Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

STUDU 45

Modi ki spritu santu ta djuda-nu

Modi ki spritu santu ta djuda-nu

‘Pa tudu kuza N ten forsa pamodi kel ki ta da-m puder.’ — FILIPENSES 4:13.

KÁNTIKU 104 Spritu santu é un prezenti di Deus

KUZÊ KI NU STA BEN STUDA *

1-2. (a) Kuzê ki ta djuda-nu aguenta kada dia sikrê ku prublémas? Splika. (b) Kuzê ki nu sta ben odja na kel studu li?

“ÓRAS ki N ta pensa na prubléma ki N pasa, N ta odja ma N ka ta konsigi lidaba ku el mi sô.” Algun bês dja bu txiga di fla si? Txeu di nos dja fla kel-li. Talvês bu fla kel-li dipôs di pensa sobri modi ki bu konsigi ten forsa pa lida ku un duénsa gravi ô ku mórti di un algen ki bu ta ama. Óras ki bu djobe pa tras, bu ta odja ma bu konsigi aguenta kada dia sô pamodi spritu santu di Jeová da-u ‘kel puder alén di normal’. — 2 Cor. 4:7-9.

2 Nos tanbê nu meste di spritu santu pa djuda-nu lida ku kes influénsia di es mundu mau. (1 João 5:19 ) Alén di kel-li, nu ten ki luta ‘kóntra kes forsa spritual di mal’. (Efé. 6:12) Na kel studu li, nu sta ben odja dôs manera ki spritu santu ta djuda-nu lida ku kes prubléma. Dipôs, nu sta ben odja kuzê ki nu ten ki faze pa spritu santu djuda-nu más txeu.

SPRITU SANTU TA DA-NU FORSA

3. Kal ki é un manera di Jeová djuda-nu aguenta prublémas?

3 Spritu santu di Jeová ta djuda-nu óras ki el ta da-nu puder ô forsa, pa nu kuida di nos responsabilidadi sikrê ku prublémas. Apóstlu Polu xinti ma el konsigi sirbi Jeová, sô pamodi el ta kunfiaba na ‘puder di Kristu’ pa djudaba el lida ku se prublémas. (2 Cor. 12:9) Duránti se sugundu viaji misionáriu, Polu trabadja txeu ka sô na pregason, má tanbê pa el ganha sustentu. El fika na Korintu, na kaza di Ákila ku Prisila, ki ta fazeba téndas. Dja ki Polu tanbê ta fazeba téndas, el ta uzaba párti di se ténpu pa el trabadjaba djuntu ku es. (Atos 18:1-4 ) Spritu santu da Polu puder pa el trabadja pa paga se dispézas i pa el faze se trabadju di pregason.

4. Di akordu ku 2 Coríntios 12:7b-9, ki prubléma Polu tevi?

4 2 Coríntios 12:7b-9. Na kes versíklu li, Polu skrebe ma el staba ta luta kóntra ‘un spinhu na karni’. Kuzê ki el krê flaba? Si bu tene un spinhu prézu na bu korpu, di sertéza bu ta xinti txeu dór. Nton, Polu krê flaba ma el staba ta pasa pa algun tipu di prubléma na se vida ki staba ta pô-l ku txeu dór. El fla ma se prubléma éra ‘un anju di Satanás’ ki mandadu pa da-l ‘bafatada’ (ô “sota-l”, nóta di rodapé) manenti. Talvês ka éra Satanás ku se dimónis ki poi Polu ta xinti kes prubléma. Má, kantu kes spritu mau odja ma Polu tinha un ‘spinhu’, talvês es fika ku gana di kalka-l el más inda, sô pa pô-l ta xinti más dór. Kuzê ki Polu faze?

5. Modi ki Jeová responde orasons di Polu?

5 Polu kria libraba di kel ‘spinhu’. El fla: ‘N suplika Sinhor [Jeová] três bês ta pidi-l pa el afasta-l di mi.’ Má, mésmu ku orasons ki Polu faze, kel spinhu na karni kontinua la. Kel-la krê fla ma Jeová ka obi orasons di Polu? Klaru ki nau! Jeová responde se orasons. Jeová ka tra-l kel prubléma, má el da-l forsa pa el aguenta-l. Jeová fla: ‘Nha puder sta ta bira perfetu na frakéza.’ (2 Cor. 12:8, 9) I ku ajuda di Deus, Polu kontinua ku se alegria i pas déntu di el! — Fil. 4:4-7.

