Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

STUDU 22

Da valor pa kes tizoru ki bu ka ta odja

Da valor pa kes tizoru ki bu ka ta odja

‘Nhos konsentra nhos odju na kuzas ki ka ta odjadu. Pamodi kuzas ki ta odjadu ta dura pa poku ténpu, má kuzas ki ka ta odjadu ta dura pa tudu ténpu.’ — 2 CORÍNTIOS 4:18.

KÁNTIKU 45 Pensamentus di nha korason

KUZÊ KI NU STA BEN STUDA *

1. Kuzê ki Jizus fla di tizorus na Séu?

É KA tudu tizoru ki nu ta konsigi odja. Na verdadi, kes tizoru ki ten más valor nu ka ta konsigi odja-s. Na kel diskursu ki Jizus faze na un monti, el fla ma kes tizoru ki ta sta na Séu ten más valor di ki rikézas. Tanbê el fla: ‘Undi sta bu tizoru, la tanbê ta sta bu korason.’ (Mat. 6:19-21) Óras ki nu ta odja un kuza di valor, nos korason ta pô-nu ta buska kel kuza. Nu ta djunta ‘tizorus na Séu’ óras ki nu ta faze nos midjór pa agrada Deus. Sima Jizus splika, kes tizoru li nunka ka ta distruídu ô furtadu.

2. (a) Sima sta na 2 Coríntios 4:17, 18, kuzê ki Polu fla-nu? (b) Di kuzê ki nu sta ben pâpia na kel studu li?

2 Apóstlu Polu fla-nu pa nu ‘konsentra nos odju ka na kuzas ki ta odjadu’. (Lé 2 Coríntios 4:17, 18.) Kes tizoru ki nu ka ta odja é tudu kes benson ki Jeová ta ben da-nu na kel mundu novu. Má, ten alguns tizoru ki nu ka ta odja, ki nu pode ten gósi. Na kel studu li, nu sta ben pâpia di kuatu di es: amizadi ku Deus, orason, spritu santu i apoiu ki Jeová, Jizus i anjus ta da-nu na pregason. Tanbê, nu sta ben prende modi ki nu ta mostra ma nu ta da valor pa kes tizoru li ki nu ka ta odja.

AMIZADI KU JEOVÁ

3. Kal ki é midjór tizoru ki nu ka ta odja, i modi ki nu ta konsigi ten el?

3 Kel midjór tizoru ki nu ka ta odja é amizadi ku Jeová. (Sal. 25:14) Má, modi ki Deus pode faze amizadi ku pesoas inperfetu i kontinua sénpri santu? El pode faze kel-li pamodi sakrifisiu di resgati di Jizus, ‘ki ta tra pekadu di mundu’. (João 1:29 ) Jeová dja sabeba ma se obijetivu di ranja un algen pa salva-nu, ka ta fadjaba. É pur isu ki Deus konsigi bira amigu di pesoas ki vive antis di Jizus móre. — Rom. 3:25.

4. Da alguns izénplu di ómis ki vive antis di Jizus ben Téra i ki éra amigu di Deus.

4 Pensa na alguns ómi ki vive antis di Jizus ben Téra i ki bira amigu di Deus. Abraon éra un ómi ki mostra ma el tinha un fé fórti. Más di mil anu dipôs ki Abraon móre, Jeová txoma-l di ‘nha amigu’. (Isa. 41:8) Kel-li ta mostra ma nen mórti ka ta sipara Jeová di se amigus. Abraon sta bibu na mimória di Jeová. (Luc. 20:37, 38) Otu izénplu é di . Un bês, kantu tudu anjus staba djuntu na Séu, Jeová pâpia ku kunfiansa sobri Jó. Jeová txoma-l di ‘un ómi rétu i justu, ki ta ruspeta Deus i ki ka ta seta kuzas mariadu.’ (Jó 1:6-8 ) Tanbê ten izénplu di Daniel. Duránti uns 80 anu, el sirbi Jeová di manera fiel, na un lugar ki pesoas ka ta adoraba Jeová. Kantu Daniel dja staba di idadi, anjus fla-l três bês ma el tinha ‘txeu valor’ pa Deus. (Dan. 9:23; 10:11, 19) Nu pode ten sertéza ma Jeová tene gana pa txiga dia ki el ta ben resusita se amigus ki el ta ama ki dja móre. — Jó 14:15.

