Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

KAPÍTLU 12

Uza palavras ki ta djuda otus algen

Uza palavras ki ta djuda otus algen

‘Di nhos bóka ka debe sai ninhun palavra mariadu, má sô kel ki ta djuda’. — EFÉSIOS 4:29.

1-3. (a) Kal ki é un di kes prezenti ki Jeová da-nu? Modi ki nu pode uza-l mariadu? (b) Modi ki nu debe uza nos kapasidadi di pâpia?

 IMAJINA ma un pai da se fidju un bisikléta. Kel pai sta kontenti pamodi el da se fidju kel prezenti. Má i si se fidju ka toma kuidadu na monta bisikléta i el da na un algen? Modi ki se pai ta xintiba?

2 ‘Tudu bon prezenti i tudu prezenti perfetu’ é Jeová ki ta da. (Tiago 1:17 ) Un di kes bon prezenti ki el da-nu é kapasidadi di pâpia. Ku kel kapasidadi li nu pode fla kuzê ki nu ta pensa i kuzê ki nu ta xinti. Nu ta konsigi fla kuzas ki ta djuda un algen i ki ta pô-l ta xinti dretu. Má tanbê, kuzas ki nu ta fla pode prujudika otus i pode magua-s.

3 Palavras ten txeu puder, pur isu Jeová ta inxina-nu modi ki nu debe pâpia dretu. El ta fla-nu: ‘Di nhos bóka ka debe sai ninhun palavra mariadu, má sô kel ki ta djuda, di akordu ku nisisidadi, pa fla ken ki sta ta obi kuzê ki é dretu.’ (Efésios 4:29 ) Nu ben odja modi ki nu pode uza kel prezenti ki Deus da-nu di un manera ki el ta gosta i ki ta nkoraja otus algen.

TOMA KUIDADU KU PALAVRAS KI BU TA UZA

4, 5. Kuzê ki livru di Provérbios ta inxina-nu sobri puder ki palavras ten?

4 Palavras ten puder, pur isu nu debe toma kuidadu ku kuzas ki nu ta fla i modi ki nu ta fla-s. Provérbios 15:4 ta fla: ‘Língua kalmu é arvi di vida, má palavra mariadu ta traze txeu tristéza.’ Sima un arvi bunitu ta da un sónbra sábi, tanbê bons palavra ta anima i ta konsola algen. Má maus palavra ta prujudika algen i ta magua-l. — Provérbios 18:21.

Bons palavra ta anima

5 Na Provérbios 12:18 , ta fla: ‘Palavras ki ta fladu sen pensa é sima finka algen un spada’. Palavras duru pode mágua algen i kaba ku amizadis. Talvês bu ta lenbra di algun kuza ki un algen fla-u ki magua-u txeu. Má kel mésmu testu ta fla: ‘Língua di kes algen sábiu é un kura.’ Bons palavra pode kura un korason ki sta maguadu. Tanbê el pode djuda dôs algen ki tene prubléma faze pas ku kunpanheru. (Lé Provérbios 16:24.) Si nu lenbra ma nos palavras ten puder, nu ta toma kuidadu ku kuzas ki nu ta pâpia.

6. Pamodi ki é difísil kontrola kuzas ki nu ta fla?

6 Un otu razon pa nu toma kuidadu ku kuzas ki nu ta pâpia é pamodi nos tudu é inperfetu. Bíblia ta fla ma ‘tendénsia di korason di ómi é mau’ i kuzas ki nu ta fla ta mostra kuzê ki nu tene na korason. (Génesis 8:21; Lucas 6:45 ) Pur isu, pode ser difísil kontrola kuzas ki nu ta fla. (Lé Tiago 3:2-4.) Má nu ten ki faze tudu ki nu pode pa nu midjora.

7, 8. Modi ki nos palavras pode prujudika nos amizadi ku Jeová?

7 Tanbê nu meste toma kuidadu ku kuzas ki nu ta fla i modi ki nu ta fla. Nu debe faze si, pamodi nu ta presta kónta pa Jeová. Tiago 1:26, ta fla: ‘Si un algen atxa ma el ta adora Deus, má el ka ta kontrola se língua, el sta ta ngana se própi korason, i se adorason ka ten valor.’ Pur isu, si nu ka toma kuidadu ku kuzas ki nu ta fla, nu pode straga ô ti kaba ku nos amizadi ku Jeová. — Tiago 3:8-10.

