Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

STUDU 14

Bu sta faze bu trabadju pa Deus di manera konplétu?

Bu sta faze bu trabadju pa Deus di manera konplétu?

‘Kontinua ta prega notísias sábi, faze bu trabadju pa Deus konplétu.’ — 2 TIMÓTEO 4:5, nóta di rodapé.

KÁNTIKU 57 Prega pa tudu tipu di algen

KUZÊ KI NU STA BEN STUDA *

Dipôs ki Jizus resusitadu, el nkontra ku se disiplus i el fla-s pa es bai i pa es faze disiplus (Djobe parágrafu 1.)

1. Kuzê ki tudu sérvus di Jeová krê faze i pamodi? (Odja dizenhu na kapa.)

JIZUS KRISTU manda se sigidoris pa ‘bai i faze disiplus di algen di tudu nasons’. (Mat. 28:19) Tudu sérvus fiel di Deus ta krê prende modi ki es pode ‘faze ses trabadju pa Deus konplétu.’ (2 Tim. 4:5) Pamodi el é trabadju más inportanti ki ten, ki bale péna i el é más urjenti di ki kalker otu kuza na vida. Má alvês, nu ka ta konsigi pasa txeu ténpu na pregason sima nu ta gostaba.

2. Ki prublémas pode inpidi-nu di faze nos trabadju pa Deus di manera konplétu?

2 Ten alguns kuza inportanti ki ta toma-nu txeu ténpu i forsa. Txeu di nos ten ki trabadja kuazi un dia interu pa ten dinheru pa sustenta nos família. Tanbê, pode ser difísil nu kuida di otus nisisidadi di nos família, lida ku duénsa, depreson ô limitasons pamodi idadi. Modi ki nu pode faze nos trabadju pa Deus di manera konplétu, sikrê nu sta pasa pa kes prubléma li?

3. Kuzê ki nu pode prende ku kes palavra ki Jizus fla na Mateus 13:23 ?

3 Si nos situason ka ta dexa-nu faze txeu na sirvisu di Jeová, nu ka debe fika dizanimadu. Jizus sabia ma tudu nos ka ta daba mésmu kuantidadi di frutu di Reinu. (Lé Mateus 13:23.) Si nu da nos midjór pa Jeová, el ta da txeu valor pa tudu kuza ki nu ta faze na se sirvisu. (Heb. 6:10-12) Má, talvês nu pode atxa ma nos situason ta dexa-nu faze más. Na kel studu li, nu sta ben odja modi ki nu pode poi nos trabadju pa Jeová na primeru lugar na nos vida, mante un vida sinplis i midjora nos manera di prega i inxina. Má primeru, nu sta ben odja kuzê ki siginifika faze nos trabadju pa Deus di manera konplétu.

4. Kuzê ki siginifika faze pregason di manera konplétu?

4 Di manera sinplis, faze nos trabadju pa Deus di manera konplétu siginifika faze tudu kel ki nu pode na trabadju di prega i inxina. Má kel-li ta nvolve mutu más di ki sô kel ténpu ki nu ta gasta na pregason. Motivu ki ta pô-nu ta prega é inportanti pa Jeová. Nu ta faze nos trabadju pa Deus  * di tudu alma, pamodi nu ta ama Jeová i nu ta ama otus algen. (Mar. 12:30, 31; Col. 3:23) Sirbi Deus di tudu alma siginifika da nos ténpu, nos forsa i nos kapasidadi na se sirvisu. Óras ki nu ta odja nos trabadju di pregason sima un grandi priviléjiu, nu ta xinti más gana di pâpia di notísias sábi ku tudu kes algen ki nu ta pode.

5-6. Modi ki un algen ki ka ten txeu ténpu pode poi trabadju di pregason na primeru lugar na se vida? Da un izénplu.

5 Imajina un jóven ki gosta di toka vióla. El ta fika kontenti di toka sénpri ki el ta pode. Un dia, el ta konvidadu pa el ba toka na un restoranti, na fin di simana. Má, kel ki el ta ganha ka ta txiga pa el sustenta se kabésa. Pur isu, el ta kumesa ta trabadja na un lója di sugunda ti sésta-fera. El ta gasta txeu ténpu ta trabadja na kel lója, má kuzê ki el gosta di faze más txeu é toka vióla. El krê bira más bon na toka pa el pode ser un artista i trabadja sô na kel-la. Timenti kel-li ka kontise, el ta pruveta tudu oportunidadi pa toka, mésmu ki é pa poku ténpu.

