Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

KAPÍTLU 2

Modi ki nu pode ten un konsénsia linpu?

Modi ki nu pode ten un konsénsia linpu?

‘Nhos mante un bon konsénsia’. — 1 PEDRO 3:16.

1, 2. (a) Óras ki nu sta na un lugar ki nu ka konxe, pamodi ki nu meste di algun kuza pa gia-nu? (b) Kuzê ki Jeová da-nu pa gia-nu?

 IMAJINA ma bu sta anda na un dizértu. Pa tudu ladu bu sta ta odja sô areia i é faxi bu perde. Kuzê ki bu pode faze pa bu atxa kaminhu? Bu ta meste di un algen ki konxe kel lugar dretu ô algun kuza pa gia-u, sima un mapa, sól ku stréla, un búsula ô GPS (Sistéma di lokalizason na mundu interu). Kes kuza li é inportanti, pamodi sabe pa undi ki bu ta bai pode djuda-u salva bu vida.

2 Nos tudu ta pasa pa prublémas na vida i alvês nu pode xinti ma nu sta sen direson. Má, Jeová da kada un di nos un prezenti pa gia-nu, ki é konsénsia. (Tiago 1:17 ) Na es kapítlu, nu sta ben odja kuzê ki é konsénsia i modi ki el ta funsiona. Tanbê nu sta ben prende modi ki nu pode trena nos konsénsia, pamodi ki nu debe preokupa ku konsénsia di otus algen i modi ki un konsénsia linpu pode djuda-nu ten un vida más midjór.

KUZÊ KI É KONSÉNSIA I MODI KI EL TA FUNSIONA?

3. Kuzê ki é konsénsia?

3 Kuzê ki é konsénsia? Konsénsia é kapasidadi ki nu ten déntu nos, di sabe kuzê ki é dretu i kuzê ki é mariadu. Na Bíblia, kel palavra di língua gregu ki traduzidu pa “konsénsia”, siginifika “konxe bu kabésa dretu.” Óras ki konsénsia ta funsiona dretu, el ta djuda-nu odja ki tipu di algen nos é di verdadi. El ta djuda-nu sabe si kuzê ki nu sta pensa ô xinti é dretu ô mariadu. El pode gia-nu pa nu faze kuzê ki é dretu i ka faze kuzas mariadu. Tanbê, el pode pô-nu xinti sábi óras ki nu toma un bon disizon ô kulpa-nu óras ki nu toma un mau disizon. — Djobe párti PRENDE MÁS nu 5.

4, 5. (a) Kuzê ki kontise kantu Adon ku Eva ka obi ku ses konsénsia? (b) Ki izénplus na Bíblia ta mostra modi ki konsénsia ta funsiona?

4 Kada un di nos pode disidi si nu ta obi ku nos konsénsia ô nau. Odja izénplu di Adon ku Eva. Es disidi ka obi ku ses konsénsia, pur isu es peka. Dipôs, es xinti kulpadu, má dja éra tardi dimás. Dja es fazeba kuza mariadu kóntra Deus. (Génesis 3:7, 8 ) Nbóra Adon ku Eva éra perfetu i es sabia ma es tinha ki obiba ku Deus, es disidi ka obi ku ses konsénsia.

5 Má, ten umanus inperfetu ki obi ku ses konsénsia. Odja izénplu di Jó. El toma bons disizon, pur isu el fla: ‘Timenti N sta bibu, nha korason ka ta kondena-m.’ (Jó 27:6 ) Kantu Jó uza palavra ‘korason’, el staba ta pâpia di se konsénsia, ô se kapasidadi di sabe kuzê ki é dretu ô mariadu. Otu izénplu é di Davidi. Nen sénpri el ka obi ku se konsénsia, pur isu el kaba pa faze kuzas mariadu. Pur izénplu, dipôs ki el ka mostra ruspetu pa Rei Saul, el xinti txeu kulpadu ki se korason ‘fika ta kondena-l’. (1 Samuel 24:5 ) Kel-li éra konsénsia di Davidi ki sta ta flaba el, ma el faze kuza mariadu. El tinha ki obi ku se konsénsia, pa el ka fazeba kel éru otu bês.

