Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

Ka bu dexa mudansas na vida tra-u pas

Ka bu dexa mudansas na vida tra-u pas

‘N poi nha alma fika kalmu i trankilu’. — SALMO 131:2.

KÁNTIKUS: 128, 129

1, 2. (a) Modi ki nu pode xinti óras ki nos vida muda di un óra pa kel otu? (Odja fotu na komésu di studu.) (b) Di akordu ku Salmo 131, kuzê ki pode djuda-nu kontinua ku pas?

DIPÔS ki Lloyd i Alexandra sirbi na Betel pa más di 25 anu, es resebe diziginason pa ser pioneru. Na komésu es fika tristi. Lloyd fla: “N ta xintiba ma staba na Betel i trabadja la éra nha vida. N ta ntendeba pamodi ki fazedu kes mudansa, má sima ténpu ba ta pasa, txeu bês N ta xintiba bandonadu.” Ka foi fásil pa Lloyd lida ku kel mudansa. Alvês el ta xintiba dretu i ta tinha óra ki el ta fikaba dizanimadu.

2 Óras ki nos vida ta muda di un óra pa kel otu, nu pode xinti txeu preokupadu i ku kabésa kansadu. (Prov. 12:25) Alvês é ka faxi seta kes mudansa. Óras ki nu sta pasa pa kes situason li, modi ki nu pode ‘poi nos alma fika kalmu i trankilu’? (Lé Salmo 131:1-3.) Nu ben odja alguns izénplu di sérvus di Jeová di ténpu antigu i di nos ténpu. Es pasa pa alguns mudansa na vida, má es ka dexa kel-la tra-s ses pas.

MODI KI ‘PAS DI DEUS’ TA DJUDA-NU

3. Modi ki vida di Juzé muda di un óra pa kel otu?

3 Pensa na izénplu di Juzé. Jakó tinha txeu fidju, má el gostaba más di Juzé. Pur isu, ses irmon fika ku siumis di el. Nton, kantu Juzé tinha 17 anu, ses irmon bende-l pa el ba ser skravu. (Gén. 37:2-4, 23-28) El pasa uns 13 anu ta sufri na Ijitu. Primeru, el sufri txeu pamodi el éra skravu i dipôs es pô-l na kadia. Juzé staba lonji di se pai ki gostaba txeu di el. El podia fikaba ku raiba i sen ninhun speransa pamodi kuzas ki el pasa. Má el ka dexa kel-la kontise ku el. Kuzê ki djuda Juzé?

4. (a) Na kuzê ki Juzé ta pensaba kantu el staba na kadia? (b) Modi ki Jeová responde ses orason?

4 Kantu Juzé staba na kadia, pode ser ki el ta pensaba modi ki Jeová staba ta djuda-l. (Gén. 39:21; Sal. 105:17-19) Talvês el ta lenbraba di kes sonhu ki el tevi kantu el éra más jóven. I kel-la da-l más kunfiansa ma Jeová staba ta djuda-l. (Gén. 37:5-11) Tanbê, pode ser ki el faze txeu orason pa Jeová i el fla-l tudu kuza ki el staba ta xinti. (Sal. 145:18) Jeová responde ses orason i el da-l sertéza ma el ta staba djuntu ku el na tudu situasons. — Atos 7:9, 10. *

5. Modi ki ‘pas di Deus’ pode djuda-nu sirbi Jeová más midjór?

5 Ka ta nporta kal ki é nos situason, nu pode ten ‘pas di Deus’ ki ta proteje nos pensamentu i ta pô-nu xinti kalmu. (Lé Filipenses 4:6, 7.) Óras ki nu xinti preokupadu dimás, ‘pas di Deus’ pode da-nu forsa pa nu kontinua ta sirbi Jeová i ka dizisti. Gósi nu sta ben odja izénplu di alguns irmon di nos ténpu ki pasa pa mudansas.

PIDI JEOVÁ PA DJUDA-U TEN PAS OTU BÊS

6, 7. Da un izénplu ki ta mostra, ma si nu fla Jeová nos preokupason, nu ta torna ten pas déntu nos.

6 Kantu Ryan ku Juliette fika ta sabe ma kel ténpu ki es dadu pa ser pioneru spesial dja kaba, es fika tristi. Ryan fla: “Nu faze orason pa Jeová djuda-nu. Nu sabia ma kel-la éra un grandi xansi pa nu mostra ma nu ta kúnfia na Jeová. Txeu irmon di nos kongregason éra novu na verdadi. Nton, nu pidi Jeová pa djuda-nu ser un bon izénplu di fé.”

7 Modi ki Jeová responde ses orason? Ryan fla: “Lógu dipôs ki nu tirmina di faze orason kel tristéza ki nu sta xintiba na komésu, ba ta kaba. Pas di Deus guarda nos korason i nos pensamentu. Nu da kónta ma Jeová inda pode kontinua ta uza-nu si nu kúnfia na el.”

