Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

STUDU 46

Modi ki Jeová ta djuda-nu aguenta firmi ku alegria

Modi ki Jeová ta djuda-nu aguenta firmi ku alegria

‘Jeová sta spéra ku paxénxa pa el djuda nhos, i el ta ben labanta pa mostra nhos mizerikórdia.’  ISAÍAS 30:18.

KÁNTIKU 3 Jeová ta da-m forsa i speransa

KUZÊ KI NU STA BEN STUDA a

1-2. (a) Ki perguntas nu ta ben responde? (b) Kuzê ki ta mostra ma Jeová krê djuda-nu própi?

 JEOVÁ pode djuda-nu lida ku prublémas na vida i atxa alegria na nos adorason pa el. Di ki maneras ki el ta djuda-nu? Modi ki nu pode tra bon pruvetu di kel ajuda ki Jeová ta da-nu? Nu ta ben responde kes pergunta li na es studu. Má antis di nu pâpia di es, nu ben responde un pergunta inportanti: Jeová krê djuda-nu própi?

2 Kes palavra ki apóstlu Polu uza kantu el skrebe se karta pa ebreus pode djuda-nu atxa respósta. Polu skrebe: ‘Jeová é kel ki ta djuda-m; N ka ta ten medu. Kuzê ki ómi pode faze-m?’ (Heb. 13:6) Alguns livru ki ta pâpia sobri Bíblia ta fla ma kes palavra ‘ki ta djuda-m’ ki uzadu na kel versíklu li, krê fla un algen ki ta kóre pa ba djuda otu algen ki sta pidi ajuda. Imajina Jeová ta kóre pa salva un algen ki sta frontadu. Di sertéza bu ta konkorda ma kel-li ta mostra ma Jeová krê djuda-nu própi, el krê ser Kel ki ta djuda-nu. Ku Jeová di nos ladu, nu pode aguenta nos prublémas ku alegria.

3. Kal ki é kes três manera ki Jeová ta djuda-nu aguenta nos prublémas ku alegria?

3 Kal ki é alguns manera ki Jeová ta djuda-nu aguenta nos prublémas ku alegria? Pa nu atxa respósta, nu ben analiza un párti di livru di Isaías. Pamodi? Pamodi txeu di kes profesia ki Izaías skrebe ta aplika na kes algen ki ta sirbi Deus gósi. Txeu bês, Izaías pâpia di Jeová di un manera ki é fásil nu ntende. Isaías kapítlu 30 ten alguns izénplu. Na kel kapítlu li, Izaías uza alguns ilustrason bunitu pa mostra modi ki Jeová ta djuda se povu. El fla ma Jeová ta djuda-nu óras ki (1) el ta obi ku atenson i el ta responde nos orason, (2) el ta da-nu orientason i (3) el ta abensua-nu gósi i na futuru. Nu ben pâpia más dretu di kes três manera li ki Jeová ta djuda-nu.

JEOVÁ TA OBI-NU

4. (a) Modi ki Jeová fla ma kes judeu na ténpu di Izaías éra i kuzê ki Jeová dexa kontise? (b) Ki speransa ki Jeová da pa kes ki éra fiel? (Isaías 30:18, 19)

4 Na komésu di Isaías kapítlu 30, Jeová fla ma kes judeu éra ‘fidjus temozu’, ki ‘djunta pekadu riba pekadu.’ El kontinua ta fla: ‘Es é un povu rebéldi, ki ka krê obi lei di Jeová.’ (Isa. 30:1, 9) Pamodi povu nega obi, Izaías fla ma Jeová ta ben dexaba es pasa pa un frónta. (Isa. 30:5, 17; Jer. 25:8-11) É kel-li ki kontise kantu es lebadu prézu pa Babilónia. Má, na meiu di kes judeu tinha alguns algen ki éra fiel i Izaías tinha un mensaji di speransa pa es. El fla-s ma un dia Jeová ta dexaba es volta pa Israel. (Lé Isaías 30:18, 19.) É kel-li própi ki kontise. Jeová liberta-s di Babilónia. Má kel-li ka kontise lógu. Kel frazi: ‘Jeová sta spéra ku paxénxa pa el djuda nhos’ ta mostra ma Jeová ta ben libertaba se povu dipôs di txeu anu. Na verdadi, kes israelita pasa 70 anu prézu na Babilónia antis di alguns di es volta pa Jiruzalen. (Isa. 10:21; Jer. 29:10) Kantu kes israelita, staba prézu na Babilónia es txora pamodi es staba tristi, má kantu es volta pa ses téra es txora pamodi es staba kontenti.

