Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

STUDU 22

Bons konsedju ki ta djuda-nu na nos dia-dia

Bons konsedju ki ta djuda-nu na nos dia-dia

‘É Jeová ki ta da sabedoria’. — PROVÉRBIOS 2:6.

KÁNTIKU 89 Obi ku Jeová i el ta abensua-u

KUZÊ KI NU STA BEN STUDA *

1. Pamodi ki nos tudu nu meste sabedoria di Deus? (Provérbios 4:7)

 SI ALGUN bês bu tevi ki toma un disizon inportanti na bu vida, di sertéza bu faze orason ta pidi Jeová pa da-u sabedoria. I é inportanti faze kel-li. (Tia. 1:5) Rei Salumon fla: ‘Sabedoria é kuza más inportanti’. (Lé Provérbios 4:7.) É klaru ki Salumon ka staba ta pâpia di kalker tipu di sabedoria. El staba ta pâpia di kel sabedoria ki ta ben di Jeová. (Pro. 2:6) Má sabedoria di Deus pode djuda-nu lida ku prublémas di dia-dia? El pode sin. I é kel-li ki nu ta ben odja na kel studu li.

2. Modi ki nu pode ten sabedoria?

2 Nu pode ten sabedoria óras ki nu ta studa i aplika konsedjus ki dôs ómi ki tinha txeu sabedoria da. Primeru, nu ta ben pâpia di izénplu di Salumon. Bíblia ta fla: ‘Deus da Salumon sabedoria ku disirnimentu txeu dimás’. (1 Reis 4:29) Dipôs, nu ta ben pâpia di izénplu di Jizus, ki é kel algen ki ten más sabedoria ki dja vive na Téra. (Mat. 12:42) Proféta Izaías fla kel-li sobri Jizus: ‘Spritu di Jeová ta ben sta riba di el, spritu di sabedoria i di ntendimentu’. — Isa. 11:2.

3. Ku ki nu ta ben odja na kel studu li?

3 Deus da Salumon ku Jizus txeu sabedoria. Pur isu, es da bons konsedju sobri kuzas ki é inportanti pa nos tudu. Na kel studu li, nu ta ben odja alguns konsedju ki ta djuda-nu ten un ideia ikilibradu sobri dinheru, trabadju i nos kabésa.

UN IDEIA IKILIBRADU SOBRI DINHERU

4. Kal ki éra diferénsa entri situason di vida di Salumon i di Jizus?

4 Salumon tinha rikéza txeu dimás i un vida di luxu. (1 Reis 10:7, 14, 15) Má Jizus tinha poku kuza i nen kaza el ka tinha. (Mat. 8:20) Má simé, kes dôs ómi li tinha un ideia ikilibradu sobri kuzas material pamodi ses sabedoria ta binha di Jeová.

5. Ki ideia ikilibradu Salumon tinha sobri dinheru?

5 Salumon fla ma dinheru ‘é un proteson’. (Ecl. 7:12) Si nu ten dinheru, nu pode ten alguns kuza ki nu meste i ti alguns kuza ki nu krê, má ki nu pode ka meste. Nbóra Salumon éra riku, el sabia ma dinheru é ka éra kel kuza más inportanti. El fla: ‘É midjór ten un bon nómi di ki ten txeu rikéza’. (Pro. 22:1) Salumon tanbê odja ma é difísil kes algen ki ta ama dinheru ser filís. (Ecl. 5:10, 12) I Salumon fla pa nu ka kunfia dimás na dinheru pamodi ka ta nporta kantu dinheru ki nu ten el pode dizaparse di un óra pa kel otu. — Pro. 23:4, 5.

Kel ideia ki nu ten sobri kuzas material ka ta dexa-nu poi Reinu na primeru lugar na nos vida? (Odja parágrafus 6 i 7.) *

6. Ki ideia ikilibradu Jizus tinha sobri kuzas material? (Mateus 6:31-33)

6 Jizus tinha un ideia ikilibradu sobri kuzas material. El ka ta atxaba ma kume i bebe éra eradu. (Luc. 19:2, 6, 7) Na se primeru milagri, el poi agu ta bira un bon vinhu. (João 2:10, 11) I na kel dia ki el móre el tinha un ropa karu. (João 19:23, 24) Má Jizus ka dexa kes kuza material bira kuza más inportanti na se vida. El fla se disiplus: ‘Ningen ka ta pode ser skravu di dôs sinhor. Nhos ka pode ser skravu di Deus i di Rikézas.’ (Mat. 6:24) Jizus inxina ma si nu poi Reinu na primeru lugar, Jeová ta da-nu tudu kes kuza ki nu meste. —  Mateus 6:31-33.