6. Kuzê ki ta mostra ma Jeová da tudu algen un konsénsia?

6 Jeová da tudu algen un konsénsia. Mésmu pesoas ki ka ta sirbi Jeová sabe kuzê ki é dretu i kuzê ki é mariadu. Bíblia ta fla: ‘Pa ses pensamentu, es é kondenadu ô ti diskulpadu.’ (Romanos 2:14, 15 ) Pur izénplu, kuazi tudu algen sabe ma nu ka debe mata nen furta. Óras ki es ka ta faze kes kuza li, es sta ta obi ku ses konsénsia, sen es da kónta. Tanbê es sta ta obi ku prinsípius di Deus, ki é kes verdadi prinsipal ki Jeová da pa djuda-nu toma bons disizon.

7. Pamodi ki nos konsénsia alvês ta fadja?

7 Má, nos konsénsia alvês pode fadja. Pur izénplu, nos pensamentu i sentimentu pode trapadja nos konsénsia i pô-nu ta faze kuzas mariadu, pamodi nos é inperfetu. Tanbê nu ka ta nase ku un konsénsia trenadu. (Génesis 39:1, 2, 7-12 ) Pur isu, nu meste trena-l. Jeová ta da-nu se spritu santu i prinsípius ô konsedjus di Bíblia pa djuda-nu trena nos konsénsia. (Romanos 9:1 ) Nu ben odja modi ki nu pode trena nos konsénsia.

MODI KI NU PODE TRENA NOS KONSÉNSIA?

8. (a) Modi ki nos sentimentu pode mexe ku nos konsénsia? (b)  Antis di toma un disizon, kuzê ki nu debe pergunta?

8 Alguns algen ta pensa ma obi ku ses konsénsia é mésmu kuza ki sigi ses korason. Es ta atxa ma, más inportanti é xinti sábi i pur isu es pode faze kel ki es krê. Má, nos korason é inperfetu i el pode ngana-nu. Nos sentimentu pode ten txeu forsa ki pode mexe ku nos konsénsia. Bíblia ta fla: ‘Korason ta trai algen más di ki kalker otu kuza i el sta dizusperadu. Ken ki pode konxe-l?’ (Jeremias 17:9 ) Pur isu, nu pode atxa ma un kuza mariadu é dretu. Pur izénplu, antis di Polu bira kriston, el ta pirsigiba kristons. El ta atxaba ma el sta ta fazeba kuza dretu i se konsénsia staba trankilu. Má, un ténpu dipôs el fla: ‘Ken ki ta izamina-m é Jeová.’ (1 Coríntios 4:4; Atos 23:1; 2 Timóteo 1:3 ) Kantu Polu prende modi ki Jeová staba ta xinti pamodi kuzas ki el staba ta faze, el da kónta ma el tinha ki mudaba. Kel-li ta mostra ma antis di nu toma un disizon, nu debe pergunta nos kabésa: ‘Kuzê ki Jeová krê pa N faze?’

9. Kuzê ki siginifika ten un grandi ruspetu pa Deus?

9 Óras ki nu ta ama un algen, nu ka ta krê faze nada ki ta magua-l. Nu ta ama Jeová, pur isu nu ka krê faze nada ki ta pô-l fika tristi. Kel dizeju di ka krê mágua Jeová debe ser fórti. Odja izénplu di Neemias. El éra governador, má el ka uza se puder pa el fika riku. Pamodi? Pamodi el tinha ‘grandi ruspetu pa Deus.’ (Neemias 5:15 ) Neemias ka krê fazeba nada ki ta maguaba Jeová. Sima Neemias, nos tanbê nu meste ten grandi ruspetu pa Deus ô ten medu di faze algun kuza mariadu, ki ta poi Jeová tristi ku nos. Lé Bíblia ta djuda-nu sabe kuzê ki Jeová gosta. — Djobe párti PRENDE MÁS nu 6.

10, 11. Ki prinsípius di Bíblia pode djuda-nu disidi si nu ta uza bebida alkólika ô nau?

10 Pur izénplu, un irmon meste disidi si el ta uza bebida alkólika ô nau. Ki prinsípius di Bíblia pode djuda-l toma un bon disizon? Nu ben odja alguns. Bíblia é ka kóntra bebida alkólika, pamodi el ta fla ma vinhu é un prezenti di Deus. (Salmo 104:14, 15 ) Má, Jizus fla se sigidoris pa es ka ‘bebe dimás’. (Lucas 21:34 ) I Polu fla kristons pa es ivita ‘féstas diskontroladu i bebe dimás’. (Romanos 13:13 ) El fla ma kenha ki ta bebe dimás ‘ka ta entra na Reinu di Deus.’ — 1 Coríntios 6:9, 10.

