Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

STUDU 27

KÁNTIKU 73 Djuda-nu ten koraji

Ser korajozu sima Zadoki

Ser korajozu sima Zadoki

‘Zadoki éra un jóven balenti i korajozu’.1 CRÓNICAS 12:28.

ASUNTU PRINSIPAL

Odja modi ki izénplu di Zadoki pode djuda-nu ser korajozu.

1-2. Ken ki éra Zadoki? (1 Crónicas 12:22, 26-28)

 IMAJINA kel séna li: un grupu di más di 340 mil ómi, sta djuntu pa ba poi Davidi ta bira rei di Israel interu. Duránti três dia, kes ómi fika na kes rótxa pértu di Ebron. Es staba ta ri, ta pâpia i ta kanta kántikus pa lova Jeová. (1 Cró. 12:39) Na meiu di kel monti di algen staba un jóven la ki txomaba Zadoki. Txeu algen ka da kónta ma el staba la, má Jeová repara ma Zadoki staba la i el krê pa nu sabe di kel-li. (Lé 1 Crónicas 12:22, 26-28.) Ken ki éra Zadoki?

2 Zadoki éra un saserdóti ki trabadja djuntu ku saserdóti prinsipal Abiatar. Deus tanbê da Zadoki txeu sabedoria i kapasidadi di intende se vontadi. (2 Sam. 15:27) Pesoas ta djobeba Zadoki óras ki es ta mesteba di un bon konsedju. Tanbê el éra un ómi korajozu. I é sobri kel kualidadi li ki nu sta ta ben pâpia di el na kel studu li.

3. (a) Pamodi ki sérvus di Jeová meste ser korajozu? (b) Kuzê ki nu sta ta ben odja na kel studu li?

3 Duránti es ténpu di fin, Satanás sta ta sforsa kada bês más pa kaba ku nos fé na Jeová. (1 Ped. 5:8) Nu meste ten koraji timenti nu sta spera pa Jeová ben kaba ku Satanás i se mundu mau. (Sal. 31:24) Nu ben odja três manera ki nu pode imita koraji di Zadoki.

APOIA REINU DI DEUS

4. Pamodi ki povu di Jeová meste ten koraji pa apoia Reinu di Deus? (Odja fotu.)

4 Dja ki nos é povu di Jeová, nu ta apoia Reinu di Deus di korason. Má, alvês nu meste ten koraji pa nu faze kel-li. (Mat. 6:33) Pur izénplu, na kel mundu mau li, nu meste ten koraji pa nu vive di akordu ku leis di Jeová i prega notísias sábi di Reinu di Deus. (1 Tes. 2:2) Tanbê, es mundu sta kada bês más divididu pamodi asuntus di pulítika, pur isu nu meste ten koraji pa nu ka toma ladu na kes asuntu li ô na dibatis. (Juan 18:36) Txeu irmon ku irmans sta pasa pa prublémas pamodi dinheru, ô es ta maltratadu i podu na kadia pamodi es ka ta mete na pulítika ô pamodi es ka ta bai trópa.

Óras ki otus algen ta toma ladu di un partidu pulítiku, kuzê ki bu ta faze? (Odja parágrafu 4.)


5. Pamodi ki Zadoki mesteba koraji pa djudaba Davidi?

5 Zadoki ka bai pa monti Ebron sô pa bai komemora kel fésta ki fazedu pa poi Davidi ta bira rei. El leba se armas i el staba prontu pa géra. (1 Cró. 12:38) Zadoki staba djuntu ku Davidi i el staba prontu pa bai géra i difende Israel di ses inimigus. Zadoki ka éra un trópa ki tinha txeu spiriénsia na géra, má el éra un ómi txeu korajozu.