7. Modi ki ten un ideia ikilibradu sobri dinheru djuda un irmon?

7 Sigi konsedju di Jeová sobri dinheru dja djuda txeu irmon ku irmans. Odja izénplu di un irmon solteru, ki txoma Daniel. El fla: “Kantu N staba jóven, N disidi poi kes kuza spritual na primeru lugar na nha vida.” Pamodi el kontinua ku un vida sinplis, Daniel konsigi uza se ténpu i se kapasidadis pa partisipa na txeu prujétu di organizason. El fla: “N pode fla ku tudu sertéza ma N ka rapende di disizon ki N toma. É klaru ki si ganha dinheru éra kuza más inportanti na nha vida, N pode ganhaba txeu dinheru. Má dinheru ka pode daba mi kes bons amigu ki N ten gósi. Tanbê el ka pode daba mi kel alegria ki N ta xinti gósi pamodi N poi Reinu di Jeová na primeru lugar. Ka ten ninhun dinheru na mundu ki pode konpara ku kes benson ki Jeová dja da-m.” Ta fika klaru ma é mutu más midjór konsentra na kuzas spritual di ki konsentra na kuzas material.

UN IDEIA IKILIBRADU SOBRI TRABADJU

8. Modi ki nu sabe ma Salumon tinha un ideia ikilibradu sobri trabadju? (Eclesiastes 5:18, 19)

8 Salumon fla ma trabadju pode da algen txeu alegria i ma el é un ‘prezenti di Deus.’ (Lé Eclesiastes 5:18, 19.) Tanbê el fla: ‘Ten vantaji na tudu tipu di trabadju duru’. (Pro. 14:23) Salumon sabia di kuzê ki el staba ta pâpia. El éra un bon trabadjador! El faze kazas, plantason di pé di uva, jardins, kes lugar pa guarda agu i ti sidadis. (1 Reis 9:19; Ecl. 2:4-6) Salumon fika kontenti ku tudu kes trabadju li. Má el sabia ma é ka éra kes trabadju li ki ta poba el filís. Tanbê el faze txeu kuza pa Jeová. Pur izénplu, el éra enkaregadu di kel trabadju di faze un ténplu bunitu pa adorason pa Jeová. I kel trabadju li dura 7 anu. (1 Reis 6:38; 9:1) Dipôs ki Salumon faze tudu kes trabadju li, el da kónta ma kuza más inportanti é sirbi Jeová. El fla: ‘Dipôs di obidu tudu, konkluzon é kel-li: ten grandi ruspetu pa Deus verdaderu i obi ku se mandamentus’. — Ecl. 12:13.

9. Modi ki nu sabe ma Jizus tinha un ideia ikilibradu sobri trabadju?

9 Jizus éra un bon trabadjador. Kantu el éra jóven, el éra karpinteru. (Marcos 6:3) Di sertéza, pai ku mai di Jizus ta sforsaba txeu pa kuidaba di ses família ki éra grandi. Tanbê, es gostaba di ajuda ki Jizus ta daba es! I dja ki Jizus éra perfeitu, el ta fazeba un bon trabadju. Pur isu, talvês txeu algen ta krê kunpraba kes kuza ki el ta fazeba i talvês Jizus gostaba di se trabadju. Nbóra el ta trabadjaba txeu, sénpri el ta traba ténpu pa sirbi Jeová. (João 7:15) Dipôs ki el kumesa se trabadju di pregason, el fla kes algen ki ta obiba el: ‘Nhos trabadja, ka pa kumida ki ta kaba má pa kumida ki ta dura pa tudu ténpu’. (João 6:27) I na kel diskursu na monti, Jizus fla: ‘Nhos djunta tizorus na Séu’. — Mat. 6:20.