11 Un kriston talvês pode pergunta: ‘Bebe é txeu inportanti pa mi? N meste bebe pa N ralaxa i pa N xinti ku más kunfiansa? N ta konsigi fika txeu dia sen bebe? N ta konsigi kontrola kantu ki N ta bebe? * N ta konsigi divirti ku nhas amigu sen uza bebida alkólika?’ Tanbê nu pode pidi Jeová pa djuda-nu toma bon disizon. (Lé Salmo 139:23, 24.) Si nu faze si, nu sta ta trena nos konsénsia pa sigi prinsípius di Bíblia. Má, nu debe preokupa sô ku nos konsénsia? Nu ben odja.

PAMODI KI NU TA PREOKUPA KU KONSÉNSIA DI OTUS

12, 13. (a) Pamodi ki dôs algen pode ka pensa igual? (b) Kuzê ki nu debe faze óras ki otus algen ka ta pensa sima nos?

12 Kada algen ten se konsénsia. Alvês bu konsénsia pode dexa-u faze un kuza ki otu algen ka ta faze. Pur izénplu, bu pode disidi toma bebida alkólika i otu algen pode disidi ka toma. Pamodi ki kel-la ta kontise?

Un konsénsia trenadu pode djuda-nu disidi si nu ta uza ô nau bebida alkólika

13 Txeu kuza pode mexe ku manera ki un algen ta pensa. Pur izénplu, undi ki el nase, modi ki el kriadu, kuzas ki el pasa na vida i otus kuza. Pur isu, na asuntu di bebida, pode ser ki antis kel algen tinha prublémas ku bebida i el disidi ka bebe nada. (1 Reis 8:38, 39 ) Nton, si bu oferese un algen bebida i el ka seta, kuzê ki bu ta fazeba? Bu ta fikaba xatiadu? Bu ta insistiba pa el toma? Bu ta fikaba ta pergunta pamodi ki el ka krê toma? Nau, pamodi bu ta ruspeta se konsénsia.

14, 15. (a) Kuzê ki kontise na ténpu di Polu? (b) Ki bon konsedju Polu da?

14 Na ténpu di apóstlu Polu, kontise un kuza ki mostra ma kada algen ten se konsénsia. Tinha alguns karni ki es ta uzaba na adorason falsu i dipôs es ta ba bendeba es na merkadu. (1 Coríntios 10:25 ) Polu ka ta atxaba ma éra eradu kunpraba i kumeba kes karni la. Pamodi pa el, tudu kumida ta binha di Jeová. Má alguns irmon ki na pasadu ta adoraba kes deus falsu, ta atxaba ma éra mariadu kumeba kes karni. Polu podia pensaba: ‘Nha konsénsia sta trankilu. N ka ten direitu di kume kuzê ki N krê?’

15 Polu ka ta pensaba si. El ta atxaba ma konsénsia i sentimentus di se irmons, éra mutu más inportanti ki se direitus. Pur isu, el ka faze se vontadi. Polu fla ma nu ka debe agrada nos kabésa. Tanbê el fla: ‘Pamodi nen Kristu ka agrada se kabésa’. (Romanos 15:1, 3 ) Sima Jizus, Polu ta preokupaba más ku otus algen di ki se kabésa. —  1 Coríntios 8:13; 10:23, 24, 31-33.

16. Pamodi ki nu ka debe uza nos konsénsia pa julga nos irmons?

16 Má, i si konsénsia di un algen ta dexa-l faze un kuza ki nu ta atxa ma é mariadu? Nu meste toma kuidadu pa nu ka kritika nen pa nu ka insisti ma é nos ki sta dretu i kel algen sta mariadu. (Lé Romanos 14:10.) Jeová ka da-nu konsénsia pa nu julga otus algen, má pa nu julga nos kabésa. (Mateus 7:1 ) Nu ka krê dexa asuntus di konsénsia dividi kongregason, má nu krê faze di tudu pa ten amor i union. — Romanos 14:19.

