Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

‘Kunpra verdadi i nunka ka bu bende-l’

‘Kunpra verdadi i nunka ka bu bende-l’

‘Kunpra verdadi i nunka ka bu bende-l, tanbê, kunpra sabedoria, disiplina i ntendimentu.’ — PROVÉRBIOS 23:23.

KÁNTIKUS: 94, 96

1, 2. (a) Kal ki é kuza más inportanti na bu vida? (b) Ki verdadis nu ta da valor i pamodi? (Odja dizenhus i fotu na komésu di studu.)

KAL ki é kuza más inportanti na bu vida? Bu ta trokaba el ku kalker otu kuza ki bale más poku? Pa povu di Jeová, respósta é sinplis. Kuza más inportanti ki nu ten é nos amizadi ku Jeová i nu ka ta troka-l ku nada. Tanbê nu ta da txeu valor pa kes verdadi di Bíblia, pamodi es djuda-nu ser amigu di Jeová. — Col. 1:9, 10.

2 Jeová é nos Grandiozu Instrutor, é el ki ta inxina-nu kes verdadi inportanti ki sta na se Palavra! El inxina-nu kuzê ki se nómi siginifika i sobri se kualidadis bunitu. El fla-nu ma el ta ama-nu txeu dimás, pur isu el da se Fidju pa móre pa nos. Tanbê, el inxina-nu sobri se Reinu i el da-nu un speransa pa futuru. Kes skodjedu ku spritu santu ta ba vive na Séu i kes ki ta faze párti di ‘otus ovelha’ ta ben vive na Paraízu li na Téra. (João 10:16 ) Tanbê el ta inxina-nu modi ki nu pode vive. Nu ta da valor pa kes verdadi li, pamodi es ta djuda-nu ser amigu di nos Kriador i ten un vida filís.

3. Jeová ta kobra-nu pa verdadis ki el ta inxina-nu? Da un izénplu.

3 Jeová é un Deus ki gosta di da. El mostra kel-li kantu el da se Fidju ki el ta ama txeu pa móre pa nos. Óras ki el odja un algen ta djobe verdadi, el ta djuda-l atxa verdadi. Jeová nunka ka ta kobra-nu pa verdadis ki el ta inxina-nu. Un izénplu ki ta mostra kel-li, é di un ómi ki txomaba Simon. El oferese apóstlu Pedru dinheru pa da-l puder di da spritu santu. Má Pedru koriji se pensamentu mariadu i el fla-l: ‘Fika ku bu dinheru pa bu perdison, pamodi bu pensa ma puder di Deus ta kunpradu ku dinheru.’ (Atus 8:18-20, Bíblia na Prugrésu di Traduson pa Lingua Kabuverdianu, BPK ) Nton kuzê ki siginifika ‘kunpra verdadi’?

KUZÊ KI SIGINIFIKA ‘KUNPRA’ VERDADI?

4. Kuzê ki nu sta ben prende sobri verdadi na kel studu li?

4 Provérbios 23:23. Nu meste faze sforsu pa nu prende verdadi na Palavra di Deus. Nu ten ki sta prontu pa nu faze kalker sakrifisiu ki nu meste pa nu atxa verdadi. Sima kel skritor di Provérbios fla, óras ki nu ‘kunpra’ ô prende verdadi, nu ten ki toma txeu kuidadu pa nunka nu ka ‘bende-l’ ô perde-l. Modi ki nu pode ‘kunpra verdadi’? Kantu ki el ta kusta? Nu ta ben responde kes pergunta li na es studu. Kes respósta ta ben djuda-nu da más valor pa verdadi i sforsa pa nunka nu ka ‘bende-l’. Tanbê nu ta ben ntende pamodi ki kes verdadi ki Jeová ta inxina-nu ten más valor di ki kalker otu kuza.

5, 6. (a) Modi ki nu pode kunpra verdadi sen paga nada? Da izénplu. (b) Modi ki verdadi ta djuda-nu?

5 Mésmu óras ki un kuza é di grasa, el pode kusta-nu. Kel palavra ebraiku ki traduzidu pa ‘kunpra’ na Provérbios 23:23, tanbê pode siginifika ‘ganha’. Tudu kes dôs palavra li ta mostra ma algen meste faze sforsu ô dizisti di algun kuza pa el pode konsigi otu ki ten valor. Nu odja un izénplu ki ta djuda-nu ntende modi ki nu pode kunpra verdadi. Imajina ma na merkadu dadu kel avizu li: “Banana di grasa.” Bu ta atxa ma kes banana ta ben parse riba di bu méza es sô? Nau, bu meste faze sforsu pa bu ba toma banana la merkadu i traze-s pa kaza. Sikrê kes banana é di grasa, bu ten ki tra ténpu i faze sforsu pa bu ba toma-s. Di mésmu manera, nu ka meste dinheru pa nu kunpra verdadi, má nu meste faze sforsu i sakrifisiu.

