Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

KAPÍTLU 8

Jeová krê pa se povu ser linpu

Jeová krê pa se povu ser linpu

‘Ku algen ki é puru, bu ta mostra ma bo é puru’. — SALMO 18:26.

1-3. (a) Pamodi ki un mai ta krê djobe si se fidju sta linpu? (b) Pamodi ki Jeová krê pa se povu ser linpu?

 PENSA na un mai ki sta ta konpo se fidju pa bai skóla. El ta djobe si mininu dja toma banhu i si el sta bistidu dretu i linpu. Kel-li ta mostra ma kel mai ta kuida di saúdi di se fidju i el ta preokupa ku el.

2 Nos Pai Jeová, tanbê krê pa nu ser puru i linpu. (Salmo 18:26 ) El sabe ma kel-li é bon pa nos. I óras ki nos é linpu, nu ta onra Jeová. — Ezequiel 36:22 ; 1 Pedro 2:12.

3 Kuzê ki siginifika ser linpu? I pamodi ki é bon nu ser linpu? Sabe respósta di kes pergunta li ta djuda-nu odja kuzê ki nu meste midjora.

PAMODI KI NU MESTE SER LINPU?

4, 5. (a) Pamodi ki nu meste ser linpu? (b) Jeová faze Téra di un manera ki el ta linpa el sô. Kuzê ki kel-li ta inxina-nu sobri Jeová?

4 Nu krê ser linpu i puru, pamodi Jeová é si tanbê. (Levítico 11:44, 45 ) Kel-li é razon prinsipal di nu krê ‘imita Deus’. — Efésios 5:1.

5 Kuzas ki Jeová kria ta inxina-nu txeu sobri kuzê ki Jeová ta pensa sobri linpéza. Jeová faze Téra di un manera ki ar i agu ta fika linpu. (Jeremias 10:12 ) Pensa na txeu manera ki Téra ta konsigi linpa el sô, di tudu kes sujidadi ki umanus ta faze. Pur izénplu, Jeová faze mikróbius ki é un di kes tipu di vida más pikinoti ki ten, ki sô nu ta konsigi odja-s ku un mákina ki txoma mikroskópiu. Kes mikróbiu ta konsigi bira sujidadi na un otu kuza ki ka ta prujudika saúdi. Kel-li é un kuza dimiradu! Sientistas sta ta uza kes mikróbiu pa kaba ku poluison. — Romanos 1:20.

6, 7. Modi ki kel lei ki Jeová da através di Muizes ta mostra ma se sérvus debe ser linpu?

6 Otu kuza ki ta mostra ma linpéza é inportanti pa Jeová, é Lei ki el daba israelitas através di Muizes. Pur izénplu, povu tinha ki staba linpu pa Jeová setaba ses adorason. Na kel dia ki saserdóti prinsipal ta entraba na kel Lugar Rei di Santu, el tinha ki tomaba banhu dôs bês. (Levítico 16:4, 23, 24 ) I antis di otus saserdóti ofereseba sakrifisius, es tinha ki lababa mô ku pé. (Êxodo 30:17-21; 2 Crónicas 4:6 ) Na alguns situason, ken ki ka obiba ku leis sobri linpéza ta sérba mortu. — Levítico 15:31; Números 19:17-20.

7 I oji? Nu pode prende txeu sobri kes lei ki Jeová daba se povu. (Malaquias 3:6 ) Kel-li ta mostra klaru ma kes ki ta adora Jeová meste ser linpu. Leis di Jeová ka muda. Oji tanbê el ta spéra ma se sérvus ta ser linpu i puru. — Tiago 1:27.

KUZÊ KI SIGINIFIKA SER LINPU?

8. Na kuzê ki nu debe ser linpu?

8 Pa Jeová, ser linpu é ka sô tene nos korpu, nos ropa i nos kaza linpu. Ta nvolve tudu kuza ki nu ta faze. Nu debe ser linpu na nos adorason, nos konportamentu i kuzas ki nu ta pensa. Nu ben odja modi ki nu pode ser linpu i puru na kada un di kes kuza li.

9, 10. Modi ki nos adorason pode ser linpu?