8 Dja fika klaru ma nu ten txeu razon pa nu toma kuidadu ku kuzas ki nu ta fla i modi ki nu ta fla-s. Pa djuda-nu pâpia di manera ki Jeová ta krê, nu ben odja ki tipu di palavras ki nu ka debe uza.

PALAVRAS KI TA MÁGUA

9, 10. (a) Ki tipu di palavras é normal pesoas uza oji? (b) Pamodi ki nu ka ta pâpia di kuzas ki ten aver ku séksu?

9 Oji é normal pesoas uza maus palavra ô konbérsu suju. Txeu algen ta atxa ma es ta obidu sô si es uza maus palavra. Ten algen ki ta faze komédia ô ki ta konta pártis, ki gosta di konta piadas suju i faze brinkaderas ki ten aver ku séksu sô pa poi algen ta ri. Má, apóstlu Polu fla: ‘Nhos debe bandona tudu kes kuza li: raiba, maldadi i palavras ki ta mágua; i nhos debe kaba ku kes konbérsu mariadu di nhos bóka.’ (Colossenses 3:8 ) Tanbê el fla ma brinkaderas ki ten aver ku séksu ô otus kuza mariadu, ka debe nen fladu na meiu di kes ki é kristons verdaderu. — Efésios 5:3, 4.

10 Óras ki algen ta pâpia di kuzas ki ten aver ku séksu, Jeová ta fika tristi i kes algen ki ta sirbi-l tanbê ta xinti sima el. Pâpia di kuzas ki ten aver ku séksu é un kuza inpuru ô suju. Na Bíblia, ‘inpuréza’ ta faze párti di ‘kes óbra di karni’. (Gálatas 5:19-21 ) Txeu tipu di pekadu pode txomadu di ‘inpuréza’ i un ábitu suju pode poi un algen ta faze otu pekadu. Si un algen ten ábitu di pâpia kuzas suju i ki ten aver ku séksu ô otus kuza mariadu, i el ka krê para di pâpia kes kuza li, el pode ser dizasosiadu. — 2 Coríntios 12:21; Efésios 4:19; djobe párti PRENDE MÁS nu 23.

11, 12. (a) Modi ki nu pode kumesa ta pâpia na vida di algen? (b) Pamodi ki nu ka debe labanta algen alébi?

11 Tanbê nu ka krê pâpia na vida di algen. É normal nu preokupa ku otus algen i nu krê pâpia sobri kuzê ki kontise ku nos amigus i nos família. Na ténpu di apóstlus, kristons ta krê sabeba modi ki ses irmon staba i kuzê ki es podia fazeba pa djudaba es. (Efésios 6:21, 22; Colossenses 4:8, 9 ) Má na meiu di un konbérsu, é faxi nu kumesa ta pâpia na vida di algen. Si nu kontinua ta faze kel-li, nu pode fla kuzas ki ka é verdadi ô ki algen ka devia sabeba. Si nu ka toma kuidadu, nu pode fla un kuza ki kel algen ka faze ô labanta-l alébi. É kel-li ki farizeus faze ku Jizus. Es fla ma el faze kuzas ki el ka faze. (Mateus 9:32-34; 12:22-24 ) Labanta alébi ta suja nómi di un algen, pode sai konfuzon, tristéza i kaba ku amizadis. — Provérbios 26:20.

12 Jeová krê pa nu uza palavras ki ta djuda i anima otus algen, envês di poi amigus kóntra kunpanheru. Jeová ta ôdia kes ki ta poi ‘konfuzon entri irmons.’ (Provérbios 6:16-19 ) É Satanás ki labanta primeru alébi ô el konta mintira sobri Deus. (Apocalipse 12:9, 10 ) Oji é normal pesoas konta mintira sobri kunpanheru. Má kel-li ka debe kontise na kongregason. (Gálatas 5:19-21 ) Pur isu, nu debe toma kuidadu ku kuzê ki nu ta fla i sénpri pensa antis di pâpia. Antis di nu torna fla un kuza sobri un algen, nu debe pergunta: ‘Kel kuza é verdadi? N debe fla? El ta djuda na algun kuza? N ta fika ku vergónha si kel algen ben sabe kuzê ki N fla? Modi ki N ta xintiba si es flaba kel-la di mi?’ —  1 Tessalonicenses 4:11.

