Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

KAPÍTLU 14

Ser onéstu na tudu kuza

Ser onéstu na tudu kuza

‘Nu krê konporta ku onestidadi na tudu kuzas.’ — HEBREUS 13:18.

1, 2. Modi ki Jeová ta xinti óras ki el ta odja ma nos é onéstu?

 NA TA ben di skóla, un mininu atxa un kartera xeiu di dinheru na txon. Kuzê ki el ta faze? El pode fikaba ku el. Má, el da se dónu el. Óras ki se mai da kónta di kuzê ki el faze, el ta fika ku orgulhu di el.

2 Kuazi tudu pai ku mai ta fika kontenti óras ki es odja ma ses fidju é onéstu. Jeová, nos Pai ki sta na Séu, é ‘Deus di verdadi’ i el ta fika kontenti óras ki nos é onéstu. (Salmo 31:5 ) Nu krê pa el fika kontenti i ‘nu krê konporta ku onestidadi na tudu kuzas.’ (Hebreus 13:18 ) Nu ben odja pamodi ki pode ser difísil nu ser onéstu ku nos kabésa, ku nos família, na kongregason i fóra di kongregason. Dipôs nu ta ben odja pamodi ki bale péna nu sforsa pa nu ser onéstu.

SER ONÉSTU KU BU KABÉSA

3-5. (a) Modi ki nu pode ngana nos kabésa? (b) Kuzê ki ta djuda-nu ser onéstu ku nos kabésa?

3 Pa nu ser onéstu ku otus algen, primeru nu ten ki ser onéstu ku nos kabésa. Alvês é ka faxi faze kel-li. Na ténpu di kes primeru kristons, irmons na kongregason di Laodisea staba ta ngana ses kabésa. Es ta atxaba ma es sta ta fazeba vontadi di Deus, má es ka staba ta faze kel-la. (Apocalipse 3:17 ) Nos tanbê nu pode ngana nos kabésa sobri ki tipu di algen nos é di verdadi.

4 Disiplu Tiagu splika: ‘Si un algen atxa ma el ta adora Deus, má el ka ta kontrola se língua, el sta ta ngana se própi korason, i se adorason ka ten valor.’ (Tiago 1:26 ) Nu pode sta ta ngana nos kabésa, si nu pensa ma óras ki nu ta faze alguns kuza dretu, Deus ka ta nporta si nu konta mintira, si nos é mal idukadu, ô si nu faze brinkaderas ki ta rabaxa otus algen. Kuzê ki pode djuda-nu ka ngana nos kabésa?

5 Óras ki nu ta odja na un spedju, nu pode odja kel ki nos é pa fóra. Óras ki nu ta lé Bíblia, nu pode odja kel algen ki nos é di pa déntu. Bíblia pode djuda-nu odja nos kualidadis i nos fadjas. El ta inxina-nu kuzê ki nu ten ki faze pa nu muda nos manera di pensa, di aji i di pâpia. (Lé Tiago 1:23-25.) Má si nu fika ta pensa ma nu ka ten ninhun fadja, nu ka ta konsigi muda kes kuza ki nu meste. Pur isu, nu meste dexa Bíblia mostra-nu ken ki nos é di verdadi. (Lamentações 3:40; Ageu 1:5 ) Orason tanbê ta djuda-nu odja ken ki nos é di verdadi. Nu pode pidi Jeová pa djuda-nu odja kuzê ki nu meste faze pa nu midjora. (Salmo 139:23, 24 ) Nu meste lenbra ma ‘Jeová ta ôdia algen falsu, má el ten amizadi fórti ku kes algen ki é lial pa el.’ — Provérbios 3:32.

SER ONÉSTU NA FAMÍLIA

6. Pamodi ki maridu ku mudjer debe ser onéstu ku kunpanheru?

6 É txeu inportanti nu ser onéstu ku nos família. Óras ki maridu ku mudjer ta pâpia verdadi ku kunpanheru, es ta xinti suguru i es ta ten kunfiansa na kunpanheru. Modi ki maridu ku mudjer pode ka ser onéstu ku kunpanheru? Un algen ki é kazadu pode kumesa ta odja pornografia, ta mostra un tipu di interesi ki el ka debe pa otu algen ô ti el ta ranja un algen sukundidu. Repara kuzê ki Bíblia ta fla: ‘N ka ta konvive ku ómis mintirozu i N ta ivita kes ki ta sukundi kel ki es é.’ (Salmo 26:4 ) Si nos é ka onéstu ku nos maridu ô ku nos mudjer ti na nos pensamentu, nu ta prujudika nos kazamentu.

Fuji lógu di kalker kuza ki pode prujudika bu kazamentu

7, 8. Modi ki pai ku mai pode uza Bíblia pa inxina ses fidju ma é inportanti ser onéstu?

7 Fidjus tanbê meste prende ma é inportanti ser onéstu. Pai ku mai pode uza Bíblia pa inxina-s ntende kel-li. Na Bíblia nu ta atxa izénplus di pesoas ki ka éra onéstu: Akan bira ladron; Jiazi konta mintira pa ganha dinheru; i Judas ta furtaba dinheru i el trai Jizus pa el ganha 30 muéda di prata. — Josué 6:17-19; 7:11-25; 2 Reis 5:14-16, 20-27; Mateus 26:14, 15; João 12:6.