9 Nos adorason debe ser puru. Nu ka pode faze nada ki ten aver ku relijion falsu. Kantu israelitas staba prézu na Babilónia, es staba na meiu di adorason falsu. Kes algen ta adoraba deus falsu, es ta kontaba txeu mintira i es ta fazeba txeu otus kuza kóntra lei di Jeová. Proféta Izaías dja flaba ma israelitas ta torna voltaba pa Israel pa es bai adoraba Jeová. Jeová fla-s: ‘Nhos sai di li, ka nhos toka na nada inpuru! Nhos sai di [Babilónia] i nhos mante puru’. Ses adorason pa Deus ka pode staba misturadu ku ensinus, ábitus, ô kustumu di relijion falsu di Babilónia. — Isaías 52:11.

10 Kristons verdaderu oji debe fika lonji di relijion falsu. (Lé 1 Coríntios 10:21.) Mundu di oji sta xeiu di ideias i tradisons, ki sta ligadu ku relijions falsu. Pur izénplu, na txeu lugar, pesoas ta kridita ma ten algun kuza déntu nos ki ta kontinua bibu dipôs ki nu móre. I txeu tradison ki ta sigidu, sta ligadu ku kel krénsa li. (Eclesiastes 9:5, 6, 10 ) Povu di Deus meste fika lonji di kes tradison li. Pode ser ki algen di nos família ta insisti pa nu sigi kes tradison. Má nu ka ta faze kes kuza la, pamodi nu krê ser linpu sima Jeová. — Atos 5:29.

11. Modi ki nu pode ten un konportamentu puru?

11 Nos konportamentu debe ser puru. Pa nu ser un algen puru pa Jeová, nu ten ki ivita tudu tipu di konportamentu seksual mariadu. (Lé Efésios 5:5.) Jeová ta fla-nu pa nu ‘fuji di konportamentu seksual mariadu.’ Kel-li ta mostra klaru ma kes algen ki ta faze kes kuza li i es ka ta rapende, ‘ka ta erda Reinu di Deus.’ — 1 Coríntios 6:9, 10, 18 ; djobe párti PRENDE MÁS nu 22.

12, 13. Pamodi ki nos pensamentu debe ser puru?

12 Nos pensamentus debe ser puru. Txeu bês é kel ki nu ta pensa ki nu ta faze. (Mateus 5:28; 15:18, 19 ) Pensamentus puru ta pô-nu ta ten konportamentu puru. É klaru ki é normal nu pensa na un kuza mariadu pamodi nos é inperfetu. Óras ki kel-li kontise, nu debe tra-l di kabésa kel óra. Si nu ka faze si, ku ténpu nos korason pode dexa di ser puru. Nu pode kumesa ta krê faze kes kuza ki nu ta pensa na el. Pur isu, nu meste intxi nos menti ku pensamentus puru. (Lé Filipenses 4:8.) Nu debe ivita alguns tipu di diverson ki sta ligadu ku séksu ô violénsia. Nu debe toma kuidadu ku kel ki nu ta lé, ki nu ta odja i ki nu ta pâpia. — Salmo 19:8, 9.

13 Pa nu kontinua ta ama Deus, nos adorason, nos konportamentu i nos pensamentu ten ki ser puru. Má tanbê, Jeová krê pa nos korpu, nos ropa i nos kaza ser linpu.

NOS KORPU I KUZAS KI NU TEN DEBE STA LINPU

14. Pamodi ki é inportanti nu tene nos korpu i kuzas ki nu ten linpu?

14 Óras ki nos korpu i kuzas ki nu ten ta sta linpu, é bon pa nos i pa kes algen ki ta sta djuntu ku nos. Nu ta xinti sábi i otus algen ta krê sta djuntu ku nos. Má, ten otu razon más inportanti, pa nu tene nos korpu i kuzas ki nu ten linpu. Óras ki nos é linpu, nu ta poi otus algen ta pâpia ben di Jeová. Pur izénplu, si bu odja un mininu ki ta sta sénpri suju, bu pode pensa mal di se pai ku se mai. Di mésmu manera, si nu ka kuida dretu di nos kabésa i mante nos korpu linpu, pesoas pode pensa mal di Jeová. Apóstlu Polu fla: ‘Ka nu da ninhun motivu pa tropesu, pa nos trabadju ka kritikadu; má di tudu manera nu ta rakumenda nos kabésa sima ministrus di Deus’. — 2 Coríntios 6:3, 4.

