Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

KAPÍTLU 3

Skodje amigus ki ta ama Deus

Skodje amigus ki ta ama Deus

‘Ken ki ta anda ku algen ki ten sabedoria, ta ten sabedoria’. — PROVÉRBIOS 13:20.

1-3. (a) Kuzê ki nu ta prende na Provérbios 13:20 ? (b) Pamodi ki nu debe skodje bons amigu?

 DJA bu kustuma repara modi ki un mininu pikinoti ta djobe pa se pai ku se mai? Mésmu antis di el pâpia, el ta presta atenson pa el prende tudu kuza ki el ta obi i ki el ta odja. Dipôs, sima el ta ba ta kria, el ta kumesa ta imita se pai ku se mai, sen el da kónta. É pur isu ki nu ka ta fika dimiradu, óras ki un algen ta pâpia i ta faze kuzas sima kel algen ki el ta pasa txeu ténpu djuntu ku el.

2 Bíblia ta fla na Provérbios 13:20 : ‘Ken ki ta anda ku algen ki ten sabedoria, ta ten sabedoria’. Óras ki Bíblia ta fla ‘anda ku’, el sta ta pâpia di pasa ténpu ku un algen. É más di ki sô sta djuntu ku el. Tanbê, ta nvolve ama-l i krê sta djuntu ku el. Si nu pasa txeu ténpu ku un algen nu ta fika sima el, prinsipalmenti si nu gosta di el.

3 Nos amigus pode pô-nu ta faze kuzas dretu ô mariadu. Provérbios 13:20 inda ta fla: ‘Ken ki ta sta djuntu ku algen tolu ta panha mau.’ Na língua ebraiku, palavras ‘sta djuntu ku’, pode siginifika ser amigu di kel algen. (Provérbios 22:24; Juízes 14:20 ) Amigus ki ta ama Deus, ta djuda-nu mante fiel pa Deus. Pa djuda-nu skodje bons amigu, nu sta ben odja ki tipu di algen Jeová ta skodje pa ser se amigu.

KENHA KI DEUS TA SKODJE PA SER SE AMIGU?

4. (a) Pamodi ki é un kuza grandi pa nos ser amigu di Deus? (b) Pamodi ki Jeová txoma Abraon di se ‘amigu’?

4 Jeová, kel algen más grandi di Séu ku Téra, da-nu xansi di nu ser se amigus. Kel-li é un kuza grandi pa nos. É ka kalker algen ki Jeová ta skodje pa ser se amigu. El ta skodje kes ki ta ama-l i ki ten fé na el. Odja izénplu di Abraon. El faze tudu kel ki Jeová manda-l. Sénpri el mostra ma el éra fiel i obidienti. Tanbê, el staba dispostu na da Jeová se fidju Izaki. Abraon tinha fé ma ‘Deus éra kapás di labanta Izaki ti mésmu na meiu di mortus’. (Hebreus 11:17-19; Génesis 22:1, 2, 9-13 ) É pamodi kes kuza li ki Jeová txoma-l di se ‘amigu’. — Isaías 41:8; Tiago 2:21-23.

5. Kuzê ki Jeová ta xinti pa kes algen ki é lial pa el?

5 Jeová ta da txeu valor pa se amigus. Tanbê, kuza más inportanti pa amigus di Jeová é ses lialdadi pa el. (Lé 2 Samuel 22:26.) Es é lial i es é obidienti, pamodi es ta ama-l. Bíblia ta fla ma Deus ‘ten amizadi fórti’ ku kes algen ki ta obi ku el. (Provérbios 3:32 ) Jeová ta konvida se amigus ki el ta ama txeu pa entra na se ‘ténda’. El ta konvida-s pa es adora-l i sénpri pa es ora pa el. — Salmo 15:1-5.

6. Modi ki nu pode mostra ma nu ta ama Jizus?

6 Jizus fla: ‘Si algen ta ama-m, el ta obi ku nha palavra, i nha Pai tanbê ta ama-l’. (João 14:23 ) Nton pa nu ser amigu di Jeová, nos tanbê nu meste ama Jizus i faze kuzê ki el inxina-nu. Pur izénplu, óras ki nu ta prega notísias sábi i faze disiplus, nu sta ta faze kel ki Jizus manda-nu. (Mateus 28:19, 20; João 14:15, 21 ) Pamodi amor ki nu ten pa Jizus, nu ta ‘sigi se pasus di manera fiel.’ (1 Pedro 2:21 ) Jeová ta fika kontenti di odja-nu ta faze nos midjór pa imita se Fidju, na tudu kuza ki nu ta fla i ki nu ta faze.