MODI KI UN KONSÉNSIA LINPU PODE DJUDA-NU

17. Kuzê ki ta kontise ku konsénsia di alguns algen?

17 Apóstlu Pedru skrebe: ‘Nhos mante un bon konsénsia’. (1 Pedro 3:16) Má é tristi óras ki un algen ka ta sigi prinsípius di Jeová i se konsénsia ta dexa di funsiona. Polu fla ma un konsénsia ki ka sta funsiona é sima ki es ‘marka-l ku féru kenti.’ (1 Timóteo 4:2 ) Kuzê ki ta kontise si nu ngosta na un féru kenti? Nu ta kema i si kel kemadura é gravi, kel párti di péli ta fika duru di tal manera ki bu ka ta xinti más nada na kel lugar. Di mésmu manera, si un algen kontinua ta faze kuzas mariadu, se konsénsia ta fika ‘kemadu’, ô duru i ku ténpu el ta dexa di funsiona.

Un bon konsénsia ta djuda-nu gia nos vida i ta da-nu pas i alegria na korason

18, 19. (a) Xinti kulpadu pode djuda-nu faze kuzê? (b) Di kuzê ki nu debe lenbra óras ki nu kontinua ta xinti kulpadu mésmu dipôs ki nu rapende?

18 Óras ki nu ta xinti ma nos é kulpadu, talvês nos konsénsia pode sta ta fla-nu ma nu faze algun kuza mariadu. Kel-li pode djuda-nu sabe kuzê ki nu faze i para di faze kel kuza. Nu krê prende ku nos éru i sforsa pa ka torna faze-s. Pur izénplu, kantu Rei Davidi peka, se konsénsia pô-l ta rapende, el pasa ta ôdia kuzê ki el faze i el disidi kontinua ta obi ku Jeová. Pa kuzas ki el pasa na vida, Davidi fla ma Jeová é ‘bon i el sta sénpri prontu pa púrdua’. — Salmo 51:1-19; 86:5 ; djobe párti PRENDE MÁS nu 7.

19 Má, mésmu ki dja ten txeu ténpu ki un algen rapende, el pode kontinua ta xinti kulpadu pamodi kel kuza mariadu ki el fazeba. Ta duê txeu xinti kulpadu i pode poi kel algen ta atxa ma el ka ta sirbi pa nada. Si é si ki bu sta xinti, lenbra ma bu ka ta pode muda kuza ki kontise na pasadu. Ka ta nporta si na kel ténpu bu sabia ma kuza ki bu fazeba éra mariadu ô nau. Má, si dja bu rapende i bu pidi Jeová pa djuda-u, bu pode ten sertéza ma dja el purdua-u i kes pekadu dja sta pagadu. Pa Jeová, bu sta linpu i gósi bu sta ta faze kuzas dretu. Sikrê bu korason sta ta kondena-u gósi, Bíblia ta fla: ‘Deus é más grandi di ki nos korason’. (Lé 1 João 3:19, 20.) Pur isu, pa más ki bu xinti kulpadu ô ku vergónha pa kuzas ki bu fazeba, amor i perdon di Jeová é mutu más grandi. Óras ki un algen seta perdon di Jeová, se konsénsia ta fika trankilu i el pode xinti alegria na sirbi Jeová. — 1 Coríntios 6:11; Hebreus 10:22.

20, 21. (a) Kuzê ki kel livru li ta djuda-nu faze? (b) Ki liberdadi Jeová da-nu i modi ki nu krê uza-l?

20 Kel livru li ta ben djuda-u trena bu konsénsia pa el pode aviza-u i proteje-u di prublémas ki bu ta pasa na es ténpu di fin. Tanbê, el ta djuda-u sigi prinsípius di Bíblia na bu vida. Nu ka ta ben atxa un lista di régras pa kada situason na nos vida. Nu ta sigi ‘Lei di Kristu’ ki ten bazi na prinsípius di Deus. (Gálatas 6:2 ) Má, é ka sô pamodi ka ten un lei pa un sértu situason, ki nu ta ben ranja diskulpa pa faze kuzas mariadu. (2 Coríntios 4:1, 2; Hebreus 4:13; 1 Pedro 2:16 ) Nu krê uza nos liberdadi pa nu mostra nos amor pa Jeová.

21 Óras ki nu ta pensa na prinsípius di Bíblia i nu ta faze sima el ta fla, nu sta ta prende uza nos ‘kapasidadi di pensa’. Tanbê, nu ta prende pensa sima Jeová ta pensa. (Hebreus 5:14 ) Asi, nos konsénsia ta djuda-nu toma bons disizon na vida i nu ta kontinua ta ama Deus.

^ Txeu dotor ta fla ma, pa kes algen ki ten prubléma ku bebida, é txeu difísil pa es kontrola kantu ki es ta bebe. Pur isu, dotoris ta fla ma é midjór es ka bebe ninhun bebida alkólika.