Anos é sérvus di Jeová. Pur isu, nos korpu i kuzas ki nu ten debe sta linpu.

15, 16. Kuzê ki nu pode faze pa nos ropa i nos korpu sta linpu?

15 Nos korpu i nos ropa. Linpéza debe faze párti di kes kuza ki nu ta faze tudu dia. Pur izénplu, nu sabe ma é inportanti toma banhu tudu dia. Tanbê nu debe laba mô ku agu i sabon, prinsipalmenti antis di faze kumida ô antis di kume, dipôs di uza kaza-banhu ô óras ki nu poi mô na algun kuza suju. Laba mô ta parse un kuza sinplis, má nu meste faze-l pa duénsas ka spadja. Tanbê el pode salva vida. Má i si nu ka ten kaza-banhu? Nu pode faze sima israelitas ta fazeba na ténpu antigu. Es tanbê es ka tinha ninhun tipu di kaza-banhu sima kes ki ten gósi. Pur isu, óras ki es meste fazeba nisisidadi, es ta baba lonji di kaza i di lugar ki es ta panhaba agu i es ta interaba ses nisisidadi. — Deuteronómio 23:12, 13.

16 Nos ropa ka meste ser finu, karu ô di últimu móda. Má el debe sta linpu i ben konpodu. (Lé 1 Timóteo 2:9, 10.) Sénpri nu krê pa nos manera di bisti poi otus algen ta pâpia ben di Jeová. — Tito 2:10.

17. Pamodi ki nu krê pa nos kaza i kuzas ki nu ten sta linpu?

17 Nos kaza i kuzas ki nu ten. Ka ta nporta undi ki nu ta mora, nos kaza ten ki sta linpu. Tanbê, nu ten ki djobe si nos karu, nos móta, nos bisikléta ô otu meiu di transpórti ki nu ten sta linpu. Nu ten ki faze kel-li, prinsipalmenti si nu ta uza-s óras ki nu ta bai runion ô pregason. Na verdadi, óras ki nu ta bai pregason nu ta pâpia ku otus algen sobri paraízu, ki ta ben ser un lugar linpu i ki ningen ki ta suja Téra ka ta ba sta la. (Lucas 23:43; Apocalipse 11:18 ) Óras ki nu ta kuida dretu di nos kaza i di kuzas ki nu ten, nu sta mostra ma nu sta ta pripara désdi gósi pa nu ben vive na kel mundu novu i linpu.

18. Pamodi ki nu krê pa nos lugar di adorason sta linpu?

18 Lugar ki nu ta adora Jeová. Nu ta mostra ma linpéza é inportanti pa nos óras ki nu ta linpa lugar ki nu ta sisti runion, asenbleias i kongrésus. Txeu bês, óras ki pesoas ta bai pa Salon di Reinu pa primeru bês, es ta odja ma la é un lugar linpu. Kel-li ta poi kes algen ta pâpia ben di Jeová. Nos tudu nu ten xansi di djuda linpa nos Salon di Reinu i mante-l na bon stadu. — 2 Crónicas 34:10.

LARGA MAUS ÁBITU

19. Ki vísius nu ka debe ten?

19 Bíblia ka ta fla-nu klaru tudu tipu di maus ábitu ki nu debe ivita. Má, el ten prinsípius ki ta djuda-nu ntende kuzê ki Jeová ta pensa sobri kes kuza. El ka krê pa nu fuma, bebe dimás ô uza dróga. Si nos é amigu di Deus nu ka ta faze kes kuza li. Pamodi? Pamodi nu ten un grandi ruspetu pa vida, ki é un prezenti ki Deus da-nu. Kes vísiu mariadu li pode pô-nu ta móre más sédu, prujudika nos saúdi ô kes algen ki ta sta djuntu ku nos. Txeu algen ta sforsa pa larga kes vísiu li pamodi el ta prujudika ses saúdi. Má anos, ki é amigu di Jeová nu ta faze kel-li pamodi nu ta ama Deus. Un jóven fla: ‘Ku ajuda di Jeová, N linpa nha vida i N konsigi larga nhas vísiu. N ta atxa ma mi sô N ka ta konsigi fazeba kes mudansa li.’ Nu ben odja alguns prinsípiu di Bíblia ki ta djuda pesoas larga ses vísiu.