7. Pamodi ki nos amigus debe ser kes ki é amigu di Jeová?

7 Amigus di Jeová é fiel, lial, obidienti i es ta ama se Fidju. Sima Jeová, é kes tipu di algen la ki nu debe skodje pa ser nos amigus. Si bus amigu ta imita Jizus i es sta okupadu na inxina otus algen sobri Reinu di Deus, es pode djuda-u ser un algen midjór i kontinua lial pa Jeová.

PRENDE KU IZÉNPLUS DI BÍBLIA

8. Kuzê ki bu gosta na amizadi di Ruti ku Nuemi?

8 Na Bíblia, nu ta atxa txeu izénplu di pesoas ki éra amigu di kunpanheru. Nu ben odja izénplu di Ruti ku se sógra Nuemi. Es dôs éra di país i kultura diferenti i Nuemi éra más grandi ki Ruti. Má, es éra txeu amiga di kunpanheru, pamodi es ta amaba Jeová. I kantu ki Nuemi krê saíba di Muabi i torna bai pa se Téra na Israel, ‘Ruti insisti na fika ku el’. El fla Nuemi: ‘Bu povu ta ser nha povu, i bu Deus ta ser nha Deus.’ (Rute 1:14, 16 ) Ruti ta trataba Nuemi dretu. Kantu es txiga na Israel, Ruti bai trabadja duru pa kuida di se amiga Nuemi. Nuemi ta amaba Ruti txeu i el da-l bons konsedju. Ruti obi ku el, pur isu es tudu dôs resebe txeu benson. — Rute 3:6.

9. Kuzê ki ta dexa-u dimiradu na amizadi di Davidi ku Jonatan?

9 Otu izénplu é di Davidi ku Jonatan. Es éra txeu amigu, pamodi es tudu dôs éra lial pa Jeová. Jonatan ta lebaba Davidi 30 anu. Ta parseba ma éra Jonatan ki ta ben sérba rei di Israel, pamodi el éra fidju di rei. (1 Samuel 17:33; 31:2; 2 Samuel 5:4 ) Má, kantu Jonatan sabe ma Jeová skodje Davidi pa ser rei, el ka fika ku siumis i nen el ka tenta toma-l lugar di rei. El faze tudu ki el pode pa djudaba se amigu. Pur izénplu, kantu Davidi staba na prigu, Jonatan djuda-l ‘atxa forsa na Jeová.’ El poi se vida na prigu pa djuda Davidi. (1 Samuel 23:16, 17 ) Davidi tanbê éra lial pa se amigu. El promete kuida di família di Jonatan i el kunpri se promésa mésmu dipôs ki Jonatan móre. — 1 Samuel 18:1; 20:15-17, 30-34; 2 Samuel 9:1-7.

10. Kuzê ki nu ta prende di amizadi di kes três jóven ebreu?

10 Tanbê, ten un otu izénplu di três jóven ebreu ki éra amigu di kunpanheru: Sadraki, Mizaki ku Abidinegu. Es lebadu pa Babilónia kantu es éra mininu. Mésmu lonji di ses família, es djuda kunpanheru kontinua fiel pa Jeová. Dipôs ki es bira grandi, ses fé podu na próva, kantu Rei Nabukudunozor manda-s pa es adora un imaji di oru. Sadraki, Mizaki ku Abidinegu nega adora kel imaji, i es fla rei: ‘Nu ka ta sirbi bus deus nen nu ka ta adora kel imaji di oru ki bu faze.’ Kantu ses fé podu na próva, kes três amigu kontinua lial pa Deus. — Daniel 1:1-17; 3:12, 16-28.

11. Modi ki nu sabe ma Polu ku Timótiu éra grandis amigu?

11 Kantu apóstlu Polu konxe Timótiu, el da kónta ma Timótiu ta amaba Jeová i ma el ta preokupaba di verdadi ku kongregason. Pur isu, Polu trena Timótiu pa el ba djudaba irmons ku irmans na txeu lugar diferenti. (Atos 16:1-8; 17:10-14 ) Timótiu trabadja tantu txeu ki Polu fla: ‘El trabadja ku mi sima skravu pa djuda spadja notísias sábi’. Polu sabia ma Timótiu ta kuidaba dretu di se irmons ku irmans. Duránti kes ténpu ki es pasa ta sirbi Jeová djuntu, es bira grandis amigu. — Filipenses 2:20-22; 1 Coríntios 4:17.