6. (a) Modi ki Jeová talvês ta responde nos orasons? (b) Modi ki kes testu di Bíblia ki sta na parágrafu pode da-u más forsa?

6 Dja bu txiga di inplora Jeová pa el libra-u di un prubléma, sima Polu faze? Pode ser ki mésmu dipôs di faze txeu orason di korason, inda bu kontinua ku kel prubléma, ô pode ser ki el fika más piór. I talvês bu fika ta pensa ma Jeová ka staba kontenti ku bo. Si kel-li kontise ku bo, lenbra di izénplu di Polu. Sima Jeová responde se orasons, el ta responde di bo tanbê! Talvês Jeová ka ta tra-u kel prubléma. Má, através di spritu santu, el ta da-u forsa ki bu meste pa bu aguenta kel prubléma. (Sal. 61:3, 4) Bu pode ti ‘dadu na txon’, má Jeová ka ta bandona-u. — 2 Cor. 4:8, 9; Fil. 4:13.

SPRITU SANTU TA DJUDA-NU KONTINUA TA SIRBI JEOVÁ

7-8. (a) Di ki manera spritu santu é sima béntu? (b) Modi ki Pedru fla ma spritu santu ta trabadja?

7 Kal ki é kel otu manera ki spritu santu ta djuda-nu? Sima béntu ta leba un barku ki sta na un mar brabu, spritu santu ta djuda-nu kontinua ta sirbi Jeová sikrê ku prublémas, ti ki nu txiga na kel mundu novu ki Deus promete-nu.

8 Dja ki apóstlu Pedru éra piskador, el sabia txeu kuza sobri navegason. É pur isu, ki kantu el skrebe sobri modi ki spritu santu ta trabadja, el uza un manera di pâpia ki ten aver ku navegason. El skrebe: ‘Profesia nunka ka fazedu pa vontadi di ómi, má ómis pâpia di párti di Deus sima es giadu pa spritu santu.’ Palavra gregu traduzidu pa ‘giadu’ siginifika ‘lebadu’. — 2 Ped. 1:21; nóta di rodapé.

9. Na kuzê ki Pedru kria pa pesoas pensaba kantu el uza palavra ‘lebadu’?

9 Na kuzê ki Pedru kria pa pesoas pensaba kantu el uza palavra ‘lebadu’? Lúkas, kel ki skrebe livru di Atos, uza un di kes fórma di mésmu palavra gregu pa pâpia di un barku ta ‘lebadu’ pa béntu. (Atos 27:15 ) Sima un studiozu fla, kantu Pedru skrebe ma kes skritor di Bíblia éra ‘lebadu’, el uza un palavra ki ta poi pesoas ta pensa sobri navegason. Nton, Pedru krê flaba ma sima béntu ta leba un barku pa el pode konpleta se viaji, kes skritor i profétas ki skrebe Bíblia ‘lebadu’ pa spritu santu pa es pode konpleta ses trabadju. Kel mésmu studiozu fla: “Nu pode fla ma kes proféta labanta ses véla.” Jeová faze se párti, el manda “béntu”, ô spritu santu. I kes skritor di Bíblia faze ses párti. Es trabadja di akordu ku orientason di spritu santu di Deus.

PRIMERU: Partisipa sénpri na trabadjus spritual

SUGUNDU: Faze kes trabadju spritual di midjór manera ki bu pode (Odja parágrafu 11.) *

10-11. Kal ki é dôs kuza ki nu meste faze pa spritu santu gia-nu? Da un izénplu.

10 É klaru ki oji Jeová ka sta uza más se spritu santu pa poi pesoas ta skrebe livrus di Bíblia. Má, Jeová ta kontinua ta uza se spritu santu pa gia se povu. I si nu krê pa spritu santu gia-nu, nu ten ki djobe si nu sta ta faze nos párti. Modi?

