Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

STUDU 28

Ivita poi algen na konpitison i sforsa pa mante pas

Ivita poi algen na konpitison i sforsa pa mante pas

‘Ka nu bira orgulhozu, ta poi algen ta konpiti es ku es i ta inveja kunpanheru.’ — GÁLATAS 5:26.

KÁNTIKU 101 Nu ta trabadja unidu ku kunpanheru

KUZÊ KI NU STA BEN STUDA *

1. Kuzê ki pode kontise óras ki un algen ta krê ser midjór di ki otus?

NA MUNDU di oji txeu algen ta krê ser midjór di ki otus. I es ka ta preokupa na modi ki ses atitudi pode mágua otus. Pur izénplu, un algen di nogósiu pode faze kuzas ki ta prujudika otus sô pa el pode ten más lukru. Un atléta pode prujudika di abuzu un jugador di otu ekipa, asi pa el pode ganha jogu. Un alunu pode kôpia na un próva pa el konsigi entra na un universidadi txeu famozu. Anos ki é Tistimunhas di Jeová, nu sabe ma faze kes kuza li é mariadu pamodi es ta faze párti di ‘kes óbra di karni’. (Gál. 5:19-21) Má, sérvus di Jeová pode poi konpitison na kongregason sen es da kónta? Kel-li é un pergunta inportanti pamodi konpitison pode tra pas di kongregason.

2. Kuzê ki nu sta ben odja na kel studu li?

2 Na kel studu li, nu sta ben pâpia di alguns kuza mariadu ki pode pô-nu ta konpiti ku nos irmons. Dipôs nu sta ben pâpia di izénplu di sérvus di Jeová ki sta na Bíblia, ki ka tenta konpiti ku kunpanheru. Má primeru nu sta ben odja modi ki nu pode djobe nos intenson.

DJOBE BUS INTENSON

3. Ki perguntas nu debe faze nos kabésa?

3 Di vês en kuandu, é bon nu djobe kal ki é nos intenson. Nu pode faze kes pergunta li: ‘N ta fika ta konpara nha kabésa ku otus algen pa N xinti midjór? Kuzê ki ta pô-m ta sirbi Deus? É pamodi N krê ser midjór di ki tudu algen ô midjór di ki un irmon? Ô nha intenson é agrada Jeová?’ Pamodi ki é inportanti nu faze kes pergunta li? Odja kuzê ki Palavra di Deus ta fla.

4. Sima sta na Gálatas 6:3, 4, pamodi ki nu ka debe fika ta konpara nos kabésa ku otus?

4 Bíblia ta fla-nu pa nu ka konpara nos kabésa ku otus algen. (Lé Gálatas 6:3, 4.) Pamodi? Si nu atxa ma nos é más midjór ki nos irmon, nu pode bira orgulhozu. Má tanbê, si nu atxa ma otus algen é más midjór di ki nos, nu pode fika dizanimadu. Ninhun di kes manera di pensa li ka sta dretu. (Rom. 12:3) Un irman ki ta mora na Grésia, ki txoma Katerina, * fla: “Sénpri N ta konparaba nha kabésa ku otus irman ki éra más bunita di ki mi, ki ta pregaba más dretu di ki mi i ki ta fazeba amizadi ku otus algen más faxi di ki mi. Pamodi kel-li, N ta xintiba sen valor.” Lenbra ma Jeová ka atrai-nu pa el pamodi nos é bunitu, nos é bon na pâpia ô pamodi nu ten txeu amigu. Má, é pamodi nu ta ama-l i nu ta obi ku se Fidju. — João 6:44; 1 Cor. 1:26-31.

5. Kuzê ki bu prende ku spiriénsa di un irmon ki txoma Hyun?

5 Otu pergunta ki nu debe faze nos kabésa é kel-li: ‘Irmons ta atxa ma ami é un algen ki ta npenha pa pas ô N ta sta sénpri na prubléma?’ Odja spiriénsa di irmon Hyun ki ta mora na Koreia di Sul. El ta atxaba ma uns irmon ki tinha responsabilidadi na se kongregason staba ta tenta ser midjór di ki el. El fla: “N ta kritikaba kes irmon txeu, i txeu bês N ka ta konkordaba ku kuzas ki es ta flaba.” Kal ki foi rezultadu? Hyun fla: “Nha atitudi kria dizunion na kongregason.” Filismenti alguns amigu di Hyun djuda-l rekonhese se prubléma. El faze kes mudansa ki el mesteba i oji el é un bon ansion. Si nu da kónta ma nu ten tendénsia di krê konpiti envês di npenha pa pas, nu debe aji lógu.