13, 14. (a) Kuzê ki ta kontise óras ki algen ta uza palavras ki ta mágua? (b) Modi ki nu pode insulta otu algen i pamodi ki nu ka debe faze kel-la?

13 Alvês nos tudu nu pode fla kuzas ki dipôs nu ta ben rapende. Má nu ka krê ten ábitu di kritika otus ô fla kuzas ki ta magua-s. Palavras ki ta mágua ka debe faze párti di nos vida. Polu fla: ‘Nhos larga tudu tipu di rankor, raiba, gritaria i palavras ki ta ofende, i tanbê tudu maldadi.’ (Efésios 4:31 ) Palavras ki ta ofende ta poi un algen ta xinti disprezadu i sen valor. Nu meste ten más kuidadu inda, óras ki nu ta pâpia ku kriansas pamodi es ta mágua faxi i es pode fika txeu tristi ku kuzas ki nu ta fla. — Colossenses 3:21.

14 Bíblia ta aviza-nu pa nu toma txeu kuidadu pa nu ka uza palavras pa insulta otus. Kel-li ta kontise óras ki sénpri nu ta pâpia ku un algen i nu ta uza palavras ku intenson di ofende-l. Imajina modi ki é tristi si un algen ta trata se maridu, se mudjer ô se fidju di kel manera li! Aliás, si un algen ka para di uza palavras pa insulta otus el ten ki ser dizasosiadu. (1 Coríntios 5:11-13; 6:9, 10 ) Sima dja nu prende, si nu ta uza maus palavra, si nu konta mintira ô nu uza palavras ki ta ofende otus algen, nu ta straga nos amizadi ku Jeová i ku otus algen.

PALAVRAS KI TA ANIMA

15. Ki tipu di palavras nu pode uza pa anima otus algen?

15 Modi ki nu pode uza nos kapasidadi di pâpia sima Jeová ta krê? Bíblia ka ta fla-nu klaru ki palavras nu debe uza ô ki nu ka debe uza. Má el ta fla-nu ma nu debe pâpia ‘sô kel ki ta djuda’ ô sô kel ki ta anima otus algen. (Efésios 4:29 ) Palavras ki ta anima algen é palavras linpu, ki ta mostra bondadi i ki é verdaderu. Jeová krê pa nu uza palavras ki ta da koraji i ki ta djuda otus. Kel-li pode ser difísil, pamodi é más faxi fla kuzas ki ta mágua di ki fla kuzas ki ta anima. (Tito 2:8 ) Nu ben odja alguns manera ki nu pode anima otus ku kuzas ki nu ta fla.

16, 17. (a) Pamodi ki nu debe ilôjia otus algen? (b) Kenha ki nu pode da ilojiu?

16 Jeová ku Jizus gosta di da ilojius i nu krê imita-s. (Mateus 3:17; 25:19-23; João 1:47 ) Ilojiu ten puder di nkoraja otus. Má si nu krê nkoraja un algen, nos ilojiu debe ser di korason i ki ta mostra ma nu ta preokupa ku el. Provérbios 15:23 ta fla: ‘Modi ki é bon un palavra déntu d’óra!’ Nu ta fika kontenti óras ki un algen da-nu un ilojiu di korason ô agradise-nu pa un trabadju ki nu faze. —  Mateus 7:12; djobe párti PRENDE MÁS nu 27.

17 Si bu ten ábitu di djobe bons kualidadi na otus algen, ta ser más faxi bu ilojia-s di korason. Kenha ki bu pode da ilojiu? Nu pode ilôjia un irmon na kongregason ki ta pripara dretu pa se diskursu ô ki ta faze sforsu pa komenta na runion. Ô un jóven ki é lial pa Jeová na skóla ô un irmon di idadi ki ta partisipa sénpri na pregason. Talvês é sô un ilojiu ki es sta ta meste. Otu izénplu é na família. É txeu inportanti maridu fla se mudjer ma el ta ama-l i ma el ta da valor pa kuzas ki el ta faze. (Provérbios 31:10, 28 ) Sima un planta ta meste lus di sól i agu, nos tanbê nu meste xinti ma nu ten valor. Kel-li ta kontise prinsipalmenti ku kriansas. Sénpri ki bu atxa un xansi, ilojia-s pa kuzas dretu ki es ta faze. Ilojiu pode da-s koraji i kunfiansa ki es meste pa es kontinua ta faze kel ki é dretu.

