Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

STUDU 5

‘Uza bu ténpu di midjór manera’

‘Uza bu ténpu di midjór manera’

‘Nhos mante txeu sienti pa nhos ka anda sima algen tolu, má sima algen ki ten sabedoria, ta uza nhos ténpu di midjór manera ki nhos pode’. — EFÉSIOS 5:15, 16.

KÁNTIKU 8 Jeová ta proteje-nu

KUZÊ KI NU STA BEN STUDA *

1. Modi ki nu pode pasa ténpu ku Jeová?

 NU GOSTA di pasa ténpu ku kes algen ki nu ta ama. Un kazal ki é filís gosta di pasa ténpu djuntu na un noti trankilu. Jóvens gosta di pasa ténpu ku ses grandi amigu. I nos tudu, nu gosta di kel ténpu ki nu ta pasa ku nos irmons ku irmans. Má nu gosta mutu más inda di pasa ténpu ku nos Deus. Nu ta faze kel-li óras ki nu ta faze orason, lé se Palavra i pensa na kuzê ki el krê faze i na kes kualidadi bunitu ki el ten. Kel ténpu ki nu ta pasa ku Jeová ten txeu valor! — Sal. 139:17.

2. Ki dizafius nu ta pasa pa el?

2 Nu gosta di pasa ténpu ku Jeová, má alvês é difísil faze kel-li. Nu ten txeu kuza di faze ki alvês é difísil atxa ténpu pa adora Jeová. Trabadju, responsabilidadis na família i otus kuza pode toma-nu txeu ténpu ki alvês nu pode xinti kansadu dimás pa faze orason, studa ô midita.

3. Kal ki é otu kuza ki ta toma-nu ténpu?

3 Tanbê ten otu kuza ki ta toma-nu ténpu. Si nu ka toma kuidadu, nu pode dexa kes kuza ki é ka mariadu toma-nu ténpu ki nu podia uzaba pa bira más amigu di Jeová. Pur izénplu, é bon nu tra ténpu pa nu divirti. Má ti mésmu kes bon diverson ki nu ta skodje, pode toma-nu txeu ténpu ki nu ta fika ku poku ténpu pa adora Jeová. Nu meste poi diverson na se lugar. — Pro. 25:27; 1 Tim. 4:8.

4. Kuzê ki nu sta ben odja na kel studu li?

4 Na kel studu li, nu sta ben odja pamodi ki nu meste disidi kuzê ki é más inportanti na nos vida. Tanbê nu sta ben odja modi ki nu pode uza di midjór manera kel ténpu ki nu ta pasa ku Jeová i modi ki faze kel-li ta djuda-nu.

TOMA BONS DISIZON I FAZE KEL KI É MÁS INPORTANTI

5. Modi ki pensa na kel konsedju ki sta na Efésios 5:15-17, ta djuda un jóven toma kel midjór disizon na vida?

5 Skodje kel midjór vida. Jóvens txeu bês ta pensa na kel midjór manera di vive ses vida. Má ses profesor i ses família ki é ka Tistimunhas di Jeová ta insentiva-s pa es bai universidadi, asi pa es pode ten un bon trabadju i pa es ganha txeu dinheru. Toma kel disizon li ta toma-s txeu ténpu. Má ses pai ku ses mai i ses amigus na kongregason pode insentiva jóvens pa uza ses ténpu na sirvisu di Jeová. Kuzê ki pode djuda un jóven ki ta ama Jeová toma kel midjór disizon? Un kuza ki pode djuda-l é lé Efésios 5:15-17, i pensa na el. (Lé.) Dipôs di lé kes versíklu, un jóven pode pergunta: “Kal ki é ‘vontadi di Jeová’? Ki disizon ta dexa-l kontenti? Ki disizon ta djuda-m uza nha ténpu di midjór manera?” Lenbra, nu sta vive na un ‘ténpu mau’ i kel mundu li ki é governadu pa Satanás ta ben kaba já já. Pur isu, nu ta mostra sabedoria si nu uza nos vida pa faze kuzas ki ta dexa Jeová kontenti.

