Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

STUDU 4

KÁNTIKU 18 Obrigadu pa resgati

Kuzê ki resgati ta inxina-nu?

Kuzê ki resgati ta inxina-nu?

“Através di kel-li Deus mostra se amor pa nos”.1 JUAN 4:9.

ASUNTU PRINSIPAL

Kuzê ki resgati ta inxina-nu sobri kes kualidadi bunitu di Jeová Deus i di Jizus Kristu.

1. Modi ki sisti Komemorason di mórti di Jizus tudu anu ta djuda-nu?

 DI SERTEZA bu ta konkorda ma resgati é un prezenti di grandi valor! (2 Kor. 9:15) Pamodi Jizus móre pa nos, nu pode ten un amizadi ku Jeová Deus. Tanbê nu pode ten speransa di vive pa tudu ténpu. Nu ten txeu razon pa agradese Jeová ki da-nu resgati pamodi el krê-nu txeu! (Rom. 5:8) Pa djuda-nu kontinua ta mostra nos gratidon i nunka skese di kuzê ki Jeová i Jizus faze pa nos, Jizus fla pa nu faze Komemorason di se mórti tudu anu. — Luk. 22:19, 20.

2. Sobri kuzê ki nu sta ben pâpia di el na kel studu li?

2 Es anu, Komemorason ta fazedu na sábadu, dia 12 di abril di 2025. Di serteza nos tudu nu sta faze planu pa nu sisti-l. Ta ser bon pa nos si nu tra ténpu antis i dipôs di Komemorason pa midita a na kuzê ki Jeová i se Fidju dja faze pa nos. Na kel studu li, nu sta ben pâpia sobri kuzê ki resgati ta inxina-nu sobri Jeová i se Fidju. Na kel otu studu, nu ta ben odja modi ki resgati pode djuda-nu i modi ki nu pode mostra nos gratidon pa el.

KUZÊ KI RESGATI TA INXINA-NU SOBRI JEOVÁ?

3. Modi ki mórti di un ómi pode liberta milhons di algen? (Odja dizenhus.)

3 Resgati ta inxina-nu sobri justisa di Jeová. (Deut. 32:4) Modi? Pensa na kel-li: pamodi Adon dizobidese Deus, nu erda pekadu ku mórti. (Rom. 5:12) Pa liberta-nu di pekadu ku mórti, Jeová manda Jizus pa móre pa nos. Má, modi ki sakrifisiu di un algen perfeitu pode resgata milhons di algen? Apóstlu Paulu splika: “Pamodi sima txeu algen bira pekador pamodi un ómi [Adon] ki dizobidese, di mésmu manera txeu algen ta ser justu pamodi un ómi [Jizus] ki obidese.” (Rom. 5:19; 1 Tim. 2:6) Nu pode fla ma é pamodi un ómi perfeitu ki dizobidese ki nu bira skravu di pekadu i di mórti. Di mésmu manera, é pamodi un ómi perfeitu ki obidese ki nu libertadu.

Un ómi pô-nu ta ser skravu di pekadu i di mórti. Di mésmu manera, un ómi pô-nu ta fika livri. (Odja parágrafu 3.)


4. Pamodi Jeová ka dexa kes fidju di Adon, ki ta obiba ku El, vive pa tudu ténpu?

4 Jizus tinha ki móre mê pa salva-nu? Jeová ka podia dexaba kes fidju di Adon, ki ta obiba ku El, vive pa tudu ténpu? Talvês nu ta pensa ma ta sérba un bon manera di rezolve kel prubléma. Má, aji di kel fórma li ka ta leba en kónta justisa perfeitu di Jeová. Dja ki Jeová é justu, nunka el ka ta skodjeba iginora kel pekadu ki Adon disidi faze di livri vontadi.