Kal ki é alguns manera ki nu ta mostra ma nu ta da valor pa kes tizoru ki nu ka ta odja? (Odja parágrafu 5.) *

5. Kuzê ki nu meste faze pa nu ten un amizadi fórti ku Jeová?

5 Kantu algen oji ki ten un amizadi fórti ku Jeová? Milhons di algen. Nu sabe kel-li pamodi txeu ómi, mudjeris i mininus na mundu interu sta ta mostra, pa ses manera di konporta, ma es krê ser amigu di Deus. Jeová ‘ten amizadi fórti ku kes algen ki é lial pa el.’ (Pro. 3:32) Es ta konsigi ten kel amizadi li, pamodi fé ki es ten na sakrifisiu di resgati di Jizus. É pur isu ki Jeová, ku bondadi, ta dexa-nu da nos vida pa el i batiza. Óras ki nu faze kes kuza inportanti li, nu ta djunta ku kes milhon di algen ki da ses vida pa Deus i batiza, i ki ten un ‘amizadi fórti’ ku kel Algen más inportanti di Séu ku Téra!

6. Modi ki nu pode mostra ma nu ta da valor pa nos amizadi ku Deus?

6 Modi ki nu pode mostra ma nu ta da valor pa nos amizadi ku Deus? Sima Abraon ku Jó, ki kontinua lial pa más di 100 anu, nu meste kontinua lial, ka ta nporta kantu anu ki dja nu ten ta sirbi Jeová na kel mundu li. Sima Daniel, nu debe da valor pa nos amizadi ku Deus mutu más di ki nos vida. (Dan. 6:7, 10, 16, 22) Ku ajuda di Jeová, nu pode aguenta kalker prubléma ki nu sta pasa pa el i kontinua ta ser se amigu. — Fil. 4:13.

ORASON

7. (a) Sima sta na Provérbios 15:8, modi ki Jeová ta xinti ku nos orason? (b) Modi ki Jeová ta responde nos orason?

7 Otu tizoru ki nu ka ta odja é orason. Amigus di verdadi ta pâpia ku kunpanheru sobri kuzê ki es ta pensa i kuzê ki es ta xinti. Ta kontise mésmu kuza ku nos amizadi ku Jeová. El ta uza Bíblia pa pâpia ku nos, i el ta fla-nu kuzê ki el ta pensa i kuzê ki el ta xinti. Nu pode pâpia ku el na orason, i fla-l kuzê ki nu sta pensa i ki nu sta xinti di fundu di nos korason. Jeová ta fika kontenti di responde nos orason. (Lé Provérbios 15:8.) Sima un Amigu ki krê-nu txeu, Jeová ka ta obi sô obi nos orason, má tanbê el ta responde-s. Ten óras ki el ta responde-nu lógu. Má ten óras ki nu meste kontinua ta faze orason sobri un asuntu. Ka ta nporta kal ki é nos situason, nu pode ten sertéza ma respósta ta ben na óra sértu i di midjór manera. É klaru ki respósta ki Deus ta da-nu pode ka ser sima nu krê. Pur izénplu, envês di kaba ku un prubléma, el pode da-nu sabedoria i forsa pa nu ‘aguenta-l.’ — 1 Cor. 10:13.

(Odja parágrafu 8.) *

8. Modi ki nu pode mostra ma nu ta da valor pa orason?

8 Modi ki nu pode mostra ma nu ta da valor pa orason, ki é un tizoru ki ka ten présu? Un manera é óras ki nu ta obi konsedju di Deus di ‘faze orason sénpri.’ (1 Tes. 5:17) Jeová ka ta obriga-nu faze orason. Má, el ta ruspeta nos liberdadi di skodje i el ta insentiva-nu pa nu ‘ka para di faze orason.’ (Rom. 12:12) Asi, nu pode mostra nos gratidon, óras ki nu ta faze orason txeu bês duránti dia. É klaru ki nu ka debe skese di agradese i lova Jeová na orason. — Sal. 145:2, 3.

9. Kuzê ki un irmon ta atxa di orason, i kuzê ki bu ta atxa di orason?

9 Sima nu ta ba ta ten txeu anu ta sirbi Jeová, i ta odja modi ki el ta responde nos orason, kel-li debe pô-nu ta da más valor pa orason. Odja izénplu di un irmon ki txoma Kris, ki dja ten 47 anu na sirvisu pa ténpu interu. El fla: “Un di kes kuza ki N gosta más txeu é labanta sédu palmanhan i tra un ténpu pa N pâpia ku Jeová na orason. Fórti N ta xinti sábi di pâpia ku Jeová timenti sól ta sai i odja tudu kuza bunitu. Kel-li ta pô-m ta agradese-l pa tudu kuza ki el da-m, i tanbê pa priviléjiu di faze orason. Dipôs di faze orason na fin di dia, N ta xinti sábi i N ta ba deta ku un konsénsia linpu.”

SPRITU SANTU

10. Pamodi ki spritu santu di Deus é un tizoru?

10 Spritu santu di Deus é otu tizoru ki nu ka ta odja. Jizus fla pa nu kontinua ta ora ta pidi spritu santu. (Luc. 11:9, 13) Jeová ta uza se spritu santu pa da-nu forsa, i ti mésmu ‘puder alén di normal’. (2 Cor. 4:7; Atos 1:8 ) Ku ajuda di spritu santu, nu pode aguenta kalker prubléma ki nu sta pasa pa el.