6. Kuzê ki Maria disidi faze, i pamodi ki foi un bon disizon?

6 Faze kes kuza más inportanti. Pa nu uza nos ténpu di midjór manera, alvês nu meste disidi entri dôs kuza ki é ka mariadu. Nu pode odja kel-li na kuzê ki kontise kantu Jizus vizita Marta ku Maria. Marta staba txeu kontenti di resebe Jizus na se kaza, ki el pripara-l txeu kumida. Timenti Marta staba ta pripara kumida, Maria xinta pértu di Jizus, ta obi kuzê ki el staba ta inxina. Kuzê ki Marta staba ta faze ka éra mariadu, má Jizus fla ma ‘Maria skodje kel midjór párti’. (Lucas 10:38-42, nóta di rodapé.) Ku ténpu, talvês Maria skese di kuzê ki es kumeba na kel dia, má nu pode ten sertéza ma nunka el ka skese di kuzê ki el prende ku Jizus. Sima Maria da valor pa kel poku ténpu ki el pasa djuntu ku Jizus, nos tanbê nu debe da valor pa kel ténpu ki nu ta pasa ku Jeová. Modi ki nu pode uza nos ténpu di midjór manera?

UZA DRETU KEL TÉNPU KI BU TA PASA KU JEOVÁ

7. Pamodi ki é inportanti nu tra ténpu pa faze orason, studa i midita?

7 Nu meste ntende ma faze orason, studa i midita ta faze párti di nos adorason. Óras ki nu ta faze orason, nu sta ta pâpia ku nos Pai na Séu, ki ta ama-nu txeu. (Sal. 5:7) Óras ki nu ta studa Bíblia, nu sta ta prende sobri Deus, ki é Fonti di tudu sabedoria. (Pro. 2:1-5) Óras ki nu ta midita, nu sta ta pensa na kes kualidadi bunitu di Jeová i tanbê na kes kuza ki el krê faze pa nos i pa tudu algen. Bu ta konsigi pensa na un midjór manera di uza bu ténpu? Kuzê ki pode djuda-nu uza dretu kel poku ténpu ki nu ten?

Bu pode djobe un lugar kétu pa bu faze bu studu pesoal? (Odja parágrafus 8 i 9.)

8. Kuzê ki nu ta prende sobri modi ki Jizus uza kel ténpu ki el pasa na dizértu?

8 Si ta da, skodje un lugar kétu. Pensa na izénplu di Jizus. Antis di el kumesa se pregason li na Téra, el pasa 40 dia na dizértu. (Luc. 4:1, 2) Na kel lugar kétu, Jizus pode fazeba orason i pensaba na kuzê ki se Pai krê pa el fazeba. Di sertéza, kel-li djuda Jizus pripara pa kes próva ki kontise lógu dipôs. Kuzê ki nu ta prende ku izénplu di Jizus? Si bu ta faze párti di un família grandi, talvês é difísil bu atxa un lugar kétu na bu kaza. Na kel kazu li, bu pode djobe un lugar kétu fóra di kaza. É kel-li ki Julie ta faze óras ki el krê pasa más ténpu ta pâpia ku Jeová na orason. El ku se maridu ta vive na un apartamentu pikinoti na Fransa i é difísil el fika el sô i sen barudju. Julie fla: “Pur isu, N ta ba anda na parki tudu dia. La, N pode fika mi sô, konsentradu i N ta pâpia ku Jeová avontádi.”

9. Sikrê Jizus tinha un vida okupadu, modi ki el mostra ma el ta daba valor pa se amizadi ku Jeová?

9 Jizus tinha un vida txeu okupadu. Duránti se pregason li na Téra, un monti di algen ta sigiba el di un lugar pa kel otu i tudu es ta krê pasaba ténpu ku Jizus. Un bês, ‘tudu algen di sidadi staba djuntadu frenti di pórta’ pa odja Jizus. Má simé, Jizus ta traba ténpu pa fazeba orason. Anti di sól sai, el djobe un lugar pa ‘el fika el sô’ pa el pode pasaba ténpu ku se Pai. — Mar. 1:32-35.

10-11. Sima sta na Mateus 26:40, 41, ki konsedju inportanti Jizus da se disiplus na jardin di Jetsémani, má kuzê ki kontise?

10 Na kel últimu noti di Jizus li na Téra, timenti se pregason staba ta finda, más un bês el djobe un lugar kétu pa el fazeba orason i pa el miditaba. El atxa kel lugar li na jardin di Jetsémani. (Mat. 26:36) Timenti el staba la, Jizus da se disiplus un konsedju inportanti sobri orason.