6 Isaías 55:1-3. Na kes versíklu li, Jeová ta djuda-nu ntende kuzê ki siginifika kunpra verdadi. El konpara se palavra ku agu, leti i vinhu. Sima un kópu di agu frésku ta anima un algen ki tene sedi, verdadi di palavras di Deus ta anima-nu. Sima leti ta djuda mininu kria i ta da-l forsa, palavras di Jeová ta da-nu forsa i ta djuda-nu ten un amizadi fórti ku el. Tanbê Jeová konpara se palavra ku vinhu. Pamodi? Bíblia ta fla ma vinhu ta poi algen kontenti. (Sal. 104:15) Pur isu, óras ki Jeová ta fla pa nu ‘kunpra vinhu’, el sta ta fla ma si nu vive sima nu prende na se palavra, nu ta ten un vida filís. (Sal. 19:8) Jeová faze kes konparason li pa djuda-nu ntende bons rezultadu ki nu ta ten óras ki nu prende verdadi i nu faze sima nu prende. Nu pode konpara kes sforsu ki nu ta faze, ku présu ki nu ta paga pa kunpra verdadi. Nton, nu ben odja sinku kuza ki talvês nu ten ki paga pa kunpra verdadi.

KUZÊ KI BU PAGA PA KUNPRA VERDADI?

7, 8. (a) Pamodi ki nu meste tra ténpu pa kunpra verdadi? (b) Ki sakrifisiu Mariko faze i ki rezultadu el tevi?

7 Ténpu. Kel-li é présu ki tudu algen ki kunpra verdadi ten ki paga. Nu meste tra ténpu pa nu obi mensaji di Reinu, lé Bíblia, publikasons, studa Bíblia ku Tistimunhas di Jeová, pripara i sisti runion. Pa faze kes kuza li, nu meste ‘kunpra’ ô tra ténpu di kes kuza ki é ménus inportanti. (Lé Efésios 5:15, 16 i nóta di rodapé.) Kantu ténpu ki nu meste pa nu prende kes verdadi prinsipal di Bíblia? Ta dipende di nos situason. Nunka nu ka ta prende tudu kuza sobri sabedoria di Jeová, se kaminhus i kuzas ki dja el faze. (Rom. 11:33) Kel primeru artigu di revista Sentinéla flaba ma verdadi é sima “un flor pikinoti”. Tanbê el fla: “Ka bu konforta sô ku un flor di verdadi. Si un flor di verdadi ta txigaba, Jeová ka ta daba nos txeu verdadi. Djunta sénpri, djobe más.” Nton, nu debe pergunta nos kabésa: ‘Kantu flor di verdadi dja N djunta?’ Sikrê nu vive pa tudu ténpu, sénpri nu ta prende sobri Jeová. Gósi, é txeu inportanti nu uza nos ténpu pa nu prende más verdadi, sima nos ténpu ta da. Nu sta ben odja izénplu di un algen ki faze kel-li.

8 Un jóven di Japon ki txoma Mariko *, bai studa na sidadi di Nova York, na Mérka. Un dia un irman ki é pionera, staba na pregason di kaza en kaza i el pâpia ku el sobri Bíblia. Mariko dja tinha se relijion, má el kumesa ta studa Bíblia ku kel irman. El fika txeu kontenti ku kuza ki el staba ta prende, ki el pidi studa dôs bês pa simana. Mariko, ta staba okupadu ku skóla i el tinha un trabadju di meiu piriúdu, má lógu el kumesa ta sisti runion. El fika ta gasta ménus ténpu ku diverson, asi el ta tinha más ténpu pa prende sobri Jeová. Kel sakrifisiu ki el faze djuda-l ten un amizadi fórti ku Jeová i na ménus di un anu el batiza. Dipôs di 6 mês, na anu 2006 el bira pionera i ti inda el sta na es sirvisu.

9, 10. (a) Modi ki verdadi ta muda nos manera di pensa sobri kuzas material? (b) Kuzê ki Maria dizisti di el pa el pode kunpra verdadi i kuzê ki el ta atxa di se disizon?

