Bai pa asuntu

Bai pa lista di asuntus

STUDU 39

Mostra brandura krê fla ma bo é fórti

Mostra brandura krê fla ma bo é fórti

“Skravu di Sinhor ka meste briga, má el meste mostra bondadi pa tudu algen”. — 2 TIMÓTIU 2:24.

KÁNTIKU 120 Nu ser umildi sima Jizus

KUZÊ KI NU STA BEN STUDA a

1. Sobri kuzê ki nu pode perguntadu na trabadju ô na skóla?

 MODI ki bu ta xinti óras ki un koléga di trabadju ô di skóla ta faze-u perguntas sobri kuzê ki bu ta kridita na el? Bu ta fika nervozu? Maioria di nos ta xinti si. Má kes pergunta ki un algen ta faze pode djuda-nu intende kuzê ki el ta pensa ô ta kridita na el, asi ta fika más fásil pâpia ku el sobri kes notísia sábi. Má, alvês un algen pode faze un pergunta pa dizafia-nu. Nu ka ta fika dimiradu. Kel-li ta kontise pamodi alguns algen obi informasons mariadu sobri kes kuza ki nu ta kridita na el. (Atus 28:22) Tanbê nu sta ta vive na “ténpu di fin”, ki txeu algen “ka ta krê konkorda ku otus” i ti es é “runhu”. — 2 Tim. 3:1, 3.

2. Pamodi ki é bon ser un algen brandu?

2 Bu pode pergunta: ‘Modi ki N pode kontinua kalmu i mostra bondadi óras ki algen krê diskuti ku mi sobri kuzê ki N ta kridita na el?’ Kuzê ki pode djuda-u? Un kuza ki pode djuda-u é brandura. Un algen brandu ka ta xatia faxi, má el ta konsigi kontrola óras ki algen provoka-l ô óras ki el ka sabe kuzê ki el ta responde. (Pro. 16:32) Má é klaru ki alvês é ka fásil ser un algen brandu. Modi ki bu pode dizenvolve brandura? Modi ki bu pode responde ku brandura óras ki algen ta duvida di kuzê ki bu ta kridita na el? I si bo é pai ô mai, modi ki bu pode inxina bus fidju difende ses fé ku brandura? Nu ben odja.

MODI KI BU PODE SER UN ALGEN BRANDU

3. Pamodi ki nu pode fla ma un algen brandu é fórti envês di fraku? (2 Timótiu 2:24, 25)

3 Un algen brandu é fórti, el é ka fraku. Bu ta meste ser fórti pa bu kontinua kalmu óras ki bu ta pasa pa un situason difísil. Brandura é un kualidadi ki ta faze párti di “frutu di spritu”. (Gál. 5:22, 23) Palavra gregu ki traduzidu pa “brandura” alvês ta uzadu pa pâpia di un kabalu brabu ki dipôs ta biradu mansu. Pensa na un kabalu asi. El é mansu, má el ta kontinua fórti. Modi ki nu pode ser brandu i omésmu ténpu fórti? Nu ka ta pode faze kel-li nos sô. Nu meste faze orason ta pidi spritu santu di Deus pa djuda-nu dizenvolve kel kualidadi bunitu li. Ten txeu algen ki prende mostra brandura. Pur izénplu, txeu irmon ku irmans mostra brandura kantu otus algen tenta provoka-s. I kel-li pode djuda kes algen ten un bon ideia sobri Tistimunhas di Jeová. (Lé 2 Timótiu 2:24, 25.) Modi ki bu pode poi brandura ta bira un di kes pontu fórti ki bu ten?