6 Di mésmu manera, pode ser ki bu ka ten txeu ténpu pa sai na pregason. Má kuzê ki bu gosta más di faze é trabadju di pregason. Nton, bu ta sforsa pa midjora bu manera di prega pa bu pode toka korason di pesoas ku notísias sábi. Dja ki bu ten txeu kuza pa faze, bu ta fika ta imajina modi ki bu pode poi trabadju di pregason na primeru lugar na bu vida.

MODI KI BU PODE POI TRABADJU DI PREGASON NA PRIMERU LUGAR

7-8. Modi ki nu pode imita Jizus na manera ki el ta odjaba se trabadju di pregason?

7 Jizus é un grandi izénplu na manera ki el ta odjaba se pregason. Kuza más inportanti na vida di Jizus éra pâpia sobri Reinu di Deus. (João 4:34, 35 ) El anda txeu kilómetru ta prega notísias sábi pa txeu algen. El ta pruvetaba tudu oportunidadis pa pâpia ku pesoas na ses kaza ô na kalker otu lugar. Jizus poi trabadju di pregason na primeru lugar na se vida.

8 Un manera di nu imita Jizus, é óras ki nu ta kria oportunidadis pa prega notísias sábi na kalker óra i na kalker lugar. Tanbê nu sta prontu pa faze sakrifisiu na nos vida pa nu pode pasa más ténpu na pregason. (Mar. 6:31-34; 1 Ped. 2:21) Alguns na kongregason ta pode ser pioneru spesial, pioneru fíksu ô pioneru ajudanti. Otus ta prende pâpia otu língua ô es ta muda pa undi ten más nisisidadi di publikadoris. Má, grandi párti di trabadju di pregason, ta fazedu pa publikadoris ki ka ta konsigi faze kes kuza li, má es ta da ses midjór. Ka ta nporta kal ki é nos situason, Jeová ka ta pidi-nu más di ki kel ki nu ta pode faze. El krê pa nos tudu nu xinti alegria na pâpia di ‘kes notísia sábi xeiu di glória di kel Deus filís’. — 1 Tim. 1:11; Deut. 30:11.

9. (a) Mésmu ki Polu tinha ki trabadja pa sustenta se kabésa, modi ki el mostra ma trabadju di pregason éra kuza más inportanti na se vida? (b) Di akordu ku Atos 28:16, 30, 31, modi ki Polu ta odjaba se trabadju di pregason?

9 Apóstlu Polu é un otu bon izénplu di algen ki poi trabadju di pregason na primeru lugar na se vida. Kantu el staba na sidadi di Korintu duránti se sugundu viaji misionáriu, el staba ku poku dinheru. Pur isu, el pasa algun ténpu ta faze ténda. Má, faze ténda ka éra kel trabadju más inportanti pa Polu. El ta fazeba ténda pa el sustentaba se kabésa na prega notísias sábi pa kes algen na Korintu. Asi, kes irmon na Korintu ka meste preokupaba ku paga dispézas di Polu. (2 Cor. 11:7) Nbóra Polu tinha se trabadju, el kontinua ta poi se pregason na primeru lugar i el ta pregaba tudu sábadu. Dipôs ki se situason midjora, Polu konsigi da más atenson pa pregason. El ‘konsentra sô na Palavra di Deus, ta da tistimunhu pa judeus ki Jizus éra Kristu.’ (Atus 18:3-5, BPK ; 2 Cor. 11:9) Kantu Polu staba prézu na Roma na se própi kaza, el ta daba tistimunhu pa kes algen ki ta ba djobeba el i el ta skrebeba kartas. (Lé Atos 28:16, 30, 31.) Polu staba disididu na ka dexa nada inpidi se trabadju di pregason. El skrebe: ‘Dja ki nu ten es trabadju pa Deus, ka nu dizisti.’ (2 Cor. 4:1) Sima Polu, sikrê nu ta trabadja txeu pa nu sustenta, nos pregason pode kontinua ta ser kel trabadju más inportanti na nos vida.

Ten txeu manera ki nu pode faze nos trabadju di pregason (Odja parágrafus 10 i 11.)

10-11. Si nu ten prublémas di saúdi, modi ki nu pode faze nos trabadju di pregason di manera konplétu?

10 Si nu ka ta pode prega di kaza en kaza pamodi dja nu sta más bédju ô pamodi prublémas di saúdi, nu pode faze nos trabadju di pregason di otus manera. Na ténpu di apóstlus, kes kriston ta pregaba pa pesoas na kalker lugar ki es ta staba. Es ta pruvetaba tudu oportunidadis pa pâpia di notísias sábi di kaza en kaza ô na otus lugar ki es ta atxaba algen. (Atos 17:17; 20:20 ) Si nu ka ta konsigi anda txeu, talvês nu pode xinta na algun lugar i prega pa kes algen ki sta pasa. Ô nton nu pode da tistimunhu informal, skrebe karta ô da tistimunhu pa tilifóni. Txeu publikador ku prublémas di saúdi ô otus prubléma, ta xinti txeu alegria óras ki es ta prega di maneras diferenti.

11 Mésmu ku prublémas di saúdi, bu pode faze bu trabadju di pregason di manera konplétu. Odja izénplu di apóstlu Polu. El fla: ‘Pa tudu kuza N ten forsa pamodi kel ki ta da-m puder.’ (Fil. 4:13) Polu mesteba di kel puder kantu el fika duenti duránti un di ses viaji misionáriu. El splika kes irmon na Galásia : ‘É pamodi un duénsa ki N tevi kel primeru xansi di pâpia ku nhos sobri notísias sábi.’ (Gál. 4:13) Di mésmu manera, prubléma di saúdi ki bu tene ta da-u oportunidadi di prega pa dotoris, infermerus ô otus algen ki ta trabadja ligadu ku saúdi. Txeu di kes algen la, ta sta na trabadju óras ki nos irmon ta ba prega na ses kaza.

MODI KI BU PODE MANTE UN VIDA SINPLIS

12. Kuzê ki siginifika mante odju ‘fíksu’?

12 Jizus fla: ‘Lánpida di korpu é odju. Pur isu, si bu odju sta fíksu, tudu bu korpu ta límia.’ (Mat. 6:22) Kuzê ki kel-li krê fla? Ma nu meste mante nos vida sinplis ô konsentradu na un obijetivu i ka dexa nada distrai-nu ô disvia-nu. É kel-li ki Jizus faze. El ta konsentraba na trabadju di pregason i el inxina se disiplus mante konsentradu na sirbi Jeová i na Se Reinu. Nu pode imita Jizus óras ki nu ta poi trabadju di pregason na primeru lugar na nos vida. Nu ten ki ‘buska Reinu i justisa di Deus primeru’. — Mat. 6:33.

13. Kuzê ki pode djuda-nu mante konsentradu na nos trabadju di pregason?

13 Un manera di nu mante konsentradu na nos trabadju di pregason é óras ki nu ta mante un vida sinplis. Asi, nu ta ten más ténpu pa djuda pesoas konxe Jeová i ama-l. * Pur izénplu, nu pode trabadja ménus ténpu duránti simana pa nu pode ten más ténpu pa pregason. Ô nu pode gasta ménus ténpu ku kes diverson ki pode toma-nu txeu ténpu.

14. Ki mudansas un kazal faze pa es pode tinha más ténpu pa pregason?

14 É kel-li ki un ansion ki txoma Elias ku se mudjer faze. El splika: “Na kel ténpu, ka ta daba pa nu ser pioneru, má nu tinha ki fazeba algun kuza. Nton, nu faze alguns mudansa pa nu pode ten más ténpu pa prega. Pur izénplu, nu kumesa ta gasta ménus dinheru. Dipôs nu odja ma nu sta gastaba txeu ténpu ku diverson i nu disidi korta alguns tipu di diverson. Tanbê nu pidi nos xéfi pa muda-nu nos oráriu di trabadju, pa nu pode tinha más ténpu pa pregason. Asi, nu konsigi sai na pregason na fin di dia, faze más studus di Bíblia, i ti sai dôs bês pa mês na pregason na meiu di simana. Kel-li ta da-nu txeu alegria!”