9 Kuzas material. Pa nu kunpra verdadi, talvês nu meste dexa un bon trabadju ô un karera na es mundu. Pur izénplu, Pedru ku André éra piskador, má kantu Jizus konvida-s pa es bira se disiplus es dexa ses trabadju di péska. (Mat. 4:18-20) Kel-li ka krê fla ma óras ki un algen prende verdadi el ten ki larga se trabadju. Un algen meste trabadja pa el pode sustenta se família. (1 Tim. 5:8) Txeu bês óras ki un algen prende verdadi, se manera di pensa sobri kuzas material ta muda i el ta preokupa ku kes kuza ki é más inportanti. Jizus dexa kel-li klaru kantu ki el fla: ‘Nhos para di djunta tizorus na Téra, má, nhos djunta tizorus na Séu.’ (Mat. 6:19, 20) Nu ben odja izénplu di un otu jóven.

10 Maria gostaba di djuga golfu désdi pikinoti. El kontinua ta fika más bon kantu el staba na liséu, pur isu es oferese-l un bolsa pa el bai studa na universidadi. Golfu éra se vida. El krê sérba profisional pa el pode ganhaba txeu dinheru. Má dipôs ki el finda universidadi, el kumesa ta studa Bíblia. El gosta txeu di kes verdadi ki el staba ta prende i el kumesa ta vive sima el prende. El fla: “Sima N ba ta muda nha manera di ser i nha stilu di vida di akordu ku Bíblia, N bira un algen más filís.” Maria ntende ma éra difísil faze kes dôs kuza li: ser amigu di Jeová i npenha pa kuzas material. (Mat. 6:24) Pur isu, el disidi paga un présu pa el pode kunpra verdadi. El dizisti di se obijetivu di ser profisional na golfu, pa el pode ganha un kuza ki ten más valor. Oji, el é pionera i el fla ma el é “filís i el ten obijetivu na vida.”

11. Modi ki nos amizadi ku nos família i amigus ta fika óras ki nu prende verdadi?

11 Amizadi ku famílias i amigus. Óras ki nu kumesa ta faze kel ki Bíblia ta fla, nos amizadi ku nos famílias i amigus pode muda. Pamodi? Na un orason ki Jizus faze pa se sigidoris, el fla: ‘Santifika-s através di verdadi; bu palavra é verdadi.’ (João 17:17 ; nóta di rodapé) Palavra ‘santifika’, tanbê pode siginifika ‘poi siparadu’. Óras ki nu seta verdadi, nu ta podu siparadu di mundu pamodi nu ka ta vive sima mundu ta vive. Nu ta pasa ta vive sima nu prende na Bíblia. Sikrê nu faze di tudu pa nu ten un bon amizadi ku nos famílias i nos amigus, talvês alguns di es ta afasta di nos ô es ta fika kóntra nos. Kel-li é ka stranhu pa nos. Jizus dja flaba: ‘Na verdadi, inimigus di ómi ta ser kes algen di se própi kaza.’ (Mat. 10:36) Jizus tanbê promete ma ka ta nporta présu ki nu paga pa kunpra verdadi, rekonpénsa é mutu más txeu inda! — Marcos 10:28-30.

12. Ki présu ki Aaron paga pa el kunpra verdadi?

12 Un ómi judeu ki txomaba Aaron, prende désdi pikinoti ma nómi di Deus ka ta fladu. Má Aaron tinha gana di prende verdadi sobri Deus. Un dia, un Tistimunha di Jeová mostra-l kes kuatu létra ebraiku ki ta forma nómi di Deus, ki ta ledu “Jeová”. Aaron fika txeu kontenti ki el bai pa sinagóga ô lugar di adorason, pa ba konta kes instrutor di se relijion. Má, ka kontise sima el sta speraba. Envês di es fika kontenti di prende verdadi sobri nómi di Deus, es kuspi-l i es kóre ku el di ses relijion. Tanbê se família fika kóntra el. Má simé, el ka dizisti di kunpra más verdadi sobri Deus. Aaron bira Tistimunha di Jeová i el kontinua fiel ti fin di se vida. Si nu krê kunpra verdadi sima Aaron, nu debe sta prontu pa paga kel présu ki el pode kusta-nu. Pode ser nos amizadi ku nos famílias i ku nos amigus.

13, 14. Ki mudansas nu ten ki faze pa nu ‘kunpra verdadi’? Da un izénplu.