MODI KI NU TA SKODJE NOS AMIGUS?

12, 13. (a) Pamodi ki mésmu na kongregason, nu debe toma kuidadu óras ki nu ta skodje amigus? (b) Pamodi ki Polu da kel avizu ki sta na 1 Coríntios 15:33 ?

12 Na kongregason, nu pode prende ku nos irmons ku irmans i nu pode djuda kunpanheru mante fiel. (Lé Romanos 1:11, 12.) Má mésmu na kongregason, nu ten ki toma kuidadu óras ki nu ta skodje nos amigus. Nu ten txeu irmon di país i kultura diferenti. Alguns di es é novu na verdadi i otus dja ten txeu ténpu ta sirbi Jeová. Sima ta leba ténpu pa un fruta bira madur, asi tanbê ta leba ténpu pa amizadi di un algen ku Jeová bira fórti. Pur isu, nu debe ten paxénxa, ama kunpanheru i sénpri skodje amigus ku kuidadu. — Romanos 14:1; 15:1; Hebreus 5:12–6:3.

13 Alvês, pode kontise prublémas gravi na kongregason, i na kes situason li nu meste toma kuidadu. Pode ser ki un irmon ô un irman sta ta faze un kuza ki Bíblia ta fla ma é mariadu. Ô talvês un algen sta kumesa ta kexa di tudu kuza, i kel-li pode prujudika kongregason. Nu ka ta fika spantadu óras ki kel-li kontise, pamodi mésmu na ténpu di apóstlus, tinha kes prubléma li na kongregason. Apóstlu Polu aviza kristons na kel ténpu: ‘Ka nhos ngana nhos kabésa. Maus koléga ta straga bons ábitu.’ (1 Coríntios 15:12, 33 ) Tanbê, Polu aviza Timótiu pa el toma kuidadu ku amigus ki el ta skodjeba. Oji nu debe faze mésmu kuza. —  2 Timóteo 2:20-22.

14. Da un izénplu ki ta mostra ma nu debe toma kuidadu ku amigus ki nu ta skodje.

14 Nu meste proteje nos amizadi ku Jeová, pamodi é kuza más inportanti ki nu ten. Tanbê, nu debe ivita faze amizadi ku kes algen ki pode poi nos fé bira fraku ô straga nos amizadi ku Jeová. Pur izénplu, óras ki nu poi un spónja déntu di agu suju nu ka ta spéra ma ta sai agu linpu. Di mésmu manera, si nu faze amizadi ku algen ki ta faze kuzas mariadu, ka nu spéra ma nu ta xinti gana di faze kuzas dretu. Nu meste ten txeu kuidadu óras ki nu ta skodje nos amigus. — 1 Coríntios 5:6; 2 Tessalonicenses 3:6, 7, 14.

Bu pode atxa bons amigu ki ta ama Jeová

15. Kuzê ki bu pode faze pa bu ten bons amigu na kongregason?

15 Na kongregason nu pode atxa pesoas ki ta ama Jeová di verdadi. Es pode bira nos amigus. (Salmo 133:1 ) Bus amigu ka meste ser sô algen ki ten mésmu idadi ô ki gosta di mésmu kuza ki bo. Lenbra ma Jonatan éra más bédju ki Davidi i Ruti éra más nova ki Nuemi. Nu krê sigi kel ki Bíblia ta fla: ‘Nhos abri nhos korason más txeu.’ (2 Coríntios 6:13 ; 1 Pedro 2:17.) Si bu kontinua ta imita Jeová, otus algen ta krê ser bu amigu.

ÓRAS KI KONTISE PRUBLÉMAS

16, 17. Si un algen na kongregason magua-nu, kuzê ki nu ka debe faze?