MODI KI BU PODE MIDJORA BU MANERA DI PREGA I INXINA

Si nu faze sima nu prende na runion di meiu di simana, nu ta kontinua ta midjora nos manera di prega i inxina (Odja parágrafus 15 i 16.) *

15-16. Di akordu ku 1 Timóteo 4:13, 15, kuzê ki nu pode faze pa nu midjora nos manera di prega i inxina? (Odja tanbê kuadru “ Kuzas ki ta djuda-m faze nha trabadju pa Deus di manera konplétu”.)

15 Otu manera di nu faze nos trabadju pa Deus di manera konplétu é óras ki nu ta midjora nos manera di prega i inxina. Pur izénplu, na alguns tipu di trabadju, pesoas sénpri meste resebe formason pa es pode midjora ses manera di faze kel trabadju. Kel-li tanbê ta kontise ku kes ki ta prega mensaji di Reinu. Nu meste kontinua ta prende modi ki nu ta midjora nos manera di prega. — Pro. 1:5; 1 Timóteo 4:13, 15.

16 Má, kuzê ki nu pode faze pa nu kontinua ta midjora nos manera di prega? Un di kes manera é presta txeu atenson na runion Vida i pregason. Kel runion li ten txeu valor, pamodi el ta trena-nu i el ta djuda-nu midjora nos manera di prega. Pur izénplu, óras ki prizidenti ta da konsedju pa un di kes ki sta ta partisipa, tenta djobe kuzê ki bu pode prende di kes kuza ki el fla. Dipôs, na otu bês ki bu sai na pregason tenta faze sima el fla. Tanbê, bu pode pidi konsedju na enkaregadu di grupu pa pregason ô pidi-l pa el sai ku bo na pregason. Ô bu pode konbina pa sai na pregason ku un publikador ki ten txeu spiriénsa, ku un pioneru ô enkaregadu di grupu di kongregason. Tanbê bu pode prende uza kada un di kes Feraménta prinsipal pa inxina. Kel-li ta djuda-u gosta inda más txeu di bu trabadju di prega i inxina.

17. Kuzê ki bu ta xinti óras ki bu ta faze bu trabadju pa Deus di manera konplétu?

17 É un priviléjiu grandi trabadja ku Jeová! (1 Cor. 3:9) Óras ki bu ta ‘konfirma kuzê ki é más inportanti’, i bu ta mante konsentradu na pregason, bu ta konsigi ‘sirbi Jeová ku alegria’. (Fil. 1:10; Sal. 100:2) Sikrê bu sta ta pasa pa prublémas ô limitasons, bu pode ten sertéza ma Deus ta da-u forsa ki bu meste pa bu faze bu trabadju pa Deus di manera konplétu. (2 Cor. 4:1, 7; 6:4) Ka ta nporta si bu ta pode faze txeu ô poku na pregason, bu pode fika kontenti pamodi bu sta ta faze bu midjór na trabadju di Jeová. (Gál. 6:4) Óras ki bu faze bu trabadju pa Deus di manera konplétu, bu ta mostra ma bu ta ama Jeová i pesoas. Bíblia ta fla: ‘Pamodi óras ki bu faze si bu ta salva bu kabésa i kes ki ta obi-u.’ — 1 Tim. 4:16.

KÁNTIKU 58 Nu djobe kes amigu di pas

^ par. 5 Jizus manda-nu pa nu prega notísias sábi di Reinu i faze disiplus. Na kel studu li, nu sta ben odja modi ki nu pode faze nos trabadju pa Deus di manera konplétu, mésmu óras ki nu ta pasa pa txeu prubléma. Tanbê nu sta ben prende modi ki nu pode midjora nos manera di prega i xinti más alegria na pregason.

^ par. 4 MÁS SPLIKASON: Nos trabadju pa Deus ta inklui prega i inxina, faze i konpo prédius ki ta uzadu pa adora Jeová. Tanbê ta inklui djuda kes algen ki sta sufri pamodi dizastri na naturéza. — 2 Cor. 5:18, 19; 8:4.

^ par. 13 Odja 7 manera ki sta na kuadru Como simplificar sua vidana Sentinéla di julhu di 2016 p. 10, na purtugês.

^ par. 62 SPLIKASONS DI FOTU: Un irman ta faze un aprizentason di primeru revizita duránti runion na meiu di simana. Dipôs, timenti prizidenti di runion sta da konsedju, el ta toma nóta na se bruxura Lé i inxina. I na fin di simana, el ta uza na pregason kuzas ki el prende na runion.