11 Odja kuzê ki kontise. Kantu es txiga na jardin di Jetsémani, talvês dja pasaba di meia noti. Jizus pidi se apóstlus pa ‘mante sienti’ i el ba faze orason. (Mat. 26:37-39) Má timenti el staba ta ora, se apóstlus durmi. Kantu Jizus atxa-s ta durmi, el fla-s más un bês pa es ‘mante sienti’ i pa es ‘ora sénpri’. (Lé Mateus 26:40, 41.) El sabia ma es staba preokupadu dimás i txeu kansadu. Pur isu, ku konpaxon, el ntende ma ‘karni é fraku’. Jizus torna ba faze orason más dôs bês i kantu ki el volta, el atxa se disiplus ta durmi envês di faze orason. — Mat. 26:42-45.

Bu ta pode tra ténpu pa faze orason óras ki bu ka sta kansadu dimás? (Odja parágrafu 12.)

12. Kuzê ki nu pode faze si alvês nu ta xinti preokupadu dimás ô kansadu dimás pa faze orason?

12 Skodje kel midjór óra. Alvês nu pode sta preokupadu dimás ô kansadu dimás pa faze orason. Si kel-li sta kontise ku bo, bu ka sta bu sô. Kuzê ki bu pode faze? Alguns algen ki ta kustuma fazeba orason na óra di deta, odja ma é midjór es faze orason más sédu ki es ta sta ménus kansadu. Otus ta atxa ma es ta konsentra midjór óras ki es ta faze orason xintadu ô di duedju. I si bu sta xinti preokupadu dimás ô dizanimadu dimás pa faze orason? Fla Jeová modi ki bu sta xinti. Bu pode ten sertéza ma nos Pai ki ten mizerikórdia ta ntende-u. — Sal. 139:4.

Bu pode ivita responde mensaji i e-mail duránti runion? (Odja parágrafus 13 i 14.)

13. Modi ki aparelhus iletróniku pode distrai-nu óras ki nu ta pasa ténpu ku Jeová?

13 Ka bu dexa nada distrai-u óras ki bu ta studa. É ka sô orason ki ta djuda-nu ten un amizadi fórti ku Jeová. Studa Palavra di Deus i sisti runions tanbê pode djuda-nu ten un amizadi fórti ku Jeová. Ten algun kuza ki bu pode faze pa bu uza di midjór manera kel ténpu ki bu ta studa i ki bu ta pasa na runion? Faze kes pergunta li: ‘Kuzê ki ta kustuma distrai-m óras ki N sta na runion ô óras ki N sta ta studa?’ Pode ser resebe xamada, e-mail, mensaji na nha telemóvel ô algun otu aparelhu iletróniku? Oji bilhons di algen ta uza kes kuza li. Alguns piskizador ta fla ma óras ki nu ta tenta konsentra, nu ta distrai sô di ten un telemóvel djuntu ku nos. Un profesor di pisikolojia, fla: “Bu ka ta konsigi konsentra na kuzê ki bu sta faze. Bu kabésa ta sta na un otu lugar.” Antis di asenbleia ku kongrésu, sénpri nu ta fladu pa nu poi nos aparelhus iletróniku di manera ki ka ta inkomoda otus algen. Nu ta pode faze mésmu kuza, asi pa nos aparelhus iletróniku ka distrai-nu óras ki nu ta pasa ténpu ku Jeová?

14. Sima sta na Filipenses 4:6, 7, modi ki Jeová pode djuda-u konsentra?

14 Pidi Jeová pa djuda-u konsentra. Si bu da kónta ma bu ta pensa na otus kuza duránti bu studu pesoal ô na runion, pidi Jeová pa djuda-u. Si bu sta preokupadu dimás, é ka fásil dexa kes preokupason pa la i konsentra na Palavra di Deus. Má é inportanti bu faze kel-li. Faze orason pa bu ten kel pas ki ta guarda, ka sô bu korason, má tanbê bu ‘pensamentu’. —  Filipenses 4:6, 7.

MODI KI PASA TÉNPU KU JEOVÁ TA DJUDA-NU?

15. Kal ki é un di kes manera ki pasa ténpu ku Jeová ta djuda-u?

15 Si bu tra ténpu pa bu pâpia ku Jeová, pa bu obi-l i pa bu pensa na el, kel-li ta djuda-u txeu. Modi? Primeru, bu ta toma bons disizon. Bíblia ta fla-nu ma ‘ken ki ta anda ku algen ki ten sabedoria, ta ganha sabedoria’. (Pro. 13:20) Óras ki bu ta pasa ténpu ku Jeová, ki é Fonti di sabedoria, bu ta ganha sabedoria. Asi bu ta ntende más dretu modi ki bu ta agrada-l i modi ki bu ta ivita toma kes disizon ki ta dexa-l tristi.