8 Má tanbê na Bíblia nu ta atxa txeu izénplu di pesoas ki éra onéstu: Jakó fla ses fidju pa es ntrega dinheru ki es atxa; Jefté ku se fidju-fémia kunpri un promésa pa Deus; i Jizus pâpia verdadi mésmu na situasons difísil. (Génesis 43:12; Juízes 11:30-40; João 18:3-11 ) Kes izénplu li pode djuda fidjus ntende ma é inportanti nu ser onéstu.

9. Modi ki izénplu di pai ku mai pode djuda fidjus ser onéstu?

9 Pai ku mai pode prende un lison inportanti ku kel konsedju li: ‘Abo, ki ta inxina otus, bu ka ta inxina bu kabésa? Abo, ki ta prega: ‘Ka bu furta’, bu ta furta?’ (Romanos 2:21 ) Fidjus ta da kónta óras ki ses pai ku ses mai ta fla un kuza, má dipôs es ta faze otu. Si nu ta fla nos fidjus pa ser onéstu, má nu ka ta da izénplu, nu ta konfundi-s kabésa. I si fidjus da kónta ma ses pai ku ses mai ta konta mintira mésmu na kuzas pikinoti, es pode fika ta faze mésmu kuza. (Lé Lucas 16:10.) Má óras ki fidjus ta odja ma ses pai ku ses mai é onéstu, es ta prende ser pai ku mai onéstu óras ki es ben ten ses própi fidju. — Provérbios 22:6; Efésios 6:4.

SER ONÉSTU NA KONGREGASON

10. Modi ki nu pode mostra ma nos é onéstu óras ki nu ta pâpia ku nos irmons?

10 Tanbê nu meste ser onéstu ku nos irmons na kongregason. É faxi na un konbérsu normal ku nos irmons, nu kumesa ta pâpia na vida di algen ô ti fla un kuza ki nos irmons ka faze. Si nu kontinua ta fla un kuza sen nu ten sertéza ma é verdadi nu pode sta ta spadja mintira. É mutu más midjór nu ‘kontrola nos língua’. (Provérbios 10:19 ) Nu debe ser onéstu, má nu ka ten ki fla tudu kuza ki nu ta pensa, ki nu sabe ô ki nu obi. Mésmu ki kel kuza ki nu sta ba fla é verdadi, nu debe pergunta: ‘Ta fika dretu si N fla-l? Kuzê ki N ten aver ku kel asuntu? N debe fla-l?’ (1 Tessalonicenses 4:11 ) Ten algen ki pa es pode fla kuzas ki ta duê, es ta diskulpa ses kabésa i es ta fla: ‘Ami sô N sta fla verdadi!’ Má anos é sérvus di Jeová, pur isu nu krê pa nos palavras ser sénpri sábi i ku amor. —  Colossenses 4:6.

11, 12. (a) Modi ki un algen ki faze un pekadu gravi pode piora se situason si el ka ser onéstu? (b) Si bu fika ta sabe ma bu amigu faze un pekadu gravi, kuzê ki bu ka debe pensa? (c) Modi ki nu pode ser onéstu ku organizason di Jeová?

11 Jeová da ansions responsabilidadi pa djuda kongregason. É más faxi ansions djuda-nu si nu ser onéstu ku es. Pamodi? Si bu sta duenti i bu bai na dotor pa djuda-u, bu ta sukundiba el algun kuza ki bu sta xinti? Si bu faze kel-li, modi ki el ta djuda-u? Di mésmu manera, si nu faze un pekadu gravi, nu ka debe sukundi nada. Má nu debe bai na ansions i konta-s tudu kuza ki kontise. (Salmo 12:2; Atos 5:1-11 ) Gósi, pensa na un otu situason: I si bu fika ta sabe ma un amigu di bo faze un pekadu gravi? (Levítico 5:1 ) Bu ta flaba: “Si mi é se amigu di verdadi, N ka debe fla kuzê ki el faze”? Ô bu ta lenbraba ma ansions pode djuda bu amigu rekupera i ten un amizadi fórti ku Jeová? — Hebreus 13:17; Tiago 5:14, 15.

12 Tanbê nu ten ki ser onéstu ku organizason di Jeová óras ki nu ta faze rilatóriu di pregason ô otus tipu di rilatóriu. Tanbê nu debe ser onéstu óras ki nu ta prenxe un pitison pa sirvisu di pioneru ô pa otu tipu di sirvisu. —  Provérbios 6:16-19.