5. Pamodi ki nu pode ten serteza ma Jeová sénpri ta faze kel ki é dretu?

5 Kuzê ki ta kontiseba si Jeová ka mandaba Jizus pa móre pa nos? I si el ka lebaba en kónta se justisa i el dexaba kes fidju inperfeitu di Adon vive pa tudu ténpu? Talvês pesoas pode perguntaba si Deus ka ta lebaba se justisa en kónta na otus asuntu. Pur izénplu, pesoas pode duvidaba si Deus ta kunpriba tudu ses promésa. Nu ka meste preokupa ku kel-li dja ki Jeová faze kel ki éra justu sikrê el paga un présu altu kantu el da se Fidju ki el krê txeu pa móre pa nos. Kel-li ta da-nu serteza ma sénpri el ta faze kel ki é sértu.

6. Ki otu kualidadi poi Jeová ta manda se fidju pa móre pa nos? (1 Juan 4:9, 10)

6 Enbóra resgati ta djuda-nu intende ma Jeová é justu, tanbê el ta djuda-nu intende ma el ten txeu amor pa nos. (Juan 3:16; 1 Juan 4:9, 10.) Kes verdadi sobri resgati ta mostra ma Jeová ka krê sô pa nu ten un vida pa tudu ténpu, má tanbê pa nu faze párti di se família. Pensa na kel-li: kantu Adon peka, Jeová tra-l di Se família, pur isu nos tudu nu nase fóra di família di Deus. Má pamodi resgati, Jeová ta púrdua nos pekadu i el ta traze pa se família tudu kes ki ta mostra fé na el i ki ta obidese-l. Má mésmu gósi, nu pode ten un amizadi fórti ku Jeová i ku nos irmons i irmans. Jeová ta ama-nu di verdadi! — Rom. 5:10, 11.

7. Modi ki sufrimentu ki Jizus pasa pa el ta djuda-nu intende modi ki Jeová ta ama-nu?

7 Nu pode intende midjór modi ki Jeová ta ama-nu si nu pensa na kantu ki resgati kusta-l. Satanás fla ma ninhun sérvu di Jeová ka ta kontinua lial pa El óras ki é difísil faze kel-li. Pa prova ma Satanás é mintirozu, Jeová dexa se Fidju sufri antis di móre. (Jó 2:1-5; 1 Ped. 2:21) Jeová odja kes inimigu di Jizus ta faze-l trósa, kes trópas ta sota-l i ta prega-l na un staka. El odja se Fidju ki el krê txeu ta móre di manera kruel. (Mat. 27:28-31, 39) Jeová tinha puder di paraba tudu kes kuza ki staba ta kontise. Pur izénplu, Jeová pode salvaba se Fidju kantu ses inimigu fla: “Pa Deus salva-l gósi li si el krê djuda-l”. (Mat. 27:42, 43) Má, si Deus fazeba kel-la, ka ta tinha manera di paga resgati i nu ta fikaba sen speransa. Nton, Jeová dexa se Fidju aguenta kel sufrimentu ti ki el da se últimu folgu.

8. Jeová xinti dór kantu el odja se Fidju ta sufri? Splika. (Odja dizenhu.)

8 Nu ka debe pensa ma Deus ka ten sentimentu sô pamodi el é Tudu-Poderozu! Nu fazedu sima Deus. Nu kriadu ku kapasidadi di xinti, nton é klaru ki Deus ten sentimentu! Bíblia ta fla ma el ta xinti ‘maguadu’ i ma el ta xinti ‘tristi.’ (Sal. 78:40, 41) Odja tanbê izénplu di Abraon i Izaki. Bu ta lenbra ma Jeová flaba Abraon pa el sakrifika se úniku fidju. (Jén. 22:9-12; Ebr. 11:17-19) Nu pode imajina modi ki Abraon xinti kantu el staba ta pripara faka pa el mata se fidju. Jeová xinti más tristi inda kantu el odja se Fidju ta torturadu di manera kruel pa kes ómi ki ka ta ruspetaba Deus! — Odja vídiu Imita ses fé — Abraon, Párti 2, na jw.org.

Jeová xinti dór kantu ki el odja se Fidju ta sufri (Odja parágrafu 8.)