5. Ki sertéza ki Isaías 30:19 ta da-nu?

5 Gósi kes palavra li pode nkoraja-nu: ‘Óras ki bu grita ta pidi ajuda, di sertéza el ta djuda-u’. (Isa. 30:19) Izaías ta da-nu sertéza ma Jeová ta obi-nu ku atenson óras ki nu ta pidi-l ajuda i el ta responde nos orason faxi. Izaías fla tanbê: ‘El ta kudi-u lógu ki el obi bu gritu.’ Kes palavra li ki ta konsola-nu, ta lenbra-nu ma nos Pai sta prontu i el tene gana di djuda kes ki ta pidi se ajuda. Sabe kel-li ta djuda-nu aguenta firmi ku alegria.

6. Modi ki kuzê ki Izaías fla ta mostra ma Jeová ta obi orason di kada algen ki ta sirbi-l?

6 Kuzê más ki kel versíklu li ta inxina-nu sobri nos orason? Jeová ta obi ku atenson orason ki kada un di nos ta faze. Pamodi ki nu pode fla kel-li? Na primeru párti di kapítlu 30 di Isaías, la ta fla ‘nhos’ pamodi Jeová sta ta pâpia ku se povu interu. Má, na versíklu 19 ta fla ‘bu’ pamodi kel mensaji é pa un algen. Izaías fla: ‘Abo bu ka ta txora más. Di sertéza el ta djuda-u, el ta kudi-u.’ Sima un Pai ki krê-nu txeu, Jeová ka ta fla se fidju matxu ô fémia ki sta dizanimadu: “Bu debe ser fórti sima bu irmon ô bu irman”. Envês di kel-li, el ta preokupa ku kada un di nos i el ta presta atenson na nos orason. — Sal. 116:1; Isa. 57:15.

Kuzê ki Izaías krê flaba kantu el fla: ‘Ka nhos dexa Jeová diskansa’? (Odja parágrafu 7.)

7. Modi ki Izaías i Jizus mostra ma é inportanti nu kontinua ta faze orason?

7 Óras ki nu ta faze orason pa Deus i nu ta konta-l algun kuza ki ta preokupa-nu, na komésu Jeová pode da-nu kel forsa ki nu meste pa nu aguenta kel situason. Má si nu kontinua ku kel prubléma, talvês nu meste pidi Jeová txeu bês pa da-nu forsa pa djuda-nu aguenta kel prubléma. El ta konvida-nu pa nu faze kel-li. É kel ideia li ki kes palavra di Izaías ta da. El fla: ‘Ka nhos dexa [Jeová] diskansa.’ (Isa. 62:7) Kuzê ki kel-li krê fla? Ma nu debe faze orason pa Jeová tudu óra, ki é sima si nu ka ta dexa-l diskansa. Kuzê ki Izaías fla ta lenbra-nu di kes ilustrason ki Jizus konta sobri orason ki sta na Lucas 11:8-10, 13. Jizus insentiva-nu pa nu ‘insisti’ na faze orason i pa nu ‘kontinua ta pidi’ spritu santu. Tanbê nu pode inplora Jeová pa da-nu orientason ki nu meste pa nu toma bons disizon.

JEOVÁ TA ORIENTA-NU

8. Na pasadu, modi ki kes palavra ki sta na Isaías 30:20, 21 kunpri?

8 Isaías 30:20, 21. Kantu kes trópa di Babilónia serka Jiruzalen duránti un anu i meiu, kes algen na Jiruzalen pasa pa txeu frónta ki es bira normal sima pon ku agu. Má, sima versíklu 20 i 21 ta mostra, Jeová prometeba kes judeu ma si es rapendeba i es mudaba di konportamentu el ta salvaba es. Izaías txoma Jeová di ses ‘Grandiozu Instrutor’. El promete povu ma Jeová ta ben inxinaba es modi ki es ta adoraba el di un manera ki el ta setaba. Kes palavra li kunpri kantu kes judeu libertadu di Babilónia. Jeová prova ma el éra ses Grandiozu Instrutor i ku se orientason, se povu konsigi rekupera adorason puru. Nu sta kontenti pamodi Jeová é nos Grandiozu Instrutor gósi.

9. Kal ki é un di kes manera ki nu ta resebe orientason di Jeová gósi?

9 Na kes versíklu li, Izaías fla ma nos é sima alunu ki Jeová sta ta inxina di dôs manera. Primeru, Izaías fla: ‘Bu ta ben odja bu Grandiozu Instrutor ku bus própi odju.’ Na kel ilustrason li, Izaías fla ma kel instrutor sta di pé frenti di se alunus. É Deus ki sta inxina-nu gósi. Pa nos kel-li é un priviléjiu! Modi ki Jeová ta inxina-nu? El ta faze kel-li através di se organizason. Nu ta agradese txeu pa kes orientason klaru ki nu ta resebe di organizason di Jeová. Kes orientason ki nu ta resebe na runion i kongrésu, através di nos publikasons, prugramas JW Broadcasting i txeu otus manera ta djuda-nu aguenta firmi ku alegria na kes ténpu difísil.