13. Modi ki nu pode ser onéstu óras ki nu ta faze nogósius ô trabadja ku irmons?

13 Irmons ku irmans ka debe mistura nogósiu ku ses adorason pa Jeová. Pur izénplu, nu ka debe faze nogósiu óras ki nu sta na Salon di Reinu i nen na pregason. I nu ka ta pruveta di nos irmons na asuntus di nogósiu. Si irmons ta trabadja pa nos, nu ten ki paga-s na óra i kel valor ki nu konbina. Tanbê nu ten ki da-s tudu kel ki lei ta fla ma es ten direitu. Kel-li ta inklui faze-s suguru ô paga-s óras ki es sta na féria. (1 Timóteo 5:18; Tiago 5:1-4 ) I si nos patron é un irmon, nu ka debe spéra ma el debe trata-nu diferenti di kes otu trabadjador. (Efésios 6:5-8 ) Nu ta kunpri nos oráriu i nu ta faze kel trabadju ki nu pagadu pa faze. — Tessalonicenses 3:10.

14. Kuzê ki kristons debe faze antis di es faze nogósiu ku kunpanheru?

14 I si nu faze nogósiu ku un irmon? Kel-li pode nvolve uza nos dinheru na un nogósiu ô inprista dinheru. Konsedju ki Bíblia ta da i ki ta djuda txeu na kel situason li é pa poi tudu kuza na papel! Kantu proféta Jeremias kunpra un txon, el faze dôs kópia di dukumentu, el pidi tistimunhas pa sina un di kes kópia i el guarda kes dôs dukumentu. (Jeremias 32:9-12; tanbê djobe Génesis 23:16-20.) Alguns algen ta atxa ma si es faze un kontratu i es skrebe-l na papel, pode parse ma es ka ta kúnfia na ses irmon. Má na verdadi, kel-li ta ivita prublémas, diziluzons i ti konfuzon. Nu ten ki lenbra ma pas na kongregason é mutu más inportanti di ki kalker nogósiu. — 1 Coríntios 6:1-8; djobe párti PRENDE MÁS nu 30.

SER ONÉSTU FÓRA DI KONGREGASON

15. Kuzê ki Jeová ta atxa di dizonestidadi na nogósiu?

15 Nu debe ser onéstu ku tudu algen, ti ku kes algen ki ka é Tistimunha di Jeová. Jeová krê pa nu ser onéstu. ‘Jeová ta ôdia balansa dizonéstu, má el ta fika kontenti ku pézu sértu.’ (Provérbios 11:1; 20:10, 23 ) Na ténpu ki Bíblia skrebedu, es ta uzaba txeu balansa na nogósiu. Má alguns algen ki ta fazeba nogósiu, ta nganaba ses fregês. Es ta bendeba kuza más karu ô es ta poba kuza más poku ki kel ki pagadu. Oji tanbê, ta kontise txeu dizonestidadi na nogósius. Má Jeová ka muda, ti inda el ta ôdia dizonestidadi.

16, 17. Ki situasons pode poi nos onestidadi na próva?

16 Nos tudu nu ta lida ku situasons ki pode poi nos onestidadi na próva. Sima prenxe un dukumentu pa trabadju, pa govérnu ô óras ki nu ta faze un testi ô próva na skóla. Txeu algen ta atxa ma é normal konta mintira, izajera, ô da un respósta pa ngana algen. Kel-li ka ta spanta-nu. Bíblia dja flaba ma na ténpu di fin pesoas ‘ta amaba sô ses kabésa, ta amaba dinheru i ka ta amaba kuzas dretu’. — 2 Timóteo 3:1-5.

17 Alvês pode parse ma kes algen dizonéstu ta ten bons rezultadu na vida. (Salmo 73:1-8 ) Un kriston pode perde dinheru, maltratadu na trabadju ô ti perde trabadju sô pamodi el é onéstu. Má simé bale péna ser onéstu. Pamodi?

BALE PÉNA SER ONÉSTU

18. Pamodi ki é txeu inportanti ser konxedu pa algen onéstu?

18 É txeu inportanti nu ser konxedu pa algen onéstu i di kunfiansa. Má é difísil atxa algen asi na mundu di oji. Kada un di nos ten xansi di ser konxedu pa algen onéstu. (Miqueias 7:2 ) É verdadi, ki alguns algen ta faze-u trósa pamodi abo é onéstu i es pode txoma-u di dodu. Má otus ta da valor pamodi bo é onéstu i es ta kúnfia na bo. Na mundu interu, Tistimunhas di Jeová é konxedu pa algen onéstu. Alguns algen ta prifiri ranja Tistimunhas di Jeová trabadju pamodi es sabe ma es é onéstu. I óras ki otus ta tradu di trabadju pamodi es é dizonéstu, txeu bês Tistimunhas di Jeová ta kontinua na ses trabadju.

Óras ki nos é bon trabadjador nu ta da ónra pa Jeová

19. Modi ki Jeová ta xinti si nos é onéstu na tudu kuza?

19 Óras ki nos é onéstu na tudu kuza, nu ta ten konsénsia linpu i pas déntu nos. Nu pode ser sima Polu ki skrebe: ‘Nu sta sértu ma nu ten un bon konsénsia’. (Hebreus 13:18 ) Más inportanti inda, Jeová ki é nos Pai ki ta ama-nu txeu, ta odja, ta da valor i el ta fika txeu kontenti pamodi nu ta sforsa pa nu ser onéstu na tudu kuza. —  Salmo 15:1, 2; Provérbios 22:1.