KUIDADU KU ORGULHU I INVÉJA

6. Sima sta na Gálatas 5:26, kuzê ki ta pô-nu ta krê konpiti ku otus?

6 Gálatas 5:26. Ki kuzas mariadu pode poi un algen ta krê konpiti ku kel otu? Un di es é orgulhu. Un algen orgulhozu ta pensa sô na se kabésa. Otu é invéja. Un algen invejozu ta krê ten un kuza di otu algen, i tanbê el ta krê pa kel algen perde kuzê ki el ten. Na verdadi, invéja é un tipu di ódiu. Pur isu, nu debe faze tudu kel ki nu pode pa nu ka dexa orgulhu ku invéja toma kónta di nos!

7. Ki izénplu ta mostra ma orgulhu ku invéja é prigozu?

7 Orgulhu ku invéja pode ser sima kes sujidadi ki pode entra na konbustível di un avion. Nbóra kel avion pode ti labanta, kes sujidadi pode intupi kes tubu di konbustível. Dipôs, motor di kel avion ta perde forsa i el ta kaba pa kai antis di el xinta. Tanbê, un algen pode sirbi Jeová pa algun ténpu. Má si el sta faze kel-li pamodi invéja ô orgulhu, un dia el ta kaba pa kai. (Pro. 16:18) El ta para di sirbi Jeová i el ta prujudika se kabésa i otus algen. Kuzê ki nu pode faze pa nu luta kóntra orgulhu i invéja?

8. Modi ki nu pode luta kóntra orgulhu?

8 Nu pode luta kóntra orgulhu óras ki nu ta lenbra sénpri di kel konsedju ki apóstlu Polu da kes kriston na Filipus. El fla: ‘Ka nhos faze nada pa konpitison nen ku orgulhu; má nhos mostra umildadi i nhos trata otus sima algen más inportanti ki nhos’. (Fil. 2:3) Si nu ta atxa ma otus algen é más inportanti di ki nos, nu ka ta fika ta konpiti ku kes ki ten más taléntu ô más kapasidadi di ki nos. Envês di kel-li, nu ta fika kontenti ku es. Nu ta fika más kontenti inda, si es ta uza ses kapasidadi pa sirbi Jeová. Má tanbê kes irmon ku irman ki ten txeu kapasidadi, meste sigi konsedju di Polu. Es ta faze kel-li óras ki es ta konsentra na kes bon kualidadi ki otus algen ten. Si nos tudu nu faze nos párti, kongregason ta fika na pas i unidu.

9. Modi ki nu pode luta ku nos tendénsia di xinti invéja?

9 Nu ta luta kóntra nos tendénsia di xinti invéja óras ki nu ta ser umildi i nu ta rekonhese nos limitasons. Si nos é umildi, nu ka ta tenta prova ma nu ten más taléntu ô kapasidadi di ki otus algen. Envês di kel-li, nu ta tenta prende ku kes ki ten más kapasidadi di ki nos. Pur izénplu, imajina ma un irmon di bu kongregason ta faze bons diskursu. Bu pode pergunta-l modi ki el ta pripara se diskursus. Si un irman é bon na kuzinha, bu pode pidi-l alguns sujiston ki ta djuda-u midjora bu manera di kuzinha. Si un jóven ka ta konsigi faze amigus faxi, el pode pidi konsedju na un algen ki é bon na faze amigus. Óras ki nu ta faze kes kuza li, nu ka ta xinti invéja, má nu ta midjora nos kapasidadi.

PRENDE KU IZÉNPLUS DI BÍBLIA

Jidion éra umildi, pur isu el konsigi mante pas ku kes ómi di Efrain. (Odja parágrafus 10 ti 12.)

10. Ki prubléma Jidion pasa pa el?

10 Pensa na kuzê ki kontise ku Jidion, ki éra di tribu di Manasés, i ku kes ómi di tribu di Efrain. Jeová djuda Jidion ku se 300 ómi ganha un géra ki podia dexaba es orgulhozu. Nton kes ómi di Efrain bai nkontra ku Jidion, ka pa ilojia-l, má pa ranjaba konfuzon ku el. Ta parse ma es fika xatiadu pamodi Jidion ka txomaba es na komésu pa es ba géra kóntra kes inimigu di Deus. Ses preokupason éra pa pesoas ruspetaba ses tribu. Má es skese di un kuza inportanti ki kontise na kel dia: kel géra ki Jidion ganha, da ónra pa nómi di Jeová i proteje povu di Israel. — Juí. 8:1.