13 Pensamentus i konportamentu mariadu. Pa nu seta verdadi i vive sima nu prende, nu ten ki sta prontu pa faze mudansas na nos manera di pensa i di konporta. Repara kuzê ki apóstlu Pedru skrebe sobri kes mudansa: ‘Sima fidjus obidienti, nhos para di dexa nhos kabésa ser transformadu sima kantu nhos staba na iginoránsia, má nhos bira santu na tudu ária di nhos vida.’ (1 Ped. 1:14, 15) Txeu algen di sidadi di Korintu na ténpu antigu ta fazeba konportamentu seksual mariadu. Kantu es ‘kunpra verdadi’, es faze grandis mudansa na ses vida pa es pode bira linpu pa Jeová. (1 Cor. 6:9-11) Oji tanbê, txeu algen ki ‘kunpra verdadi’ tevi ki dexa di faze kuzas mariadu. Apóstlu Pedru tanbê fla kes kriston di se ténpu: ‘Kel ténpu ki dja nhos gasta na pasadu ta faze vontadi di nasons, dja sta bon, kantu nhos ta fazeba konportamentu sen vergónha, paxon diskontroladu, ta bebe dimás, na féstas diskontroladu, na bebedera i ta adora imajis ilegal.’ — 1 Ped. 4:3.

14 Devynn ku Jasmine ta bebeba txeu dimás. I kel prubléma li dura txeu ténpu. Devynn éra un bon kontabilista, má el ka tinha un trabadju fíksu pamodi el ta bebeba txeu. Jasmine éra konxedu pa algen ki ta staba sô na konfuzon. Un dia ki el staba moku, el nkontra ku un kazal di Tistimunhas di Jeová ki éra misionáriu. Es konbina ma na kel otu simana es ta bai se kaza pa es kumesa ta studa Bíblia. Má kantu es txiga es atxa Devynn ku Jasmine tudu moku. Devynn ku Jasmine ka sta speraba ma kel kazal di misionáriu ta baba la na ses kaza. Má na kel otu simana ki kel kazal volta, situason dja staba diferenti. Désdi primeru studu, Devynn ku Jasmine kumesa ta gosta di studa Bíblia i es pasa ta vive sima es prende. Na ménus di três mês, es disidi para di bebe i es kaza. Txeu algen ki konxeba Devynn ku Jasmine, repara modi ki es muda ses vida i es fika ku gana di studa Bíblia tanbê.

15. Kal ki pode ser un di kes présu más difísil ki nu ta paga pa kunpra verdadi i pamodi?

15 Kustumus i tradisons ki ka sta na Bíblia. Pode ser faxi pa alguns algen seta verdadi i bandona kes kustumu i tradisons ki ka sta na Bíblia. Má pa otus, kel-li pode ser un di kes présu más difísil di paga, pamodi es ta fika ku medu di kuzê ki ses família, kolégas di trabadju i amigus pode fla. Situason ta fika más difísil inda pa kes ki ta vive na lugar ki ta sigidu kes tradison pa onra kes algen ki dja móre. (Deut. 14:1) Kuzê ki pode djuda-nu ivita kes tradison li? Nu meste ten koraji sima kes kriston na Éfezu.

16. Kuzê ki alguns algen na Éfezu faze pa es kunpra verdadi?

16 Kes algen di sidadi di Éfezu éra bon na faze majia. Kes ki kunpra ô seta verdadi, ntende ma es tinha ki paraba di faze majia. Kuzê ki es faze? Bíblia ta fla: ‘Un monti di kes ki éra fitiseru djunta ses livru i es leba pa ba kemadu dianti di tudu algen. Es faze kónta di tudu kes livru i ses présu éra 50 mil muéda di prata. Asi ku puder di Sinhor [Jeová], palavra kontinua ta omenta i ta ganha forsa kada bês más.’ (Atus 19:19, 20, BPK ) Kes kriston fiel, faze un sakrifisiu ki kusta-s karu, má Jeová da-s txeu benson.

17. (a) Ki présu nu paga pa nu kunpra verdadi? (b) Ki perguntas nu ta ben responde na kel otu studu?

17 Ki présu dja bu paga pa bu kunpra verdadi? Nos tudu nu tra ténpu pa nu djunta floris di verdadi. Alguns tevi ki dexa kuzas material pa es pode kunpra verdadi. Otus tevi ki muda amizadi ku ses família i amigus. Inda otus tevi ki muda ses manera di pensa, ses konportamentu i es dexa di sigi kustumus i tradisons ki ka sta na Bíblia. Ka ta nporta présu ki nu paga pa nu kunpra verdadi, nada ka ta konpara ku kel valor ki verdadi ten. Pamodi é el ki djuda-nu ten kel kuza más inportanti na vida: nos amizadi ku Jeová. Óras ki nu pensa na bensons di konxe verdadi, é difísil imajina ma algen ta krê bende-l. Modi ki kel-li pode kontise i kuzê ki nu pode faze pa nunka nu ka bende verdadi? Nu ta ben responde kes pergunta li na kel otu studu.

^ par. 8 Mudadu alguns nómi.