11 Pensa na kel izénplu li. Si un marinheru krê pa béntu djuda-l, el ten ki faze dôs kuza. Primeru, el meste poi se barku na direson di béntu. Pamodi si kel marinheru fika paradu na un kais lonji di béntu, se barku ka ta bai ninhun lugar. Sugundu, el meste subi i abri vélas di se barku tudu. Sikrê sta ku txeu béntu, kel barku sô ta konsigi bai si kes véla sta tudu abértu pa panha béntu. Di mésmu manera, sô nu ta konsigi kontinua ta sirbi Jeová ku ajuda di spritu santu. Pa spritu santu djuda-nu nu meste faze dôs kuza. Primeru, nu ten ki fika na undi ki spritu santu di Jeová sta ta “sopra”. Pa kel-li, nu ten ki partisipa na trabadju ki spritu santu ta orienta. Sugundu, nu ten ki “labanta nos véla” más txeu ki nu ta pode. Kel-li krê fla ma nu meste faze nos midjór na es trabadju. (Sal. 119:32) Si nu faze kes kuza li, spritu santu ta djuda-nu kontinua ta bai pa frenti na meiu di opozison i prublémas ki é sima óndias. El ta djuda-nu aguenta firmi na nos viaji pa kel novu mundu di Deus.

12. Kuzê ki nu sta ben odja?

12 Ti gósi dja nu odja dôs manera ki spritu santu ta djuda-nu. Primeru, spritu santu ta da-nu puder i el ta djuda-nu kontinua fiel sikrê ku prublémas. Sugundu, el ta orienta-nu i el ta djuda-nu faze kel trabadju ki Jeová krê pa nu faze i ten vida pa tudu ténpu. Gósi nu sta ben odja kuatu kuza ki nu debe faze pa spritu santu djuda-nu más txeu.

MODI KI SPRITU SANTU TA DJUDA-NU MÁS TXEU

13. Di akordu ku Timóteo 3:16, 17, kuzê ki Palavra di Deus pode faze pa nos, má kuzê ki nu ten ki faze?

13 Primeru, studa Palavra di Deus. (Lé 2 Timóteo 3:16, 17.) Kel palavra gregu ki traduzidu pa ‘ben di Deus’ siginifika ‘sopradu pa Deus’. Deus uza se spritu santu pa “sopra”, ô pa poi se pensamentus na menti di kes algen ki skrebe Bíblia. Óras ki nu ta lé Bíblia i nu ta pensa txeu na kuzê ki nu lé, kes orientason di Deus ta entra na nos menti i korason. Kes pensamentu ta pô-nu ta faze mudansas na nos vida pa agrada Jeová. (Heb. 4:12) Má, pa spritu santu djuda-nu más txeu, nu ten ki tra ténpu pa studa Bíblia sénpri i pensa txeu na kuzê ki nu lé. Asi, Palavra di Deus ta influensia tudu kuza ki nu ta fla i ki nu ta faze.

14. (a) Pamodi ki nu pode fla ma “béntu ta sopra” na nos runion? (b) Modi ki nu pode sisti runions ku nos “véla abértu”?

14 Sugundu, nu adora Deus djuntu. (Sal. 22:22) Nu pode fla ma na nos runion “béntu ta sopra”, pamodi spritu santu di Jeová ta sta na nos runions. (Apo. 2:29) Pamodi ki nu ta fla kel-li? Pamodi, óras ki nu ta sta na runions ta adora Jeová djuntu ku nos irmons, nu ta faze orason ta pidi spritu santu, nu ta kanta kántikus di Reinu ki ten bazi na Palavra di Deus i nu ta obi instrusons di Bíblia ki ta dadu pa irmons ki diziginadu pa spritu santu. I é kel mésmu spritu santu li ki ta djuda irmans pripara dretu pa faze ses párti. Má, pa spritu santu djuda-nu, nu ten ki bai pa runions priparadu pa partisipa na es. Óras ki nu ta faze si, é sima si nu sta ku nos “véla abértu”.

15. Modi ki spritu santu ta djuda-nu na nos trabadju di pregason?

15 Tirseru, partisipa na trabadju di pregason. Óras ki nu ta uza Bíblia pa prega i inxina, nu ta dexa spritu santu djuda-nu faze nos trabadju di pregason. (Rom. 15:18, 19) Má, pa spritu santu djuda-nu más txeu, nu ten ki partisipa sénpri na trabadju di pregason i uza Bíblia sénpri ki da. Un kuza ki pode djuda-nu ten bons konbérsu ku kes algen ki nu ta prega, é kes sujiston di aprizentason ki sta na Folhetu di studu pa runion Nos vida i nos trabadju di pregason.