6. Di ki manera ki Davidi foi un bon izénplu di koraji pa Zadoki sigi? (Salmo 138:3)

6 Modi ki Zadoki prende ser korajozu? El konxeba txeu ómi ki éra fórti i korajozu. Di serteza el prende ku ses izénplu. Pur izénplu, pamodi Davidi éra un trópa korajozu, Israel interu krê poba el ta bira rei. (1 Cró. 11:1, 2) Davidi sénpri ta kunfiaba na Jeová pa djudaba el kóntra se inimigus. (Sal. 28:7; Salmo 138:3.) Zadoki tanbê prende ku ómis di koraji di se ténpu, sima trópa Jioiada i se fidju Benaia i tanbê kes 22 xéfi di tribu ki ta apoiaba Davidi. (1 Cró. 11:22-25; 12:26-28) Tudu kes ómi li staba disididu na poi Davidi ta bira ses rei i proteje-l.

7. (a) Ki izénplus di koraji di nos ténpu nu pode prende ku el? (b) Sima sta na vídiu kuzê ki nu pode prende ku izénplu di irmon Ayenge Nsilu?

7 Óras ki nu ta pensa na modi ki otus algen mostra koraji na mante lial pa Jeová i se Reinu, nu ta xinti motivadu na ser korajozu tanbê. Kantu Jizus staba na téra, el nega faze párti di pulítika di es mundu di Satanás. (Mat. 4:8-11; Juan 6:14, 15) Sénpri el kunfia na Jeová pa da-l forsa pa el faze kel ki é dretu. Tanbê, na nos ténpu, nu ten txeu izénplu di irmons jóven ki nega bai trópa ô mete na asuntus di pulítika. Nu ta insentiva-u pa bu lé ses spiriénsia na jw.org. a

DJUDA BUS IRMON

8. Ki situason ansions ta meste koraji pa es da ses irmon kes ajuda ki es ta meste?

8 Povu di Jeová gosta di djuda kunpanheru. (2 Kor. 8:4) Má alvês nu meste ten koraji pa faze kel-li. Pur izénplu, óras ki kontise un géra, ansions ta da kónta ma ses irmon ku irmans meste di inkorajamentu, apoiu i ajuda na sentidu spritual. Tanbê, es ta meste di kuzas sima kumida, ropa i un lugar di fika. Ansions ta ama irmons ku irmans. Pamodi kel-li, es ta djuda-s ku kes kuza ki es meste, sikrê óras ki é prigozu faze kel-li. (Juan 15:12, 13) Óras ki es faze si, es sta ta imita izénplu di koraji di Zadoki.

9. Sima sta na 2 Samuel 15:27-29, kuzê ki Davidi fla Zadoki pa faze? (Odja dizenhu.)

9 Vida di Davidi staba na prigu. Se fidju Absalon staba disididu na mata-l i na bira rei na se lugar. (2 Sam. 15:12, 13) Davidi tinha ki sai di Jiruzalen lógu! El txoma se sérvus i el fla-s: ‘Nhos labanta i nu fuji, sinon ninhun di nos ka ta skapa di Absalon!’ (2 Sam. 15:14) Timenti kes sérvu staba ta fuji, Davidi da kónta ma un di es meste fikaba na Jiruzalen pa sabe kal ki éra planu di Absalon. Nton el manda Zadoki i otu saserdóti pa volta pa sidadi, asi pa es pode fika ta mandaba el informasons. ( 2 Samuel 15:27-29.) Es meste tomaba txeu kuidadu. Kuzê ki Davidi manda kes saserdóti faze éra prigozu. Ti mésmu ses vida staba na prigu. Absalon éra un ómi violéntu, ki ta pensaba sô na se kabésa i ki trai se própi pai. Imajina kuzê ki el ta fazeba ku Zadoki i ku kes otu saserdóti si el diskubriba ma es staba ta tenta sabe di se planus pa proteje Davidi!

Davidi manda Zadoki faze un kuza prigozu (Odja parágrafu 9.)


10. Modi ki Zadoki i otus algen ki staba djuntu ku el proteje Davidi?

10 Davidi pensa na un planu i el pidi Zadoki i Uzai, ki tanbê éra un amigu lial, pa djuda-l. (2 Sam. 15:32-37) Uzai sigi planus di Davidi i el ganha kunfiansa di Absalon. El da Absalon konsedju di modi ki el ta atakaba Davidi. Kel-li ta daba Davidi ténpu pa pripara un ataki. Dipôs Uzai konta Zadoki i Abiatar sobri kel planu. (2 Sam. 17:8-16) Dipôs es manda fla Davidi sobri kel planu di Absalon. (2 Sam. 17:17) Ku ajuda di Jeová, Zadoki i kes otu saserdóti tevi un papel inportanti na proteje vida di Davidi. — 2 Sam. 17:21, 22.

