 10 Pɩsa nɛ ŋna kɩɖaʋ nakʋyʋ lɛ, kalɩ lɔŋ tasʋʋ mbʋ pɩwɛ Le culte pur de Jéhovah enfin rétabli! takayaɣ ñʋŋ 6, 7, nɛ 19 taa yɔ.