16. Kal ki é kel manera más dirétu di konsigi spritu santu?

16 Kuartu, faze orason pa Jeová. (Mat. 7:7-11; Luc. 11:13) Kel manera más dirétu di konsigi spritu santu é óras ki nu ta pidi Jeová pa da-nu el na orason. Nada ka ta pode inpidi nos orason di txiga na Jeová. I nada ka ta pode inpidi spritu santu di Deus di txiga na nos, nen paredis di un kadia i nen Satanás. (Tia. 1:17) Modi ki nu debe faze orason pa spritu santu djuda-nu más txeu? Pa responde kel pergunta li, nu ben odja un ilustrason ki nu ta atxa sô na Ivanjélhu di Lucas. * El ta ben djuda-nu prende más sobri orason.

KONTINUA TA FAZE ORASON

17. Ki lison sobri orason nu ta prende na ilustrason di Jizus ki nu ta atxa na Lucas 11:5-9, 13 ?

17 Lucas 11:5-9, 13. Kel ilustrason di Jizus ta mostra modi ki nu debe faze orason ta pidi spritu santu. Na es ilustrason, kel ómi konsigi kuzê ki el mesteba ‘pamodi el insisti’. El ka xinti medu di pidi se amigu ajuda, sikrê dja staba meia-noti. * Kuzê ki kel ilustrason li ta inxina-nu sobri orason? Jizus fla: ‘Nhos kontinua ta pidi, nhos ta dadu; nhos kontinua ta djobe, nhos ta atxa; nhos kontinua ta konku, nhos ta abridu pórta.’ Nton, kuzê ki nu ta prende? Si nu krê resebe ajuda di spritu santu, nu ten ki kontinua ta faze orason.

18. Di akordu ku kel ilustrason di Jizus, pamodi ki nu pode ten sertéza ma Jeová ta da-nu spritu santu?

18 Kel ilustrason di Jizus tanbê ta djuda-nu odja pamodi ki Jeová ta ben da-nu se spritu santu. Kel ómi di kel ilustrason kria kuidaba dretu di kel algen ki txigaba na se kaza. El ka tinha nada pa ofereseba el na kel óra di noti, má el xinti na obrigason di da-l algun kumida. Jizus fla ma kel vizinhu djuda kel ómi, pamodi el kontinua ta pidi. Kuzê ki Jizus krê inxinaba? Si un ómi inperfetu ta djuda un amigu, inda más nos Pai na Séu Jeová, ki ten bondadi, i ki krê djuda kes ki ta kontinua ta pidi-l se spritu santu! Pur isu, nu pode ten sertéza ma Jeová ta responde nos orason óras ki nu ta pidi-l spritu santu. — Sal. 10:17; 66:19.

19. Pamodi ki nu pode ten sertéza ma nu ta konsigi aguenta firmi?

19 Satanás ka ta dizisti di tenta kaba ku nos. Má nu pode ten sertéza ma nu ta konsigi aguenta firmi. Pamodi? Pamodi spritu santu ta djuda-nu di dôs manera. Primeru, el ta da-nu puder ki nu meste pa vense prublémas. Sugundu, el é forsa ki ta djuda-nu kontinua ta sirbi Jeová ti ki nu txiga na novu mundu. Pur isu, nu debe sta disididu na pruveta tudu ajuda ki spritu santu ta da-nu!

KÁNTIKU 41 Obi nha orason

^ par. 5 Kel studu li sta ben mostra modi ki spritu santu di Deus pode djuda-nu aguenta firmi, óras ki nu sta pasa pa prublémas. Tanbê, el sta ben mostra kuzê ki nu pode faze pa spritu santu djuda-nu más txeu.

^ par. 16 Di tudu kes skritor di Ivanjélhu, Lúkas é kel ki más ta djuda-nu ntende ma orason éra un kuza inportanti na vida di Jizus. — Luc. 3:21; 5:16; 6:12; 9:18, 28, 29; 18:1; 22:41, 44.

^ par. 17 (Odja nóta di studu na Lucas 11:8, sobri “el insisti i pamodi se koraji” na Matéria pa studa na runion Vida i pregason di julhu di 2018, pájina 6.)

^ par. 60 SPLIKASONS DI FOTU: PRIMERU: Un irmon ku un irman ta txiga na Salon di Reinu. Es ta djunta ku kes otu irmon pa ba sisti un runion, undi ki spritu santu di Jeová sta. SUGUNDU: Es sta priparadu pa partisipa na runion. Nu debe faze kes dôs kuza li tanbê óras ki nu ta studa Palavra di Deus, partisipa na trabadju di pregason i faze orason pa Jeová.