11. Modi ki nu pode imita koraji di Zadoki óras ki nu ta djuda nos irmons?

11 Modi ki nu pode mostra koraji sima Zadoki i djuda nos irmons óras ki ses vida sta na prigu? (1) Sigi orientason. Na kes situason li é inportanti nu kontinua unidu. Obi ku kes orientason ki ta ben di filial. (Ebr. 13:17) Ansions sénpri debe djobe kes orientason sobri modi ki es ta pripara pa un dizastri i kuzê ki es debe faze óras ki kontise un dizastri. (1 Kor. 14:33, 40) (2) Ser korajozu má ten kuidadu. (Pro. 22:3) Pensa antis di bu aji. Ka bu kóre risku sen nisisidadi. (3) Kunfia na Jeová. Lenbra ma Jeová krê pa bo i pa bus irmons ku irmans sta suguru. El pode djuda-u da bus irmons ajuda di un manera suguru.

12-13. Kuzê ki bu prende ku spiriénsia di Vitor i Vitali? (Odja fotu.)

12 Odja izénplu di Vitor ku Vitali, ki é dôs ansion na Ukrânia ki trabadja djuntu pa leba irmons ku irmans kumida i agu. Vitor fla: “Nu djobe kumida na tudu lugar. Alvês nu ta obiba pesoas ta daba tiru pértu di nos. Un irmon faze kontribuison ku kumida di se lója. Kel kontribuison djuda publikadoris ten kel ki es mesteba pa es vive duránti algun ténpu. Timenti nu staba ta ruma kes kuza na karu, un bonba spludi 20 métru (66 pé) lonji di nos. Duránti kel dia, N inplora Jeová pa da-m kel ajuda ki N mesteba pa N kontinua ta djudaba kes publikador.”

13 Vitali fla: “Nu meste tinha txeu koraji. Nha primeru viajen dura 12 óra. N faze orason pa Jeová duránti kel viajen interu.” Vitali éra korajozu, má tanbê el ta tomaba kuidadu. El fla: “N kontinua ta pidi Jeová sabedoria i umildadi. N ta konduziba sô na kes strada ki autoridadis daba autorizason. Nha fé bira más fórti kantu ki N odja modi ki irmons i irmans ta trabadjaba djuntu. Es ta traba kes kuza ki ta tapaba strada, es ta tomaba kumida, ropa i otus kuza inportanti i es ta poba es na karu i es ta daba mi ku Vitor kumida i lugar pa nu fikaba duránti viajen.”

Duránti ténpus prigozu, ser korajozu má ten kuidadu óras ki bu ta djuda bus irmons ku irmans. (Odja parágrafus 12 i 13.)


KONTINUA LIAL PA JEOVÁ

14. Modi ki nu ta xinti si un algen ki nu ta ama dexa di sirbi Jeová?

14 Nu pode fika txeu dizanimadu óras ki un família ô un amigu ki nu krê txeu ta bandona Jeová. Kel-li é un di kes kuza más difísil ki nu pode pasa pa el. (Sal. 78:40; Pro. 24:10) Kantu más bu ta ama kel algen, más difísil é kontinua ta aguenta kel situason li. Izénplu di Zadoki pode da-nu forsa.

15. Pamodi ki Zadoki meste tinha koraji pa el sérba lial pa Jeová? (1 Reis 1:5-8)

15 Zadoki kontinua ta ser lial pa Jeová kantu se midjór amigu Abiatar skodje ser deslial. Kel-li kontise na fin di govérnu di Davidi. Kantu Davidi dja staba di idadi i kuazi ta móre, se fidju Adonias tenta ser rei sikrê el sabia ma Jeová kreba pa Salumon biraba rei. (1 Cró. 22:9, 10) Abiatar skodje djuda Adonias. (Lé 1 Reis 1:5-8.) Kantu el faze kel-li, Abiatar dexa di ser lial ka sô pa Davidi má tanbê pa Jeová! Bu ta konsigi imajina modi ki Zadoki xinti tristi i diziludidu? Duránti más di 40 anu, el ku Abiatar faze trabadju di saserdóti djuntu. (2 Sam. 8:17) Es ta kuidaba di ‘kel arka di Deus verdaderu’ djuntu. (2 Sam. 15:29) Es tudu dôs ta apoiaba Davidi kantu el éra rei i es ta fazeba txeu otus trabadju na sirvisu di Jeová. — 2 Sam. 19:11-14.

16. Kuzê ki djuda Zadoki kontinua lial?

16 Enbóra Abiatar dexa di sirbi Jeová, Zadoki kontinua lial. Davidi ka tinha ninhun dúvida di lialdadi di Zadoki. Kantu Davidi fika ta sabe di planus di Adonias el manda Zadoki, Natan i Benaia ba bira Salumon rei. (1 Reis 1:32-34) Zadoki ganha koraji através di izénplu di otus algen ki ta adoraba Jeová sima Natan, ki éra lial pa Jeová i ki tanbê ta apoiaba reinu di Davidi. (1 Reis 1:38, 39) Kantu Salumon bira rei el ‘skodje Zadoki, ki éra saserdóti pa fika na lugar di Abiatar.’ — 1 Reis 2:35.

17. Modi ki bu pode imita Zadoki si un algen ki bu ta ama bandona Jeová?

17 Modi ki bu pode imita Zadoki? Si un algen ki bu ta ama skodje bandona Jeová, mostra Jeová ma bu ta skodje ser lial pa el. (Jos. 24:15) Jeová ta da-u kel forsa i koraji ki bu meste pa bu faze kel ki é dretu. Ora pa Jeová i kontinua djuntu ku bus amigu ki é lial pa el. Jeová ta da valor pa bu lialdadi i el ta ben rekonpensa-u pa kel-li. — 2 Sam. 22:26.

18. Kuzê ki bu prende ku spiriénsia di Marku ku Sidse?

18 Odja izénplu di Marku ku se mudjer Sidse ki ses dôs fidju-fémia disidi para di sirbi Jeová. Marku fla: “Bu ta fika ta ama bus fidju txeu désdi kel dia ki es ta nase. Bu ta faze tudu kel ki bu ta pode pa bu proteje-s di prigu, pur isu si es disidi para di sirbi Jeová, kel-li ta magua-u txeu.” Tanbê el fla: “Má Jeová sta ta djuda-m aguenta firmi. Jeová sta ta djuda-nu inkoraja kunpanheru. Óras ki N ta xinti diprimidu pamodi kuzê ki kontise, nha mudjer ta konsola-m i el ta inkoraja-m pa N faze kel ki é dretu. I óras ki el sta xinti diprimidu N ta faze mésmu kuza pa el.” Sidse fla: “Nu ka ta konsigi aguentaba firmi si Jeová ka daba nos kel forsa ki nu mesteba. N fika txeu tristi i N ta xintiba ma éra pamodi mi ki nhas fidju-fémia para di sirbi Jeová, pur isu N fla Jeová modi ki N staba ta xinti. Poku ténpu dipôs, un irman, ki dja tinha txeu ténpu ki N ka odjaba, ben pa mi, el poi se mô riba di nha onbru, el djobe-m déntu di odju i el fla: ‘Lenbra Sidse kel-li é ka bu kulpa.’ Ku ajuda di Jeová N sta konsigi mante nha alegria na nha sirvisu pa el.”

19. Kuzê ki bu sta disididu na faze?

19 Jeová krê pa tudu se sérvus ser korajozu sima Zadoki. (2 Tim. 1:7) Má el ka krê pa nu kunfia na nos própi forsa. El krê pa nu kunfia na el. Nton, si bu sta na un situason ki bu meste mostra koraji, kunfia na Jeová. Bu pode ten serteza ma el ta pô-u ta ten koraji sima Zadoki! — 1 Ped. 5:10.

KÁNTIKU 126 Mante firmi, fórti i sienti