10. Di ki manera ki nu ta obi ‘un palavra nos tras’?

10 Izaías pâpia di kel sugundu manera ki Jeová ta inxina-nu. El fla: ‘Nhos obidu ta obi un palavra nhos tras’. Izaías fla ma Jeová é sima un instrutor sienti ki ta anda tras di se alunus ta fla-s kal ki é kaminhu ki es debe skodje i ta da-s orientason. Modi ki nu ta obi vós di Deus nos tras gósi? Dja ten monti ténpu, ki Palavra di Deus, ki é Bíblia, skrebedu. Nton, óras ki nu ta lé Bíblia é sima ki nu sta obi vós di Deus ta ben nos tras. — Isa. 51:4.

11. Pa nu aguenta firmi ku alegria, kuzê ki nu meste faze i pamodi?

11 Modi ki nu pode tra bon pruvetu di orientason ki Jeová ta da-nu através di se organizason i di se Palavra? Repara ma Izaías fla dôs kuza. Primeru: ‘Kel-li ki é kaminhu.’ Sugundu: ‘Nhos anda na el.’ (Isa. 30:21) Sô konxe ‘kaminhu’ ka ta txiga. Tanbê nu meste ‘anda na el.’ Através di se Palavra i di kel splikason ki se organizason ta da-nu, nu ta prende kuzê ki Jeová krê pa nu faze. Tanbê nu ta prende modi ki nu ta faze sima nu prende. Pa nu aguenta firmi ku alegria na trabadju di Jeová nu meste faze kes dôs kuza li. É sô si nu faze si, ki nu pode ten sertéza ma Jeová ta abensua-nu.

JEOVÁ TA ABENSUA-NU

12. Sima sta na Isaías 30:23-26, modi ki Jeová ta ben abensuaba se povu?

12 Isaías 30:23-26. Modi ki kel profesia li kunpri na kes judeu ki volta pa Israel dipôs ki es libertadu di Babilónia? Jeová da-s txeu kuza pa djuda-s vive i kontinua ta sirbi-l. Jeová da se povu kumida avontádi! Má, más inportanti inda, el da-s tudu kel ki es staba ta meste pa ten un amizadi fórti ku el i kumesa ta adora-l di manera ki el ta krê. Kes benson ki Jeová da se povu na kel ténpu éra mutu más txeu di ki kes benson ki dja es resebeba antis. Sima sta na versíklu 26, Jeová da-s txeu lus. Kel-li krê fla ma el djuda-s ntende se Palavra. (Isa. 60:2) Kes benson di Jeová djuda se sérvus kontinua ta sirbi-l ku alegria i ku forsa déntu di es ‘pamodi ses korason staba ta xinti sábi’. — Isa. 65:14.

13. Modi ki kel profesia di rekuperason di adorason puru kunpri na nos ténpu?

13 Kel profesia sobri rekuperason di adorason puru ta aplika na nos gósi? Klaru ki sin! Di ki manera? Désdi 1919, milhons di algen dexa di ser skravu di Babilónia Grandi, ki ta reprizenta tudu kes relijion falsu. Es lebadu pa un lugar mutu más midjór di ki kel téra ki Deus prometeba israelitas. Es lebadu pa un paraízu spritual. (Isa. 51:3; 66:8) Kuzê ki é kel paraízu spritual li?

14. Kuzê ki é kel paraízu spritual i kenha ki ta mora na el gósi? (Odja Más splikason.)

14 Désdi 1919, kes kriston skodjedu ku spritu santu sta ta vive na paraízu spritual. b Sima ténpu ba ta pasa, kes ki ten speransa di ben vive na téra, ki ta faze párti di kes ‘otu ovelha’, entra na kel téra spritual i es resebe txeu benson di Jeová. — João 10:16; Isa. 25:6; 65:13.

15. Na undi ki kel paraízu spritual ta fika?

15 Gósi na undi ki nu pode atxa kel téra ô paraízu spritual? Kes algen ki ta adora Jeová ta sta na tudu párti di téra. Pur isu, kel paraízu spritual ki es ta vive na el ten na mundu interu. Nton gósi, ka ta nporta na undi ki nu ta mora, nu pode faze párti di kel paraízu spritual li désdi ki nu ta apoia adorason puru ku zelu.

Kuzê ki kada un di nos pode faze pa bira paraízu spritual más bunitu? (Odja parágrafus 16 i 17.)