(Odja parágrafu 11.) *

11. Di ki manera spritu santu pode djuda-nu?

11 Spritu santu pode djuda-nu kunpri nos diziginason na sirvisu di Deus. El pode djuda-nu midjora kapasidadis ki dja nu ten. Pur isu, óras ki nu ta konsigi ten bons rezultadu na nos sirvisu pa Deus, nu sabe ma é ka pamodi nos kapasidadi, má é pamodi spritu santu ki djuda-nu.

12. Sima sta na Salmo 139:23, 24, nu pode pidi spritu santu pa djuda-nu faze kuzê?

12 Ten otu manera di nu mostra ma nu ta da valor pa spritu santu di Deus. Nu pode pidi Jeová pa djuda-nu odja si nu tene algun pensamentu ô dizeju mariadu na korason. (Lé Salmo 139:23, 24.) I si dipôs ki nu faze orason, nu odja ma nu tene algun pensamentu ô dizeju mariadu, nu debe faze orason ta pidi spritu santu pa da-nu forsa pa nu lida ku el. Asi, nu ta mostra ma nu sta disididu na ivita faze kalker kuza ki pode poi Jeová ka ta djuda-nu ku se spritu santu. — Efé. 4:30.

13. Kuzê ki pode djuda-nu da más valor pa spritu santu?

13 Nu pode da más valor pa spritu santu óras ki nu ta pensa kuzê ki dja el faze na nos ténpu. Antis di Jizus bai Séu, el fla se disiplus: “Nhos ta ben rasebe puder óra ki Spritu Santu dixi riba nhos. Dipôs nhos ta ser Nha tistimunha na tudu kantu di mundu.” (Atus 1:8, BPK ) É kel-li própi ki sta kontise na nos ténpu. Ku ajuda di spritu santu, más di 8,5 milhon di algen sta ta adora Jeová na mundu interu. Tanbê, spritu santu ta djuda-nu ten kel ‘frutu di spritu’, ki é kualidadis bunitu sima amor, alegria, pas, paxénxa, bondadi, amor lial, fé, brandura i kapasidadi di kontrola nos kabésa. (Gál. 5:22, 23) Pur isu, nu ta konsigi adora Jeová unidu i na pas ku kunpanheru. Spritu santu é própi un tizoru ki ten txeu valor!

TRABADJA KU JEOVÁ, JIZUS I ANJUS

14. Na trabadju di pregason, ki ajuda nu ten ki nu ka ta odja?

14 ‘Trabadja djuntu’ ku Jeová, Jizus i anjus é otu tizoru ki nu ka ta odja. (2 Cor. 6:1) Nu ta faze kel-li óras ki nu ta partisipa sénpri na trabadju di pregason. Apóstlu Polu fla ma el i kes otu algen ki ta faze pregason é ‘kolaboradoris di Deus.’ (1 Cor. 3:9) Óras ki nu ta partisipa na trabadju di pregason, tanbê nu sta ta kolabora ku Jizus. Lenbra ma dipôs ki el manda se sigidoris pa ‘faze disiplus di algen di tudu nasons,’ Jizus fla: ‘N sta ku nhos’. (Mat. 28:19, 20) I kes anju? Nu ta fika kontenti pamodi anjus ta orienta-nu óras ki nu ta pâpia di ‘notísias sábi ku kes algen ki ta mora na Téra’. — Apo. 14:6.

15. Da un izénplu di Bíblia ki ta mostra ma Jeová ten un párti inportanti na nos pregason.

15 Ku ajuda di Jeová, Jizus i anjus, kuzê ki nu ta pode faze? Nu ta konsigi símia mensaji di Reinu. Alguns di kes simenti ta kai na un bon korason i es ta kria. (Mat. 13:18, 23) Ken ki ta poi kes simenti di verdadi ta kria i ta da frutu? Jizus fla ma ningen ka ta bira se sigidor si é ka ‘Pai ki atrai-l’. (João 6:44 ) Bíblia ta da-nu un izénplu klaru di kel-li. Un bês, Polu da tistimunhu pa un grupu di mudjeris fóra di sidadi di Filipus. Repara kuzê ki Bíblia ta fla sobri un di kes mudjer ki txomaba Lídia: “Sinhor abri-l si kurason pa e obi dretu kuzas ki Polu staba ta fla.” (Atus 16:13-15, BPK ) Sima Lídia, milhons di algen sta ta prende verdadi pamodi Jeová atrai-s.