Modi ki nu pode mostra ikilíbriu entri trabadju i kuzas spritual? (Odja parágrafus 10 i 11.) *

10. Óras ki nos é bon trabadjador ki prubléma nu pode pasa pa el?

10 Sabedoria ki ta ben di Deus ta djuda-nu ten un ideia ikilibradu sobri nos trabadju. Dja ki nu ta sirbi Deus, nu ta inxinadu ma nu debe ‘trabadja duru i faze un bon trabadju’. (Efé. 4:28) I txeu bês kes patron ta repara ma nos é onéstu, ma nos é bon trabadjador i es ta ilojia-nu. Kel-li pode pô-nu ta krê trabadja más txeu pamodi nu krê pa nos patron ten bon ideia sobri Tistimunhas di Jeová. Má si nu faze kel-li nu pode ka ten ténpu pa nos família i pa sirbi Jeová. Pur isu, é txeu inportanti nu ten un ideia ikilibradu sobri trabadju.

11. Kuzê ki djuda un jóven ten un ideia ikilibradu sobri trabadju?

11 Un jóven ki txoma William, prende ku izénplu di un irmon ki éra se patron. William fla kel-li sobri kel ansion ki éra se patron: “El é un bon izénplu di un algen ki ten un ideia ikilibradu sobri trabadju. El ta trabadja duru i el ta da dretu ku se klientis pamodi el ta faze un bon trabadju. Má na fin di dia, el ta dexa trabadju di ladu i el ta konsentra na se família i na asuntus spritual. I el é un di kes algen más filís ki N konxe!” *

UN IDEIA IKILIBRADU SOBRI NOS KABÉSA

12. Modi ki Salumon mostra ma el tinha un ideia ikilibradu sobri se kabésa, má kuzê ki kontise dipôs?

12 Kantu Salumon ta sirbiba Jeová di tudu korason, el tinha un ideia ikilibradu sobri se kabésa. Kantu el éra jóven, el rekonhese ma el tinha limitason i el pidi ajuda di Jeová. (1 Reis 3:7-9) I na komésu, kantu el bira Rei, el staba sienti ma orgulhu é prigozu. El fla: ‘Orgulhu ta ben antis di kéda, i spritu orgulhozu antis di tropesa.’ (Pro. 16:18) Má infilismenti, ku ténpu, Salumon ka sigi kel konsedju li ki el da. El kumesa ta bira orgulhozu i ka ta obi ku mandamentus di Deus. Pur izénplu, un di kes mandamentu ta flaba ma un rei di Israel ‘ka debe tomaba un monti mudjer pa se korason ka disvia’. (Deut. 17:17) Salumon ka obi ku kel lei li, i el tinha 700 mudjer i 300 konkubina, i txeu di es ka ta adoraba Jeová! (1 Reis 11:1-3) Talvês Salumon atxa ma kel-li é ka éra prigozu pa el. Má ku ténpu, Salumon ben xinti kes mau rezultadu di ka obi ku Jeová. — 1 Reis 11:9-13.

13. Kuzê ki nu pode prende ku umildadi di Jizus?

13 Jizus sénpri tinha un ideia umildi i ikilibradu sobri se kabésa. Antis di el ben Téra, el tevi priviléjiu di faze kuzas bunitu djuntu ku Jeová. Bíblia ta fla ma através di Jizus, ‘fazedu tudu kes otu kuza na Séu ku na Téra’. (Col. 1:16) Kantu Jizus batiza, el lenbra di kes kuza ki el fazeba kantu el staba djuntu ku se Pai. (Mat. 3:16; João 17:5) Má lenbra di kes kuza li ka pô-l bira orgulhozu. Na verdadi, nunka el ka faze nada ki ta mostraba ma el ta atxaba ma el éra midjór di ki otus algen. El fla se disiplus ma el ben Téra ‘ka pa ser sirbidu, má pa el sirbi i pa da se vida pa resgata un monti di algen.’ (Mat. 20:28) Tanbê el rekonhese ku umildadi ma el ka pode fazeba nada di el pa el. (João 5:19) Nu ka ten dúvida ma Jizus éra umildi própi! I el dexa un bon izénplu pa nos.