11. Kuzê ki Jidion fla kes ómi di Efrain?

11 Ku umildadi, Jidion fla kes ómi di Efrain: ‘Kuzê ki N faze konparadu ku nhos?’ Nton Jidion lenbra-s modi ki Jeová dja abensuaba es. Asi, kes ómi ‘fika más kalmu.’ (Juí. 8:2, 3) Jidion prifiri dexa orgulhu di ladu pa pode mante pas na povu di Deus.

12. Kuzê ki nu ta prende ku kes ómi di Efrain i ku Jidion?

12 Kuzê ki nu ta prende ku kel stória li? Ku kes ómi di Efrain, nu ta prende ma nu ka debe konsentra na djobe ónra pa nos kabésa, má na da ónra pa Jeová. Si nos é xéfi di família ô ansion, tanbê nu pode prende un lison inportanti ku Jidion. Si algen fika xatiadu ku algun kuza ki nu faze, nu debe tenta ntende pamodi ki el aji di kel manera la. Tanbê nu pode ilôjia kel algen pa un kuza dretu ki el faze. Kel-li ta iziji ten umildadi, prinsipalmenti si nu odja klaru ma kel algen aji mariadu. Má, mante pas é mutu más inportanti di ki prova ken ki sta dretu ô mariadu.

Ana kunfia ma Jeová ta rezolveba se prubléma, pur isu el torna xinti pas déntu di el. (Odja parágrafus 13 i 14.)

13. Ki prubléma ki Ana pasa pa el, i modi ki el vense-l?

13 Pensa tanbê na izénplu di Ana. El éra kazadu ku un levita ki txomaba Elkana i ki ta amaba el txeu. Má Elkana tinha otu mudjer ki txomaba Pinina. Elkana ta amaba Ana más di ki Pinina. Sô ki ‘Pinina tinha fidjus, má Ana ka tinha ninhun.’ Pamodi kel-li, Pinina ‘sénpri ta provokaba Ana, pa poba el ta xinti tristi’. Modi ki Ana ta reajiba? El ta fikaba txeu tristi! ‘El ta txoraba i el ka ta kumeba.’ (1 Sam. 1:2, 6, 7) Má Bíblia ka ta fla ma Ana tenta vinga di Pinina di algun manera. Envês di kel-li, el konta Jeová modi ki el staba ta xinti i el kunfia ma Jeová ta kuidaba di kel asuntu. Ku ténpu, Pinina kumesa ta trata Ana más midjór? Bíblia ka ta fla. Má nu sabe ma Ana torna xinti pas déntu di el. ‘Se róstu ka staba tristi más.’ — 1 Sam. 1:10, 18.

14. Kuzê ki nu ta prende ku izénplu di Ana?

14 Kuzê ki nu ta prende ku izénplu di Ana? Si algen tenta konpiti ku bo di algun manera, lenbra ma é bo ki ta kontrola bu situason. Bu ka meste konpiti ku kel algen tanbê. Envês di paga mal ku mal, tenta faze pas. (Rom. 12:17-21) Sikrê kel algen ka muda di atitudi, bu ta konsigi mante pas déntu bo i ser filís.

Apolu ku Polu ka konpiti ku kunpanheru pamodi es rekonhese ma éra Jeová ki staba ta abênsua ses trabadju. (Odja parágrafus 15 ti 18.)

15. Kuzê ki Apolu ku Polu tinha igual ku kunpanheru?

15 Tanbê, pensa na kuzê ki nu pode prende ku izénplus di disiplu Apolu i di apóstlu Polu. Es tudu dôs tinha txeu konhisimentu di Skrituras. Es éra txeu konxedu i es éra bons instrutor. I es tudu dôs djuda txeu algen bira disiplus. Má nen Polu, nen Apolu ka ta konpitiba ku kunpanheru.