9. Kuzê ki Romanus 8:32, 38, 39 ta inxina-u sobri amor di Jeová?

9 Resgati ta inxina-nu ma ningen ka ta ama-nu más txeu ki Jeová, nen mésmu nos família ki krê-nu txeu ô nos midjór amigu. (Lé Romanus 8:32, 38, 39.) Nu pode ten serteza ma Jeová ta ama-nu más ki nu ta ama nos kabésa. Bu krê vive pa tudu ténpu? Jeová krê mutu más inda. Bu krê pa bus pekadu purduadu? Jeová krê mutu más inda. Tudu ki el ta pidi-nu é pa nu seta se prezenti di grandi valor, ten fé na el i obi ku el. Na verdadi resgati é un próva grandi di amor di Deus. I na mundu novu nu ta ben prende más inda sobri amor di Jeová. — Ecl. 3:11.

KUZÊ KI RESGATI TA INXINA-NU SOBRI JIZUS?

10. (a) Kuzê ki más poi Jizus ta fika tristi sobri se mórti? (b) Di ki manera Jizus santifika nómi di Jeová? (Odja kuadru “ Lialdadi di Jizus santifika nómi di Jeová”.)

10 Jizus ta preokupa txeu ku nómi di se Pai. (Juan 14:31) Jizus fika txeu angustiadu pamodi pesoas podia pensaba mal di se Pai dja ki el kondenadu pa móre sima un algen ki disruspeta Deus i sima un kriminozu. É pur isu ki el faze kel orason li: “Nha Pai, si ta da, afasta kel kópu li di mi.” (Mat. 26:39) Dja ki Jizus mante se lialdadi pa Jeová ti ki el móre el prova ma kel ki Satanás fla sobri se Pai éra mintira.

11. Modi ki Jizus mostra txeu amor pa pesoas? (Juan 13:1)

11 Resgati tanbê ta inxina-nu ma Jizus ta preokupa txeu ku pesoas, prinsipalmenti ses disiplu. (Pro. 8:31; Juan 13:1.) Pur izénplu, Jizus sabia ma alguns kuza ki el ta fazeba li na téra ta sérba txeu difísil, prinsipalmenti móre di manera kruel. Kantu el faze kes kuza li na téra, el ka faze-s sô pa faze. Envês di kel-li Jizus prega i inxina, i el sirbi otus algen di tudu korason. Mésmu na kel dia di se mórti, Jizus tra ténpu pa laba pé di ses apóstlu i el da-s koraji i orientason. (Juan 13:12-15) Timenti el staba pregadu na staka, Jizus pruveta pa da speransa pa un kriminozu i el pidi Juan pa toma kónta di se mai. (Luk. 23:42, 43; Juan 19:26, 27) Di kel manera li, Jizus mostra se amor, ka sô kantu el móre pa nos, má tanbê duránti tudu se vida na téra.

12. Kuzê ki Jizus sta ta faze pa nos gósi?

12 Enbóra Kristu móre “un bês pa tudu ténpu”, inda el sta faze sakrifisiu pa nos. (Rom. 6:10) Modi? El sta kontinua ta trabadja pa da-nu désdi gósi txeu kuza sábi ki sô nu ta konsigi ten pamodi resgati. Pensa na kuzê ki el sta okupadu ta faze. El é nos Rei, nos Saserdóti Prinsipal, i Kabésa di kongregason. (1 Kor. 15:25; Efé. 5:23; Ebr. 2:17) El sta trabadja pa djunta kes kriston skodjedu ku spritu santu i kel monti di algen. Kel-li é un trabadju ki ta ben tirmina antis di fin di grandi tribulason. b (Mat. 25:32; Mar. 13:27) Tanbê el sta ta kuida di ses sérvu fiel i el sta ta da-s bon kumida spritual na es ténpu di fin. (Mat. 24:45) I duránti se govérnu di mil anu, el ta kontinua ta trabadja pa djuda-nu. Na verdadi, Jeová da se Fidju pa nos!

NUNKA KA BU PARA DI PRENDE

13. Modi ki bu pode kontinua ta prende sobri amor ki Deus i Jizus ten pa nos?

13 Nu pode kontinua ta prende sobri amor ki Jeová i Jizus ten pa nos si nu kontinua ta midita na kuzê ki dja es faze pa nos. Talvês duránti ténpu di Komemorason di es anu, bu pode lé ku kuidadu un ô más di kes Ivanjélhu. Ka bu tenta lé txeu matéria di un bês. Envês di kel-li bai más divagar i djobe otus razon di pamodi ki nu debe ama Jeová i Jizus. Tanbê pâpia ku otus algen sobri kuzê ki bu prende.