4. Kuzê ki izénplu di Izaki pode inxina-nu sobri brandura?

4 Txeu stória na Bíblia ta mostra ma brandura é un kualidadi ki ten txeu valor. Odja izénplu di Izaki. Kantu el ba mora na Jerar, se vizinhus, ki éra filisteus, fika ku invéja di el i es tapa tudu kes posu ki sérvus di se pai dja kobaba. Envês di Izaki briga ku kes filisteu pa kontinua ku kes posu, el ba mora más lonji i el koba otus posu. (Gén. 26:12-18) Má kes filisteu fla ma agu di kes posu éra di ses tanbê. Má simé, Izaki kontinua kalmu. (Gén. 26:19-25) Kuzê ki djuda Izaki kontinua ta mostra brandura, sikrê ta parse ma kes algen staba disididu na provoka-l? Di serteza, el sigi izénplu di se pai ku se mai. El prende txeu ku manera mansu di se pai Abraon i ku izénplu di Sara ki tinha ‘un spritu kalmu i mansu.’ — 1 Ped. 3:4-6; Gén. 21:22-34.

5. Ki izénplu ta mostra ma pai ku mai pode inxina ses fidju ma brandura ten txeu valor?

5 Pai ku mai ki ta sirbi Jeová, nhos pode ten serteza ma nhos tanbê nhos pode inxina nhos fidjus ma brandura ten txeu valor. Odja izénplu di Max, ki ten 17 anu. Na skóla i na pregason, el tinha ki lidaba ku pesoas ki ta staba xatiadu. Ku paxénxa, se pai ku se mai djuda-l dizenvolve brandura. Es fla: “Max intende ma é fásil reaji ku raiba ô violénsia, má un algen fórti ta kontinua kalmu.” Inda ben ki Max prende bira un algen brandu. b

6. Modi ki faze orason pode djuda-nu midjora na mostra brandura?

6 Kuzê ki nu pode faze óras ki un algen ta provoka-nu, sima pâpia mal di nómi di Deus ô di Bíblia? Nu debe pidi Jeová se spritu santu i se sabedoria pa responde di manera brandu. I si dipôs nu da kónta ma nu ka aji dretu? Nu pode ora otu bês sobri kel asuntu i pensa na modi ki nu pode midjora si nu provokadu otu bês. Si nu faze si, Jeová ta da-nu se spritu santu ki ta djuda-nu kontrola i mostra brandura.

7. Modi ki lenbra di alguns testu di Bíblia pode djuda-nu kontrola na situasons difísil? (Provérbios 15:1, 18)

7 Ten txeu testu di Bíblia ki pode djuda-nu óras ki é difísil pâpia ku brandura. Spritu santu di Deus pode djuda-nu lenbra di kes testu. (Juan 14:26) Pur izénplu, kes prinsípiu ki nu ta atxa na livru di Provérbios pode djuda-nu mostra brandura. (Lé Provérbios 15:1, 18.) Kel livru di Bíblia li tanbê ta mostra-nu ma é bon kontinua kalmu na situasons difísil. — Pro. 10:19; 17:27; 21:23; 25:15.

MODI KI INTENDE DRETU TA DJUDA-NU MOSTRA BRANDURA

8. Pamodi ki nu debe pensa na kuzê ki talvês poi un algen ta faze un pergunta?

8 Intende dretu tanbê pode djuda-nu. (Pro. 19:11) Un algen ki ta intende dretu ta konsigi kontrola óras ki otus algen ta labanta dúvida sobri kuzê ki el ta kridita na el. Alguns pergunta ô dúvida é sima un pédra di jélu grandi ki ta sta ta boia na mar. Kel párti más grandi ta sta baxu di agu, pur isu nu ka ta konsigi odja-l. Pur izénplu, talvês un algen ta faze un pergunta, má nu ka ta sabe kuzê ki pô-l ta faze kel pergunta. Pur isu, antis di responde é bon nu intende ma nu pode ka sabe kuzê ki poi kel algen ta faze kel pergunta. — Pro. 16:23.

9. Modi ki Jidion mostra brandura i ma el intende kes ómi di Efrain dretu?

9 Odja modi ki Jidion pâpia ku kes algen di Efrain. Es staba xatiadu i es pergunta-l pamodi ki el ka txoma-s antis pa es bai géra kóntra kes inimigu di Israel. Éra sô kel-la ki teneba es xatiadu? Ô éra pamodi ses orgulhu? Ka ta inporta é pamodi, ku sabedoria, Jidion tenta intende pamodi ki es staba xatiadu i el responde-s ku brandura. