Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

STUDU 26

KÁNTIKU 8 Jeová ta proteje-nu

Dexa Jeová ser bu rótxa

Dexa Jeová ser bu rótxa

‘Ka ten rótxa ki é sima nos Deus.’1 SAMUEL 2:2.

ASUNTU PRINSIPAL

Prende ki kualidadis ki ta poi Jeová ta ser sima un rótxa i modi ki nu pode imita kes kualidadi li.

1. Sima sta na Salmo 18:46, ku kuzê ki Davidi konpara Jeová?

 ALVÊS nu pode pasa pa prublémas ki ta kontise dirapenti ki pode bira nos vida difísil ô ti mésmu di kabésa pa baxu. Nu sta txeu gratu pamodi nu pode kunfia na ajuda di Jeová! Na kel artigu ki pasa nu lenbradu ma Jeová é un Deus bibu i ma el sta sénpri prontu pa djuda-nu. Óras ki nu ta resebe se ajuda, kel-li ta da-nu serteza ma ‘Jeová sta bibu!’ (Lé Salmo 18:46.) Má lógu dipôs ki Davidi fla kel-li, el txoma Jeová di ‘nha Rótxa’. Pamodi ki el konpara Jeová, ki é un Deus bibu, ku un rótxa, ki é un kuza ki ka ten vida?

2. Kuzê ki nu ta ben prende ku kes palavra di Davidi kantu el fla ma Jeová é ‘se Rótxa’?

2 Na kel studu li, nu ta ben prende pamodi ki Jeová ta txomadu di rótxa i kuzê ki kel-li ta inxina-nu sobri el. Tanbê, nu ta ben prende modi ki nu pode odja-l sima nos Rótxa. Na fin nu ta ben pâpia di modi ki nu pode imita kes kualidadi di Jeová.

PAMODI KI JEOVÁ É SIMA UN RÓTXA

3. Pamodi ki Bíblia ta konpara Jeová ku un ‘rótxa’? (Odja dizenhu.)

3 Bíblia ta konpara Jeová ku un ‘rótxa’ pa djuda-nu intende alguns kualidadi ki el ten. Bíblia ta mostra ma txeu bês óras ki sérvus di Jeová ta lova-l pa kes kualidadi bunitu ki el ten, es ta fla ma el é sima un rótxa. Primeru bês ki Bíblia ta fla ma Jeová é sima un ‘Rótxa’ sta na Deuteronómio 32:4. Na un orason ki Ana faze, el fla ma ‘ka ten rótxa ki é sima nos Deus.’ (1 Sam. 2:2) Abakuki fla ma Jeová é ‘se Rótxa’. (Hab. 1:12) Kel skritor di Salmo 73 txoma Deus di ‘rótxa di se korason’. (Sal. 73:26) I ti mésmu Jeová ta fla ma el é sima un rótxa. (Isa. 44:8) Nu ta ben odja três kualidadi ki ta poi Jeová ta ser sima un rótxa, i nu ta ben prende modi ki nu pode dexa Jeová ser ‘nos Rótxa’. — Deut. 32:31.

Pa povu di Deus, Jeová é sima un rótxa ki ta proteje-nu (Odja parágrafu 3.)


4. Di ki manera Jeová é un proteson pa nos? (Salmo 94:22)

4 Jeová é un proteson. Sima un rótxa grandi pode proteje-nu di un tenpistadi fórti, Jeová pode proteje-nu óras ki nu ta pasa pa situasons difísil na vida. (Lé Salmo 94:22.) Jeová ta djuda-nu proteje nos amizadi ku el i el ta da-nu serteza ma nada ki ta pô-nu ta sufri gósi ka ta pô-nu ta sufri pa tudu ténpu. I el ta promete-nu mutu más di ki kel-li. El ta ben kaba ku kalker kuza ki ta tra-nu nos pas i suguransa. — Eze. 34:25, 26.

5. Di ki manera ki Jeová pode bira un rótxa di proteson pa nos?

5 Un di kes manera ki nu pode ten proteson di Jeová é óras ki nu ta faze orason. Óras ki nu ta faze orason, Jeová ta da-nu “kel pas di Deus” ki ta proteje nos korason i nos menti. (Flp. 4:6, 7) Odja spiriénsia di Artem, un irmon ki podu prézu pamodi se fé. Timenti el staba na kadia, un pulísia faze-l pergunta txeu bês, maltrata-l i amiasa-l. Artem fla: “Sénpri ki kel pulísia ta fazeba mi perguntas, N ta fikaba preokupadu... I sénpri N ta fazeba orason pa Jeová. N ta pidiba el pa el daba mi pas na nha korason i sabedoria. Sikrê ku preson di kel pulísia, N kontinua kalmu... Ku ajuda di Jeová éra sima si un muralha staba ta protejeba mi.”

6. Pamodi ki sénpri nu pode kunfia na Jeová? (Isaías 26:3, 4)

6 Jeová é lial i nunka el ka ta bandona-nu. Sima un rótxa ki sta sénpri ben finkadu na se lugar, nu sabe ma Jeová ta ben sta sénpri la pa nos. Nu pode kunfia na el pamodi el é ‘kel Rótxa ki ta dura pa tudu ténpu.’ (Lé Isaías 26:3, 4.) Sénpri el ta kontinua bibu pa kunpri se promésas, obi nos orasons i da-nu kel ajuda ki nu ta meste. Tanbê, nu pode dipende di Jeová pamodi el ta trata ku lialdadi kes algen ki ta sirbi-l. (2 Sam. 22:26) Nunka el ka ta skese di kes kuza ki nu ta faze i sénpri el ta rekonpensa-nu. — Ebr. 6:10; 11:6.

7. Kuzê ki ta kontise si nu kunfia na Jeová? (Odja fotu.)

7 Nu ta dexa Jeová ser nos Rótxa óras ki nu ta kunfia na el di tudu korason. Nu ta kunfia ma obi ku el, mésmu na ténpus difísil, é bon pa nos. (Isa. 48:17, 18) Tudu bês ki nu ta odja ajuda di Jeová, nu ta bira ta kunfia na el más txeu inda. Kel-li ta da-nu serteza ma é sô Jeová ki pode djuda-nu aguenta kalker tipu di prubléma, ka ta inporta si el é grandi ô pikinoti. Txeu bês, óras ki nu ta pasa pa situasons ki ka ten ningen pa djuda-nu, nu ta da kónta ma sénpri nu pode kunfia na Jeová. Vladimir fla: “Kel ténpu ki N staba na kadia foi kel ténpu ki nha amizadi ku Jeová bira más fórti. N staba mi sô, pur isu N prende kunfia na Jeová pamodi el éra kel úniku algen ki pode djudaba mi aguenta firmi.”

Nu ta dexa Jeová ser nos rótxa óras ki nu ta kunfia na el di tudu korason (Odja parágrafu 7.)


8. (a) Pamodi ki nu pode fla ma Jeová ka ta muda? (b) Pamodi ki é bon sabe ma Jeová é nos Rótxa? (Salmo 62:6, 7)

8 Jeová ka ta muda. Sima un rótxa grandi, Jeová é firmi i el ka ta muda. Se manera di ser i se vontadi nunka ka ta muda. (Mal. 3:6) Kantu Adon ku Eva rabela kóntra Jeová, el ka muda se vontadi pa pesoas. Sima apóstlu Paulu fla, Jeová “ka pode nega se kabésa.” (2 Tim. 2:13) Kel-li krê fla ma ka ta inporta kuzê ki kontise ô kuzê ki otus algen faze, Jeová nunka ka ta ben muda se manera di ser, se vontadi ô se leis. Pamodi Jeová nunka ka ta muda, nu sabe ma el ta ben djuda-nu duránti ténpus difísil i ma el ta kunpri se promésas pa futuru. — Salmo 62:6, 7.

9. Kuzê ki bu prende ku spiriénsia di Tatyana?

9 Nu ta dexa Jeová ser nos Rótxa óras ki nu ta konsentra na ki tipu di algen ki el é i na kal ki é se vontadi pa téra i pa pesoas. Kel-li ta djuda-nu mante kalmu i ser lial pa el óras ki nu ta pasa pa prublémas. (Sal. 16:8) Kel-li kontise ku un irman ki txoma Tatyana ki podu prézu na se kaza pamodi se fé. El fla: “N staba mi sô. Na komésu foi txeu difísil. Txeu bês N fika dizanimadu.” Dipôs el kumesa ta pensa na Jeová i na kal ki é se vontadi, i el da kónta ma éra inportanti el kontinua ta aguenta firmi. Kel-la djuda-l xinti kalmu i da-l forsa pa el mante lial. El fla: “Intende pamodi ki kel-li staba ta kontise ku mi djuda-m lenbra ma é pamodi N ta sirbi Jeová ki N staba na kel situason. Kel-li djuda-m para di pensa sô na nha kabésa.”

10. Modi ki nu pode dexa Jeová ser nos Rótxa gósi?

10 Ka ta dura nu ta ben pasa pa prublémas txeu difísil i nu ta ben meste kunfia na Jeová más txeu inda. Gósi é óra pa nu bira nos kunfiansa más fórti ma Jeová ta ben da-nu tudu kel ki nu meste pa nu kontinua lial. Modi ki nu pode faze kel-li? Lé stórias ki sta na Bíblia i di sérvus di Jeová na nos ténpu. Repara modi ki Jeová sta ta djuda se sérvus. Pensa txeu na kes stória li. Kel-li ta djuda-u dexa Jeová ser bu Rótxa.

IMITA KES KUALIDADI DI JEOVÁ

11. Pamodi ki nu krê imita kes kualidadi di Jeová? (Odja kuadru “ Un méta pa irmons ki é jóven”.)

11 Dja nu odja kualidadis di Jeová ki ta pô-l ta ser sima un rótxa pa nos. Gósi, nu ben odja modi ki nu pode imita se kualidadis. Si nu faze nos midjór pa imita kes kualidadi di Jeová, nu pode fortalese nos irmons. Pur izénplu, Jizus da Simon nómi di Séfas (ki traduzidu é “Pedru”), ki krê fla “un padás di rótxa”. (Juan 1:42) Jizus staba ta fla ma Pedru ta ben konsolaba otus algen na kongregason i el ta ben biraba se fé más fórti. Bíblia ta fla ma ansions é sima ‘sónbra di un rótxa grandi’. Kel-li ta mostra modi ki es ta proteje kes algen di kongregason. (Isa. 32:2) Má nos tudu nu pode da kunpanheru koraji si nu imita kes kualidadi di Jeová. — Efé. 5:1.

12. Splika modi ki nu pode ser un proteson pa nos irmons.

12 Ser un proteson. Óras ki nos irmons ta perde ses kaza ô es ta fuji pamodi dizastri na naturéza ô géra, nu pode resebe-s na nos kaza. Sima situason di es “ténpu di fin” sta ta bira más konplikadu, di serteza nu ta ben ten más oportunidadi di djuda kunpanheru. (2 Tim. 3:1) Tanbê nu pode da nos irmons ku irmans konsolu i amor ki es meste. Un manera di faze kel-li é óras ki nu ta resebe-s dretu na Salon di Reinu. Si nu faze asi, kongregason ta fika un lugar xeiu di amor i ki tudu algen ta xinti inkorajadu. Nu sta vive na un mundu sen amor. Pamodi kel-li nos irmons pode xinti fadigadu i sen valor. Pur isu, óras ki nos irmons ku irmans ta sisti runion, nu krê faze tudu kel ki nu ta pode pa djuda-s xinti animadu, suguru i ma nu ta ama-s.

13. Modi ki ansions pode ser un proteson pa irmons? (Odja fotu.)

13 Ansions pode ser un proteson pa irmons ku irmans duránti ténpus difísil. Óras ki kontise un dizastri na naturéza ô un imerjénsia di saúdi, ansions ta organiza faxi pa djuda ses irmons ku irmans. Tanbê ansions ta da orientason i inkorajamentu ku bazi na Bíblia. Irmons ku irmans ta xinti avontádi na pidi ajuda di un ansion si es sabe ma el ta pâpia ku es ku bondadi, el ta obi-s i el ta tenta intende modi ki es sta xinti. Kes kualidadi li ta poi otus algen ta xinti ma es ta amadu i pur isu é más fásil sigi orientason ku bazi na Bíblia ki ansions ta da. — 1 Tes. 2:7, 8, 11.

Ansions ta konsola ses irmons ku irmans duránti ténpus difísil (Odja parágrafu 13.) a


14. Modi ki nu pode mostra ma nos é di kunfiansa?

14 Ser di kunfiansa. Nu krê pa otus algen kunfia ma nu ta djuda-s inda más óras ki es ta pasa pa ténpus difísil. (Pro. 17:17) Kuzê ki nu pode faze pa otus algen pode kunfia na nos? Nu pode faze nos midjór pa imita kes kualidadi di Jeová tudu dia. Pur izénplu, nu pode kunpri nos promésas i txiga na óra. (Mat. 5:37) Ô óras ki algen meste di ajuda, nu pode djuda. Alén di kel-li, nu pode faze nos midjór pa nu kunpri kes diziginason ki nu dadu di akordu ku orientason ki nu resebe.

15. Modi ki ansions di kunfiansa é un grandi ajuda pa kongregason?

15 Ansions di kunfiansa é un grandi ajuda pa kongregason. Modi? Óras ki irmons ku irmans sabe ma es pode txoma ansions kalker óra ki es meste, kel-li ta djuda-s xinti ménus preokupadu. Irmons tanbê ta xinti ma es ta amadu óras ki es sabe ma ansions sta prontu pa djuda-s. I óras ki ansions ta da konsedju ku bazi na Bíblia i na publikasons di skravu fiel i prudenti, envês di na ses própi opinion, irmons ta kunfia na es más txeu. Irmons tanbê ta kunfia na ansions ki ka ta ba konta otus algen ses asuntu i ki ta kunpri ses promésa.

16. Modi ki nu ta djuda nos kabésa i otus algen óras ki nu ta faze kel ki Jeová ta fla ma é dretu?

16 Faze sénpri kel ki Jeová ta fla ma é dretu. Si nu obi ku Jeová na tudu kuza i nu toma disizons ku bazi na Bíblia, nu ta ser un bon izénplu pa otus algen. Óras ki nu ta studa Palavra di Deus i nu ta bira nos fé na Jeová más fórti, nu ta fika más firmi na verdadi. Nu ta rekonhese kes ensinu falsu ki ka sta di akordu ku pensamentus di Jeová i nu ka ta ser influensiadu pa es. (Efé. 4:14; Tia. 1:6-8) Nos fé na Jeová i na se promésas ta djuda-nu mante kalmu óras ki nu resebe notísias kasábi. (Sal. 112:7, 8) Tanbê, nu ta konsigi djuda kes algen ki sta pasa pa prublémas. — 1 Tes. 3:2, 3.

17. Modi ki ansions pode djuda otus algen mante kalmu i ten un fé fórti na Jeová?

17 Un ansion ten ki ser kontroladu na se ábitus, ten bon juís, ser organizadu i ikilibradu. Kes ómi li ta djuda otus algen mante kalmu i bira ses fé na Jeová más fórti i es ta djuda kongregason “pega riju na palavra fiel”, i asi kongregason ta bira más fórti. (Titu 1:9; 1 Tim. 3:1-3) Óras ki ansions ta da un bon izénplu i es ta faze vizita di pastoreiu, es ta djuda irmons sisti runions sénpri, sai na pregason i faze studu pesoal. Óras ki irmons ten prublémas ki ta pô-s ta xinti preokupadu dimás, ansions ta lenbra-s ma es pode kunfia na Jeová i konsentra na se promésas.

18. Pamodi ki nu krê lova Jeová i bira nos amizadi ku el más fórti? (Odja kuadru “ Un manera di bira más amigu di Jeová”.)

18 Si nu pensa na kes kualidadi bunitu di Jeová, sima rei Davidi, nu pode fla: ‘Pa Jeová, nha rótxa, lovadu’. (Sal. 144:1) Sénpri nu pode kunfia na Jeová. Duránti tudu nos vida, i ti mésmu na nos bedjisa, nu ten motivu di fla: ‘El é nha Rótxa’, ku kunfiansa ma sénpri el ta ben djuda-nu kontinua se amigu. — Sal. 92:14, 15.

KÁNTIKU 150 Nhos buska salvason di Deus

a SPLIKASON DI DIZENHU: Na Salon di Reinu un irman sta xinti avontádi pa txiga na dôs ansion.