14. Di akordu ku Salmo 119:97 i nóta di rodapé, modi ki faze piskiza pode djuda-nu kontinua ta prende sobri resgati i otus asuntu? (Odja fotu.)

14 Si dja bu ten txeu anu na verdadi bu pode pergunta si inda ten kuzas novu pa bu prende sobri justisa di Deus, se amor i resgati. Na verdadi, sénpri nu ta kontinua ta prende sobri kes kuzas li i otus asuntu. Nton, kuzê ki bu pode faze? Lé i studa dretu kes txeu informason ki nu ta atxa na nos publikason. Si bu atxa un kuza ki bu ka intende dretu, faze piskiza. Nton duránti dia, midita na kes kuza ki bu atxa i kuzê ki bu prende sobri Jeová, se Fidju i ses amor pa bo. — Salmo 119:97 i nóta di rodapé.

Mésmu si dja nu ten txeu anu na verdadi nu pode omenta nos gratidon pa resgati (Odja parágrafu 14.)


15. Pamodi ki nu debe kontinua ta djobe kes jóia ki sta na Bíblia?

15 Ka bu dizanima si bu ka atxa algun kuza novu ô interesanti tudu bês ki bu para pa lé ô faze piskiza. Abo é sima un algen ki sta ta djobe oru. Ku paxénxa, kes algen ki ta djobe oru ta pasa óras ô ti mésmu dias ta djobe antis di es atxa un padasinhu di oru. Má simé, es ka ta dizisti pamodi kada padás pikinoti di oru ten txeu valor pa es. Kada verdadi di Bíblia é un jóia ki ten mutu más valor! (Sal. 119:127; Pro. 8:10) Pur isu, ten paxénxa i kontinua ku bu prugrama di lé Bíblia. — Sal. 1:2.

16. Modi ki bu pode imita Jeová i Jizus?

16 Óras ki bu ta studa, pensa na modi ki bu pode aplika na bu vida kes kuza ki bu prende. Pur izénplu, imita justisa di Jeová óras ki bu ta trata otus algen sen faze diferénsa. Bu ta imita amor ki Jizus ten pa se Pai i pa otus algen óras ki bu sta dispostu na sufri pamodi nómi di Jeová i faze kuzas pa djuda bus irmon ku irmans. Tanbê, imita Jizus óras ki bu ta da otus algen tistimunhu asi pa es tanbê es ten xansi di seta kel prezenti di Jeová ki ten txeu valor.

17. Kuzê ki nu ta ben prende na kel otu studu?

17 Kantu más nu intende i nu da valor pa resgati, nos amor pa Jeová i pa se Fidju ta bira más fórti. Asi, es tanbê, es ta fika ta ama-nu más txeu. (Juan 14:21; Tia. 4:8) Nton, nu uza tudu kes kuza ki Jeová ta da-nu pa nu kontinua ta prende sobri resgati. Na kel otu studu, nu ta ben prende alguns manera ki resgati pode djuda-nu i modi ki nu pode mostra ma nu ta da valor pa amor di Jeová.

KÁNTIKU 107 Nu mostra amor sima Jeová

a MÁS SPLIKASON: “Midita” krê fla pensa ku kuidadu na un asuntu i djobe más informason pa intende-l midjór.

b Na Efézius 1:10, Paulu pâpia di djunta “kes kuza na séu”. Na Mateus 24:31 i Markus 13:27, Jizus pâpia di djunta “kes ki el skodje”. Má Paulu i Jizus sta ta pâpia di dôs kuza diferenti. Paulu sta ta pâpia di óras ki Jeová ta skodje ku spritu santu kes ki ta ba governa ku Jizus. Jizus sta ta pâpia di kel ténpu ki kes skodjedu ku spritu santu ki inda ta sta na téra ta djuntadu pa lebadu pa séu duránti grandi tribulason.