8-10. (a) Modi ki spritu di Deus pode djuda-nu óras ki nu sta preokupadu dimás? (b) Di ki maneras Jeová ta djuda-nu óras ki nu sta konsentradu na sirbi-l?

8 Tanbê, spritu di Deus ta pô-nu xinti kalmu i el ta lenbra-nu di testus di Bíblia ki ta djuda-nu ntende kuzê ki é más inportanti na vida. (Lé João 14:26, 27.) Repara kuzê ki kontise ku Philip ku Mary ki é un kazal ki sirbi na Betel pa kuazi 25 anu. Na kuatu mês, ses mai i otu algen di ses família móre. I dipôs es tevi ki kuida di pai di Mary, ki ten un prubléma gravi di saúdi.

9 Philip fla: “N ta pensaba ma N sta ta lidaba dretu ku kel situason, má sta ta faltaba algun kuza. Nton, N staba ta lé un artigu di studu di Sentinéla i N atxa testu di Colossenses 1:11. N staba ta aguenta, má N ka sta ta fazeba el di midjór manera. N meste ‘aguentaba ku paxénxa i alegria’. Kel versíklu li lenbra-m ma nha alegria na vida, ka ta dipendeba di nha situason, má di ten spritu di Deus na nha vida.”

10 Philip ku Mary resebe bensons di txeu manera, pamodi es mante konsentradu na sirbi Jeová. Lógu dipôs ki es sai di Betel, es tudu dôs atxa studantis di Bíblia ki krê studaba más ki un bês pa simana. Mary fla: “Kes studanti ta daba nos txeu alegria. Éra un manera ki Jeová ta mostraba, ma el ta kuidaba dretu di nos.”

FAZE ALGUN KUZA PA JEOVÁ PODE ABENSUA-U

Modi ki nu pode imita izénplu di Juzé, óras ki nos situason muda? (Odja parágrafus 11 ti 13.)

11, 12. (a) Kuzê ki Juzé faze pa Jeová podia abensuaba el? (b) Modi ki Jeová rekonpensa Juzé?

11 Óras ki nos vida muda di un óra pa kel otu, nu pode fika txeu preokupadu i konsentra sô na nos prublémas. Kel-la podia kontiseba ku Juzé. Má, el disidi faze se midjór i odja kel situason di un otu manera. Juzé staba na kadia. Má simé el trabadja duru pa kunpri tudu kuza, ki xéfi di guarda ta mandaba el faze. El ta fazeba mésmu kuza kantu el ta trabadjaba pa Putifar. — Gén. 39:21-23.

12 Un dia, Juzé mandadu kuida di dôs ómi ki ba prézu. Es ta trabadjaba na palásiu djuntu ku Faraó. Juzé ta trataba es dretu i es ta xintiba avontádi pa konta-l ses preokupason. Un dia es konta-l kuzê ki es sunha na kel noti ki pasa. (Gén. 40:5-8) Juzé ka sabia ma kel konbérsu ta djudaba el fika livri otu bês. Dôs anu dipôs, el tradu di kadia i el bira un ómi poderozu na Ijitu. Sô Faraó ki tinha puder más ki el. — Gén. 41:1, 14-16, 39-41.

13. Si nu sta pasa pa situason difísil, kuzê ki nu pode faze pa Jeová abensua-nu?

13 Sima Juzé, nu pode pasa pa un situason ki nu ka ta pode kontrola. Má si nu ten paxénxa i nu faze nos párti, Jeová ta abensua-nu. (Sal. 37:5) Mésmu óras ki nu sta txeu preokupadu i nu ka sabe kuzê ki nu ta faze, nu ka ta ‘fika dizusperadu’ ô sen speransa. (2 Cor. 4:8; nóta di rodapé) Jeová ta sta ku nos prinsipalmenti si nu sta konsentradu na nos trabadju di pregason.

MANTE KONSENTRADU NA PREGASON

14-16. Modi ki Filipi mante konsentradu na pregason, mésmu kantu se vida muda?

14 Filipi ki éra pregador, pasa pa mudansas na vida, má el mante konsentradu na se pregason. El staba kontenti ku se novu diziginason na Jiruzalen. (Atos 6:1-6 ) Má tudu kuza muda. Dipôs ki Estevão  * matadu, kristons pirsigidu i es fuji di Jiruzalen. Sikrê ku kel mudansa, Filipi ka fika sen faze nada. Dja ki el krê kontinuaba ta sirbi Jeová, el bai prega na sidadi di Samaria, undi pesoas meste obiba notísias sábi. — Mat. 10:5; Atos 8:1, 5.

15 Filipi staba prontu pa bai undi spritu di Deus mandaba el. Pur isu, Jeová uza-l pa el leba notísias sábi undi pesoas inda ka obiba kel mensaji. Txeu judeu ta disprezaba samaritanus i ta trataba es mariadu. Má Filipi ta trataba tudu algen igual i el tinha vontadi di papiaba ku es sobri notísias sábi. É pur isu ki samaritanus obi-l ku txeu atenson! — Atos 8:6-8.