16 Na tudu família, algen ten maneras di ser diferenti, opinions diferenti i ta faze kuzas diferenti. Na kongregason ta kontise mésmu kuza. Kes diferénsa li é bon i nu pode prende txeu kuza ku kunpanheru. Má alvês, kes diferénsa pode pô-nu ka ntende kunpanheru i nu pode fika xatiadu. Alvês, nu pode ti fika maguadu ku otu irmon ô irman. (Provérbios 12:18 ) Má, nu debe dexa kes prubléma dizanima-nu ô pô-nu para di bai runion?

17 Nau. Sikrê un algen magua-nu nu ka debe dexa di bai runion. É ka Jeová ki magua-nu. El da-nu vida i tudu otus kuza. El merese pa nu ama-l i pa nu ser lial pa el. (Apocalipse 4:11 ) Kongregason é un prezenti di Jeová, pa djuda-nu mante nos fé fórti. (Hebreus 13:17 ) Nu ka debe nega es prezenti, sô pamodi un algen diziludi-nu. —  Salmo 119:165.

18. (a) Kuzê ki pode djuda-nu da dretu ku nos irmons? (b) Pamodi ki nu debe púrdua otus?

18 Nu ta ama nos irmons i nu krê da dretu ku es. Jeová ka ta spéra perfeson di ninhun di nos i nen nos nu ka debe spéra kel-la di nos irmons. (Provérbios 17:9; 1 Pedro 4:8 ) Nos tudu nu ta fadja, má amor ta djuda-nu kontinua ta ‘púrdua kunpanheru di korason’. (Colossenses 3:13 ) Nu ka ta dexa un prubléma pikinoti bira grandi, pamodi nu ta ama nos irmons. É ka faxi skese óras ki un algen magua-nu. É más faxi nu guarda mágua i fika xatiadu ku kel algen. Má, faze si sô ta prujudika-nu. Óras ki nu púrdua un algen ki magua-nu, nu ta ten pas ku nos kabésa, union na kongregason i más inportanti inda, nu ta ten un amizadi fórti ku Jeová. — Mateus 6:14, 15; Lucas 17:3, 4; Romanos 14:19.

ÓRAS KI UN ALGEN DIZASOSIADU

19. Na ki situason nu debe para di konvive ku un algen na kongregason?

19 Na un família ki ten txeu amor, kada un ta faze se párti pa es ser filís. Má, imajina ma un di kes fidju rabela. Tudu algen na família ta tenta djuda-l, má el ka ta seta ajuda. El pode disidi sai di kaza ô se pai pode pidi-l pa el sai. Mésmu kuza pode kontise na kongregason. Un algen pode disidi kontinua ta faze kuzas ki Jeová ka gosta i ki ta prujudika kongregason. El pode nega ajuda i pa kuzas ki el ta faze, el ta mostra klaru ma el ka krê faze párti di kongregason. El pode disidi sai di kongregason ô el pode ser dizasosiadu. Si kel-li kontise, Bíblia ta fla klaru ma nu debe ‘para di konvive’ ku kel algen. (Lé 1 Coríntios 5:11-13; 2 João 9-11 ) É más difísil faze si óras ki é nos amigu ô nos família. Má na es situason, nos lialdadi pa Jeová debe ser más fórti di ki nos lialdadi pa kel algen. — Djobe párti PRENDE MÁS nu 8.

20, 21. (a) Kuzê ki ta mostra ma dizasosiason é un próva di amor? (b) Pamodi ki é inportanti skodje dretu ken ki ta ser nos amigus?

20 Dizasosiason é un próva di amor di Jeová. El ta proteje kongregason di kes ki ka krê sigi leis di Jeová. (1 Coríntios 5:7; Hebreus 12:15, 16 ) Tanbê, el ta djuda-nu mostra amor pa Jeová, pa se nómi santu i pa se leis. (1 Pedro 1:15, 16 ) Dizasosiason, tanbê ta mostra amor pa kel algen ki ka sta faze párti más di kongregason. Kel disiplina fórti li, pode djuda-l odja ma kuza ki el sta faze é mariadu i ma el meste muda. Txeu algen ki dizasosiadu na pasadu, dipôs es volta pa Jeová i es resebedu na kongregason ku txeu amor. — Hebreus 12:11.

21 Sima nu odja, nos amigus pode pô-nu faze kuzas dretu ô mariadu. Pur isu, é inportanti nu skodje dretu ken ki ta ser nos amigus. Si nu skodje kes ki ta ama Jeová, nu ta sta na meiu di kes algen ki ta djuda-nu kontinua fiel pa tudu ténpu.