16. Ken ki nu debe da ónra pa kalker bon rezultadu ki nu ten na pregason?

16 Ken ki nu debe da ónra pa kalker bon rezultadu ki nu ten na pregason? Polu responde es pergunta kantu el skrebe kes palavra li sobri kongregason na Korintu: ‘Ami N planta, Apolu rega, má é Deus ki faze-l kria, asi nen kel ki planta nen kel ki rega é ka algun kuza, má sin é Deus, pamodi el ki ta faze-l kria.’ (1 Cor. 3:6, 7) Sima Polu, sénpri nu debe da ónra pa Jeová pa kalker bon rezultadu ki nu ten na pregason.

17. Modi ki nu pode mostra ma nu ta da valor pa priviléjiu di ‘trabadja djuntu’ ku Deus, Jizus Kristu i anjus?

17 Modi ki nu pode mostra ma nu ta da valor pa priviléjiu di ‘trabadja djuntu’ ku Deus, Jizus Kristu i anjus? Nu ta faze kel-la óras ki nu ta prega ku zelu i pruveta tudu xansi ki nu atxa pa pâpia di notísias sábi ku otus. Ten txeu manera ki nu pode faze kel-li, sima óras ki nu ta da tistimunhu pa públiku i “di kaza en kaza.” (Atus 20:20, BPK ) Tanbê, txeu irmon gosta di da tistimunhu informal. Óras ki es atxa un algen, es ta fla-l mantenha kontenti i es ta tenta kumesa un konbérsu. Si kel algen reaji dretu, ku jetu es ta tenta muda konbérsu pa pâpia di notísias sábi di Reinu.

(Odja parágrafu 18.) *

18-19. (a) Modi ki nu ta rega simentis di verdadi? (b) Konta un spiriénsa ki ta mostra modi ki Jeová djuda un studanti di Bíblia.

18 Dja ki nos é kolaboradoris di Deus, nu ka debe sô planta simentis, tanbê nu ten ki rega-s. Óras ki un algen mostra interesi, nu krê faze nos midjór pa torna vizita-l. Si nu ka ta pode, nu debe pasa kel revizita pa otu algen, ki pode kumesa un studu di Bíblia ku el. Sima kel algen ta ba ta studa, nu ta fika kontenti di odja modi ki Jeová sta ta djuda kel studanti di Bíblia muda se manera di pensa i xinti.

19 Odja izénplu di Rafalalani, ki éra méstri ô kuranderu na Áfrika di Sul. El kumesa ta gosta txeu di kuzê ki el staba ta prende di Bíblia. Má éra difísil pa el setaba kuzê ki Bíblia ta fla sobri pâpia ku mortus. (Deut. 18:10-12) Poku-poku, el dexa Deus muda se manera di pensa. I ku ténpu, el dexa di ser méstri ô kuranderu, mésmu ki éra ku kel-la ki el ta sustentaba. Oji Rafalalani tene 60 anu i el fla: “N ta agradese Tistimunhas di Jeová txeu, pamodi es djuda-m di un monti manera. Ti es djuda-m atxa trabadju. Má más inportanti inda, N ta agradese Jeová pamodi el djuda-m muda nha vida. Gósi, N ta sai na pregason sima un Tistimunha di Jeová batizadu.”

20. Kuzê ki bu krê faze?

20 Na kel studu li, nu pâpia di kuatu tizoru ki nu ka ta odja. Kel midjór tizoru é priviléjiu di Jeová ser nos midjór Amigu. Óras ki nu ta bira amigu di Jeová, nu pode ten kes otu tizoru ki nu ka ta odja, sima pâpia ku el na orason, xinti ajuda di se spritu santu i trabadja djuntu ku Deus, Jizus i anjus. Nu krê da más valor pa kes tizoru ki nu ka ta odja. I nunka nu ka pode para di agradese Jeová, pamodi ka ten ninhun amigu sima el!

KÁNTIKU 145 Deus promete un paraízu

^ par. 5 Na kel studu ki pasa, nu pâpia di alguns prezenti ki Deus da-nu ki nu pode odja. Kel studu li, sta ben pâpia di tizorus ki nu ka ta odja i modi ki nu pode mostra ma nu ta da-s valor. Tanbê, kel-li ta djuda-nu da más valor pa Jeová Deus, ki é Dónu di kes tizoru.

^ par. 58 SPLIKASON DI FOTU: (1) Timenti un irman sta ta odja kes kuza ki Jeová faze, el sta ta pensa txeu na se amizadi ku Jeová.

^ par. 60 SPLIKASON DI FOTU: (2) Kel mésmu irman sta ta pidi Jeová forsa pa el da tistimunhu.

^ par. 62 SPLIKASON DI FOTU: (3) Spritu santu ta djuda kel irman ten koraji pa da tistimunhu informal.

^ par. 64 SPLIKASON DI FOTU: (4) Kel irman ta studa Bíblia ku kel algen ki el daba tistimunhu informal. Kel irman ta prega i ta faze disiplus ku ajuda di anjus.