16 Dipôs di kel-li, spritu di Jeová orienta Filipi pa ba prega na sidadi di Asdodi i Sezarea. Kes dôs sidadi la tinha txeu algen di otus nason. (Atos 8:39, 40 ) Uns 20 anu dipôs ki Filipi prega na Samaria, se vida muda otu bês. Gósi el éra xéfi di família i el fika ta prega sô na un tiritóriu. Má, el mante konsentradu na pregason i Jeová kontinua ta abensua-l el ku se família. — Atos 21:8, 9.

17, 18. Modi ki mante konsentradu na pregason, ta djuda-nu mésmu óras ki nos vida muda?

17 Txeu irmon ki staba na sirvisu pa ténpu interu, fla ma es ka perde alegria mésmu kantu ses situason muda, pamodi es staba konsentradu na pregason. Odja izénplu di un kazal na Áfrika di Sul ki txoma Osborne i Polite. Kantu ki es sai di Betel, es pensa ma ta sérba faxi atxa un trabadju ki ta dexaba es ser pioneru i un lugar pa es mora. Má, Osborne fla: “Nu ka atxa trabadju na ténpu ki nu sta speraba.” Se mudjer Polite fla: “Nu ten três mês ta djobe trabadju i nu ka tinha ninhun dinheru guardadu. Foi txeu difísil.”

18 Kuzê ki djuda-s na kel situason difísil? Osborne fla: “Prega djuntu ku kongregason djuda-nu txeu, pa nu kontinua ku nos menti konsentradu sen dizanima.” Envês di es fika xintadu na kaza preokupadu, es mante okupadu na pregason. Faze kel-li djuda-s ten txeu alegria! Osborne tanbê fla: “Nu djobe trabadju na tudu lugar ti ki nu atxa.”

POI TUDU KUNFIANSA NA JEOVÁ

19-21. (a) Kuzê ki pode djuda-nu kontinua ku pas? (b) Pamodi ki é bon pa nos óras ki nu ta sforsa pa lida dretu ku mudansa na vida?

19 Sima dja nu odja, nu debe faze tudu ki nu pode sima nos situason ta da i nu kúnfia sénpri na Jeová. Si nu faze si, nu ta ten pas déntu nos, ka ta nporta kuzê ki kontise. (Lé Miqueias 7:7.) Ku ténpu, nu ta odja ma manera ki nu lida ku kes mudansa, ta djuda-nu ten un amizadi más fórti ku Jeová. Polite ki dja nu papiaba di el antis, fla: “Kantu N sai di Betel, N prende kuzê ki siginifika dipende di Jeová, mésmu óras ki vida ta parse txeu difísil. Nha amizadi ku Jeová fika más fórti.”

20 Mary ki nu pâpia di el na parágrafu 8, ti inda sta ta kuida di se pai ki dja sta grandi i el é pionera. El fla: “N prende ma óras ki N sta preokupadu dimás, N meste para, faze orason i dipôs diskansa un poku. N prende ma N debe dexa kuzas na mô di Jeová. Kel-li é un lison más inportanti ki N prende i é un kuza ki nu ta ben meste txeu na futuru.”

21 Lloyd ku Alexandra, ki nu pâpia di es na parágrafu 1, rekonhise ma kel mudansa ki es pasa pa el, poi ses fé na próva di un manera ki es ka sta speraba. Má es odja ma kel próva di fé djuda-s. Gósi es sabe ma ses fé é fórti i ta konsola-s óras ki es tene prublémas. Tudu kel-la djuda-s bira un algen midjór.

Mudansas ki nu ka sta ta spéra pode traze-nu bensons ki nu ka sta ta spéra! (Odja parágrafus 19 ti 21.)

22. Si nu faze kel ki nu ta pode sima nos situason ta da, ki sertéza nu pode ten?

22 Na mundu ki nu sta vive, nos vida pode muda di un óra pa otu. Nu pode resebe un novu diziginason na sirvisu di Jeová, nu pode panha prubléma di saúdi, ô talvês nu meste kuida di nos família. Ka ta nporta kuzê ki pode kontise, bu pode ten sertéza ma Jeová ta kuida di bo i el ta djuda-u na óra sértu. (Heb. 4:16; 1 Ped. 5:6, 7) I désdi gósi faze kel ki bu pode sima bu situason ta da. Faze orason pa Jeová i prende poi tudu kunfiansa na el. Si bu faze kel-li, ka ta nporta mudansa ki kontise na bu vida, sénpri bu ta ten pas ki ta ben di Jeová.

^ par. 4 Algun ténpu dipôs ki Juzé sai di kadia, el poi se primeru fidju nómi di Manasés pamodi el fla: ‘Deus pô-m ta skese di tudu nhas disgrasa’. El ntende ma se fidju éra un prezenti ki Jeová da-l pa konsola-l. — Gén. 41:51, nóta di rodapé.

^ par. 14 Odja artigu “Bu sabia?” na kel Sentinéla li.