Nu pode anima i konsola otus ku kuzas ki nu ta fla i pa manera ki nu ta fla-s

18, 19. Pamodi ki nu debe faze tudu ki nu pode pa nu nkoraja i konsola otus? Modi ki nu pode faze-l?

18 Óras ki nu ta konsola i nu ta da otus koraji, nu sta ta imita izénplu di Jeová. El ta preokupa txeu ku kes algen ‘koitadu’ i ku kes ki sta txeu tristi. (Isaías 57:15 ) Jeová krê pa nu ‘kontinua ta nkoraja kunpanheru’ i ta ‘konsola kes ki sta diprimidu’. (1 Tessalonicenses 5:11, 14 ) Óras ki nu ta tenta faze si, Jeová ta odja i el ta fika kontenti ku nos sforsu.

19 Talvês dja bu da kónta ma un algen na kongregason sta dizanimadu ô diprimidu. Kuzê ki bu pode fla-l pa djuda-l? Talvês bu ka ta konsigi rezolve-l se prubléma, má bu pode mostra kel algen ma bu ta preokupa ku el. Pur izénplu, bu pode pasa un ténpu ku el. Bu pode lé algun testu di Bíblia ki ta nkoraja-l ô nton faze orason djuntu ku el. (Salmo 34:18; Mateus 10:29-31 ) Dexa-l sabe ma irmons na kongregason ta ama-l txeu. (1 Coríntios 12:12-26; Tiago 5:14, 15 ) Pâpia di un manera ki ta mostra ma kuzas ki bu sta fla é di korason, ma é ka sô di bóka pa fóra. —  Provérbios 12:25.

20, 21. Kal ki é midjór manera di da konsedju?

20 Tanbê nu ta anima otus algen óras ki nu ta da-s bons konsedju. Alvês, nos tudu nu ta meste konsedju pamodi nos é inperfetu. Provérbios 19:20 ta fla: ‘Obi konsedju i seta disiplina, pa bu pode bira sábiu na futuru.’ É ka sô ansions ki pode da konsedju. Mai ku pai meste orienta ses fidju. (Efésios 6:4 ) I irmans pode da kunpanheru konsedju. (Tito 2:3-5 ) Nu ta ama nos irmons, pur isu óras ki nu ta da-s un konsedju nu krê faze-l di un manera ki ka ta magua-s. Kuzê ki pode djuda-nu?

21 Talvês bu ta lenbra di un algen ki da-u bon konsedju i bu seta-l lógu. Pamodi ki bu seta-l lógu? Talvês bu xinti ma kel algen staba preokupadu ku bo. Ô talvês el pâpia ku bo ku amor i el trata-u ku bondadi. (Colossenses 4:6 ) Pode ser ki el uza Bíblia pa el da-u konsedju. (2 Timóteo 3:16 ) Ka ta nporta si nu abri Bíblia ô si nu fla kuzê ki el ta fla, nos konsedju debe sta di akordu ku Palavra di Deus. Tanbê nu ka debe obriga otus pensa sima nos, nen nu ka debe uza Bíblia di un manera mariadu pa apoia nos ideia. Pensa modi ki bu ta krê pa algen da-u konsedju. Asi bu ta konsigi sabe modi ki bu ta da otus algen konsedju.

22. Modi ki bu krê uza kel prezenti ki Deus da-u?

22 Kapasidadi di pâpia é un prezenti di Deus. Amor ki nu ten pa el ta pô-nu faze tudu kel ki nu pode pa nu uza kel prezenti dretu. Ka nu skese ma palavras ten puder pa mágua ô pa anima. Pur isu, nu krê faze nos midjór pa nu uza nos palavras pa anima i da kunpanheru forsa.