20, 21. Ki tipu di ábitus Jeová krê pa nu fika livri di es?

20 ‘Dja ki nu ten kes promésa li, nu purifika di tudu sujidadi di karni i di spritu, ta ba ta bira más santu na ruspetu pa Deus.’ (2 Coríntios 7:1 ) Jeová krê pa nu fika livri di kes ábitu ki ta prujudika nos menti i nos korpu.

21 Un razon inportanti pa nu linpa nos korpu di tudu sujidadi é kel ki sta na 2 Coríntios 6:17, 18. Jeová ta fla-nu: ‘Nhos para di toka na kuzas inpuru’. Dipôs el ta promete: ‘N ta ben ser un pai pa nhos i nhos ta ben ser nhas fidju, matxu ku fémia’. Si nu ka faze kes kuza ki ta pô-nu fika suju ô inpuru, Jeová ta bira ta ama-nu sima un pai ki ta ama se fidjus.

22-25. Ki testus di Bíblia pode djuda-nu larga maus ábitu?

22 ‘Ama Jeová, bu Deus, di tudu bu korason, di tudu bu alma i di tudu bu menti.’ (Mateus 22:37 ) Kel-li é kel mandamentu más inportanti. (Mateus 22:38 ) Jeová merese pa nu ama-l ku tudu kel ki nos é, kel ki nu ta xinti i kel ki nu ta pensa. Modi ki nu pode ama Jeová ku tudu kel ki nos é si nu disidi faze algun kuza ki ta pô-nu móre más sédu ô ki ta straga nos menti? Pur isu nu ta faze tudu kel ki nu pode, pa nu kuida dretu di nos vida. Asi, nu ta mostra ma nu ta ama Deus.

23 ‘É [Jeová] ki ta da tudu algen vida, folgu i tudu otu kuza’. (Atus 17:24, 25, BPK ) Si un amigu daba bo un prezenti, bu ta botaba el ô bu ta kebraba el? Klaru ki nau. Vida tanbê é un grandi prezenti ki Jeová da-nu. Pur isu, nu ta da txeu valor pa kel prezenti li i nu krê vive di un manera ki ta da ónra pa Jeová. — Salmo 36:9.

24 ‘Kel sugundu, sima kel-li é: ‘Bu ten ki ama bu kunpanheru sima bu kabésa.’ (Mateus 22:39 ) Si nu ten vísius mariadu, é ka sô nos ki es ta prujudika. Tanbê es pode prujudika kes algen ki ta sta djuntu ku nos, ki é kes ki nu ta ama más txeu. Pur izénplu, un algen ki ta vive na mésmu kaza ku otu algen ki ta fuma, pode panha prubléma gravi di saúdi, sô pamodi el ta respira kel fumu di sigaru. Má, óras ki nu larga kes vísiu mariadu, nu ta mostra kes algen ki sta djuntu ku nos ma nu ta ama-s. — 1 João 4:20, 21.

25 ‘Kontinua ta lenbra-s pa es ruspeta i pa es obi ku govérnus i autoridadis, pa es sta priparadu pa tudu bon óbra’. (Tito 3:1 ) Na txeu país é proibidu tene ô uza dróga. Nu ta obidese kel lei li pamodi é Jeová ki fla pa nu ruspeta govérnus. — Romanos 13:1.

Óras ki nos é linpu i puru, nu ta onra Jeová

26. (a) Kuze ki nu meste faze pa nu ser amigu di Jeová? (b) Pamodi ki nu krê faze tudu kel ki nu pode pa nu ser puru i linpu?

26 Talvês dja nu repara ma nu meste faze alguns mudansa. Nton, nu debe faze-l más faxi ki nu pode, pamodi nu krê ser amigu di Jeová. É ka faxi larga maus ábitu, má nu pode konsigi. Jeová promete ma el ta djuda-nu. El fla: ‘Ami, Jeová, mi é bu Deus, Kel ki ta inxina-u kuzê ki é midjór pa bo, Kel ki ta gia-u na kaminhu ki bu debe anda.’ (Isaías 48:17) Óras ki nu ta faze tudu kel ki nu pode pa nu sta linpu i puru, nu pode ten sertéza ma nu ta da ónra pa nos Deus, Jeová.