16. Modi ki nu pode kontinua ta odja ma paraízu spritual é bunitu?

16 Un di kes kuza ki nu meste faze pa nu kontinua na paraízu spritual, é kontinua ta da txeu valor pa nos irmons ku irmans na mundu interu. Modi ki nu pode faze kel-li? É pa nu konsentra na ses bons kualidadi envês di konsentra na ses fadjas. (João 17:20, 21) Pamodi ki kel-li é inportanti? Pensa na kel konparason li. Nu ta spéra ma na un jardin bunitu nu ta odja arvis diferenti. Di mésmu manera, na paraízu spritual ki ten na kes kongregason gósi ten irmons ku irmans diferenti ki é sima arvis. (Isa. 44:4; 61:3) Nu meste sforsa pa nu kontinua ta konsentra na modi ki “jardin” é bunitu, envês di konsentra na kes mantxa ki ta sta na kes “arvi” pértu di nos. Nu ka debe dexa nos fadjas ô fadjas di otus algen na kongregason inpidi-nu di odja modi ki kel union di irmons ku irmans na mundu interu é bunitu.

17. Kuzê ki kada un di nos pode faze pa djuda kongregason kontinua unidu?

17 Kuzê ki kada un di nos pode faze pa kongregason kontinua unidu? Nu pode mante pas. (Mat. 5:9; Rom. 12:18) Kada bês ki nu faze nos párti pa sta na pas ku otus algen na kongregason, nu sta poi paraízu spritual ta bira más bunitu. Nu debe lenbra ma Jeová atrai kada algen ki sta na paraízu spritual pa adora-l di manera puru. (João 6:44) Imajina modi ki Jeová ta fika kontenti óras ki el ta odja se sérvus, ki ten txeu valor pa el, ta sforsa txeu pa bira pas i union entri es más fórti. — Isa. 26:3; Ageu 2:7.

18. Na kuzê ki nu debe midita na el txeu bês i pamodi?

18 Modi ki nu pode tra bon pruvetu di kes benson ki Jeová ta da se sérvus? Nu pode pensa txeu na kuzê ki nu ta studa na Palavra di Deus i na nos publikasons ki ten bazi na Bíblia. Studa i midita ta djuda-nu dizenvolve kualidadis ki ta pô-nu ta mostra ‘amor sima di irmon’ i ‘amizadi fórti pa kunpanheru’ na kongregason. (Rom. 12:10) Óras ki nu ta midita na kes benson ki nu ten gósi nu ta bira nos amizadi ku Jeová más fórti. I midita na kes benson ki Jeová tene guardadu pa nos ta poi kel speransa di sirbi-l pa tudu ténpu ta bira más rial pa nos. Tudu kes kuza li ta djuda-nu sirbi Jeová ku más alegria gósi.

NU STA DISIDIDU NA AGUENTA FIRMI

19. (a) Sima sta na Isaías 30:18, di kuzê ki nu pode ten sertéza? (b) Kuzê ki ta djuda-nu aguenta firmi ku alegria?

19 Jeová ‘ta ben labanta’ pa djuda-nu óras ki el ben kaba ku kel mundu mau li. (Isa. 30:18) Nu ten sertéza ma Jeová ki é ‘Deus di justisa’ ka ta dexa mundu di Satanás kontinua ta izisti nen un dia amás di kel ki justisa ta iziji. (Isa. 25:9) Nu ta spéra ku paxénxa pa Jeová traze se dia di salvason. Timenti kel-li ka kontise, nu sta disididu na kontinua ta da valor pa priviléjiu di orason, studa i sigi Palavra di Deus i midita na nos bensons. Óras ki nu faze kel-li, Jeová ta djuda-nu aguenta firmi ku alegria na nos adorason pa el.

KÁNTIKU 142 Nu pega riju na nos speransa

a Na kel studu li, nu ta ben pâpia di três manera ki Jeová ta djuda kes algen ki ta adora-l aguenta kes prubléma di vida ku alegria. Nu ta ben analiza Isaías kapítlu 30 pa prende más sobri kes manera li. Timenti nu ta analiza kel kapítlu li, nu ta ben lenbra ma é inportanti faze orason pa Jeová, studa se Palavra i midita na kes benson ki nu ten gósi i na kes ki nu ta ben resebe na futuru.

b MÁS SPLIKASON: “Paraízu spritual” krê fla óras ki nu ta adora Jeová unidu ku kunpanheru i di manera suguru. Na es paraízu, Jeová ta inxina-nu tudu kuza ki nu meste sabe pa nu sirbi-l sen ninhun mintira di relijion i nu ten un trabadju sábi ki é prega notísias sábi di Reinu di Deus. Nu ten un amizadi ku Jeová i nu ta vive na pas ku nos irmons i irmans ki nu krê txeu. Es ta djuda-nu aguenta firmi ku alegria kes prubléma di vida. Nu ta entra na kel paraízu spritual li óras ki nu ta kumesa ta adora Jeová di manera ki el ta seta i óras ki nu faze nos midjór pa imita-l.