14. Kuzê ki Jizus fla ta djuda-nu ten un ideia ikilibradu sobri nos kabésa. Di ki manera?

14 Jizus inxina se disiplus pa es ten un ideia ikilibradu sobri ses kabésa. Un bês Jizus fla-s: ‘Kabélu ki nhos ten na kabésa sta tudu kontadu.’ (Mat. 10:30) Kes kuza li ki el fla ta da-nu koraji, prinsipalmenti si nu ten tendénsia di ten un ideia negativu sobri nos kabésa. Kes palavra li ta mostra ma nos Pai, Jeová, ta preokupa txeu ku nos i nu ten txeu valor pa el. Si Jeová skodje-nu pa nu sirbi-l i el ta atxa ma nu merese vive pa tudu ténpu na mundu novu, ken ki é nos pa nu fla ma el sta eradu?

Kuzê ki pode kontise si nu ka ten un ideia ikilibradu sobri nos kabésa? (Odja parágrafu 15.) *

15. (a) Ki ideia ikilibradu sobri nos kabésa un Sentinéla fla ma nu debe ten? (b) Sima kes fotu na pájina 24 ta mostra, si nu konsentra dimás na nos kabésa ki bensons nu pode perde?

15 Dja ten uns 15 anu ki Sentinéla fla ma nu debe ten un ideia ikilibradu sobri nos kabésa. El fla: ‘Di sertéza nu ka krê pensa dimás na nos kabésa ti ki nu fika orgulhozu i nen atxa ma nu ka ten ninhun valor. Má nu debe ten un ideia ikilibradu sobri nos kabésa. Nu debe pensa na kes kualidadi ki nu ten i na nos limitason tanbê. Un irman fla asi: “Ami é ka mau algen, má tanbê N ka spesial. Sima tudu algen, N ten bons kualidadi i fadjas tanbê.”’ * Nton, ten un ideia ikilibradu sobri nos kabésa ta djuda-nu txeu.

16. Pamodi ki Jeová ta da-nu bons konsedju?

16 Jeová ta uza Bíblia pa da-nu bons konsedju. El ta faze kel-li pamodi el ta ama-nu i el krê pa nu ser filís. (Isa. 48:17, 18) Midjór disizon ki nu pode toma é kontinua ta faze kes kuza ki ta agrada Jeová. Kel-li ta da-nu filisidadi di verdadi i ta djuda-nu ivita kes prubléma di konsentra dimás na dinheru, na trabadju i na nos kabésa. Pa nos tudu sta disididu na aji ku sabedoria i poi korason di Jeová ta fika kontenti! — Pro. 23:15.

KÁNTIKU 94 Obrigadu pa bu Palavra

^ Salumon ku Jizus tinha txeu sabedoria, má é Jeová ki da-s sabedoria. Na es studu, nu ta ben odja alguns konsedju ki Salumon ku Jizus da ki ta djuda-nu ten un ideia ikilibradu sobri dinheru, trabadju i nos kabésa. Tanbê nu ta ben odja modi ki aplika kes konsedju di Bíblia sobri kes asuntu li djuda alguns irmon.

^ Odja artigu Como gostar do seu trabalho na Sentinéla di 1 di febreru di 2015.

^ Odja artigu A Bíblia pode ajudá-lo a encontrar alegria na Sentinéla di 1 di agostu di 2005.

^ SPLIKASON DI FOTU: Juan ku André é di mésmu kongregason. Juan ta pasa txeu ténpu ta kuida di se karu. André ta uza se karu pa leba otus algen pregason i runion.

^ SPLIKASON DI FOTU: Juan sta trabadja ti más tardi. El krê pa se patron fika kontenti ku el. Pur isu, sénpri ki se patron pidi-l pa el trabadja ti más tardi, el ta trabadja. Na kel mésmu noti André, ki é ajudanti di kongregason, bai ku un ansion faze un vizita di pastoreiu. André dja splikaba se patron ma el ta uzaba alguns noti pa sirbi Jeová i ma el ka ta konsigi trabadjaba na kes óra la.

^ SPLIKASON DI FOTU: Juan ta pensa txeu na se kabésa, má André sénpri ta poi Jeová na primeru lugar. Pur isu, timenti el staba ta djuda na konpo un Salon di Asenbleia, el ranja txeu amigus.