16. Modi ki pasa ténpu ku Jeová ta djuda-nu midjora nos manera di inxina?

16 Sugundu, bu ta bira un bon instrutor. Óras ki nu ta studa Bíblia ku un algen, un di kes obijetivu más inportanti é djuda-l bira amigu di Jeová. Kantu más nu pâpia ku nos Pai, nos amor pa el ta bira más fórti i nu ta bira más ben priparadu pa inxina nos studantis ama-l. Pensa na izénplu di Jizus. El pâpia ku tantu amor sobri se Pai, ki el poi se disiplus ta ama Jeová tanbê. — João 17:25, 26.

17. Pamodi ki faze orason i studa ta djuda-nu ten un fé más fórti?

17 Tirseru, bu fé ta fika más fórti. Pensa na kuzê ki ta kontise óras ki bu ta pidi Jeová pa orienta-u, pa konsola-u i pa djuda-u. Sénpri ki Jeová responde bus orason, bu fé na el ta fika más fórti. (1 João 5:15) Kuzê más ki pode djuda bu fé bira más fórti? Studu pesoal. Lenbra ma ‘fé ta sigi kel ki algen obi.’ (Rom. 10:17) Má pa nu ten un fé fórti, nu meste más di ki sô ten konhisimentu. Kuzê más ki nu meste faze?

18. Da un izénplu ki ta mostra pamodi ki nu meste pensa na kuzê ki nu sta prende.

18 Nu meste pensa na kuzê ki nu sta prende. Odja izénplu di kel skritor di Salmo 77. El staba dizanimadu pamodi el pensa ma Jeová dja bandonaba el i kes otu israelita. El staba preokupadu ki nen el ka sta konsigi durmiba di noti. (Vérsu 2 ti 8) Kuzê ki el faze? El fla Jeová: ‘N ta ben midita na tudu kuza ki bu ta faze i N ta ben pensa na manera ki bu ta faze kuzas.’ (Vérsu 12) Kel-li ta mostra klaru ma kel salmista sabia di kes kuza ki Jeová dja fazeba pa se povu. Má dja ki el staba preokupadu, el pergunta: ‘Deus dja skese di mostra se bondadi, ô é se mizerikórdia ki dja kaba pamodi se raiba?’ (Vérsu 9) Kel salmista pensa na kuzê ki Jeová dja fazeba i na mizerikórdia i konpaxon ki el mostraba se povu. (Vérsu 11) Kuzê ki kontise dipôs? Kel salmista fika ku sertéza ma Jeová ka ta bandonaba Se povu. (Vérsu 15) Bu fé tanbê pode bira más fórti, óras ki bu ta pensa na kuzê ki Jeová dja faze pa se povu i kuzê ki el sta ta faze pa bo.

19. Di ki otu manera pasa ténpu ku Jeová ta djuda-nu?

19 Kuartu, bu amor pa Jeová ta fika más fórti. Kel-li é kel manera más inportanti ki pasa ténpu ku Jeová ta djuda-u. Más di ki kalker otu kualidadi, amor ta pô-u ta obi ku Jeová, ta faze sakrifisius pa agrada-l i ta aguenta firmi na kalker prubléma. (Mat. 22:37-39; 1 Cor. 13:4, 7; 1 João 5:3) Ka ten nada más inportanti di ki ten un amizadi fórti ku Jeová! — Sal. 63:1-8.

20. Kuzê ki bu pode faze pa bu pasa ténpu ku Jeová?

20 Lenbra ma faze orason, studu pesoal i midita ta faze párti di nos adorason. Sima Jizus, djobe un lugar kétu pa bu pasa ténpu ku Jeová. Ivita kuzas ki ta distrai-u. Pidi Jeová pa djuda-u konsentra óras ki bu ta faze kuzas pa adora-l. Si bu uza bu ténpu di midjór manera gósi, Jeová ta da-u vida pa tudu ténpu na mundu novu. — Mar. 4:24.

KÁNTIKU 28 Ken ki pode ser amigu di Jeová?

^ Jeová é nos midjór Amigu. Nu ta da valor pa nos amizadi ku el i nu krê konxe-l más midjór inda. Ta leba ténpu pa nu konxe un algen. Tanbê ta kontise mésmu kuza si nu krê kontinua ta dizenvolve un amizadi ku Jeová. Dja ki nu ten txeu kuza di faze oji, modi ki nu pode ranja ténpu pa nu bira más amigu di Jeová, i modi ki faze kel-li ta djuda-nu?