16. Ken ki éra Apolu?

16 Apolu éra ‘di Alixandria’, ki éra un sidadi famozu na kel ténpu, undi ki pesoas ta ba studaba. Ta parse ma el éra bon na faze diskursu, i ‘el tinha txeu konhisimentu di Skrituras.’ (Atos 18:24) Kantu Apolu pasa un ténpu ta sirbi na Korintu, alguns irmon di la dexa klaru ma es gostaba di el más di ki otus irmon, ti mésmu más di ki Polu. (1 Cor. 1:12, 13) Má Apolu ta konkordaba ku kel ideia li? Klaru ki nau. Na verdadi, un ténpu dipôs ki el sai di Korintu, Polu pidi-l pa el torna bai pa la. (1 Cor. 16:12) Polu nunka ka ta fazeba kel-la si el ta atxaba ma Apolu staba ta kria divizon na kongregason. Kel-li ta mostra klaru ma Apolu ta uzaba se kapasidadi pa papiaba di notísias sábi i pa djudaba irmons ten un fé más fórti. Nu ka ten dúvida ma Apolu éra un ómi umildi. Pur izénplu, ka ten ninhun párti na Bíblia ki ta fla ma Apolu fika ofendidu kantu Ákila ku Prisila ‘splika-l kel kaminhu di Deus más dretu.’ — Atos 18:24-28.

17. Kuzê ki Polu faze pa mante pas?

17 Apóstlu Polu sabia di tudu kes bon trabadju ki Apolu staba ta faze. Má Polu ka staba preokupadu si otus algen podia pensaba ma Apolu éra midjór di ki el. Na kel konsedju ki Polu skrebe pa kes kriston na Korintu, nu ta odja ma Polu éra un ómi umildi, ikilibradu i ki ta rekonheseba se limitasons. Kantu alguns irmon kumesa ta fla: ‘Ami é di Polu’, el ka fika ta bazôfia. Envês di kel-li, el txoma atenson pa Jeová Deus i pa Jizus Kristu. — 1 Cor. 3:3-6.

18. Sima sta na 1 Coríntios 4:6, 7, kuzê ki nu ta prende ku izénplus di Apolu i di Polu?

18 Kuzê ki nu ta prende ku izénplus di Apolu i di Polu? Nu pode trabadja duru pa Jeová i ti nu pode djuda txeu algen faze prugrésu i batiza. Má nu sabe ma tudu kes bon rezultadu ki nu ta konsigi é sô pamodi benson di Jeová. Tanbê nu ta prende un lison inportanti di Apolu ku Polu: kantu más responsabilidadi nu ten, más xansi nu ten pa npenha pa pas. Nu sta kontenti pamodi nu ten na nos kongregason, ansions i ajudantis di kongregason ki ta djuda-nu kontinua unidu i na pas ku otus algen. Es ta faze kel-li óras ki es ta da konsedju ku bazi na Palavra di Deus. Es ka ta tenta ser inportanti, má es ta djuda tudu algen na kongregason obi ku Jizus i sigi se izénplu! — 1 Coríntios 4:6, 7.

19. Kuzê ki kada un di nos pode faze? (Tanbê odja kuadru “ Ka bu poi algen na konpitison”.)

19 Deus da kada un di nos algun taléntu ô kapasidadi. Nu pode ‘uza-l pa sirbi otus’. (1 Ped. 4:10) Talvês bu ta pensa ma kuza ki bu ta faze é ka mutu inportanti. Má lenbra ma kes kuza pikinoti ki nu ta faze pa djuda kongregason fika unidu é sima kes pontu pikinoti di kustura di un ropa. Kel pontu di kustura ta djunta kada pésa di kel ropa, sima kes kuza pikinoti ki nu ta faze ta poi kongregason ta fika unidu. Nton, faze tudu kel ki bu pode pa libra di kel tendénsia di konpiti ku otus. Tanbê nu debe sta disididu na faze di tudu pa djuda kongregason sta na pas i unidu. — Efé. 4:3.

KÁNTIKU 80 ‘Sprimenta i odja ma Jeová é bon’

^ par. 5 Sima kes ratxadura pikinoti na un vazu di baru pode pô-l ta kebra más faxi, spritu di konpitison pode dividi kongregason. Si un kongregason é ka fórti i unidu, el ka ta ser un lugar ki ta da pa adora Deus na pas. Kel artigu li ta ben mostra pamodi ki nu debe ivita konpitison i kuzê ki nu pode faze pa mante pas na kongregason.

^ par. 4 Mudadu alguns nómi.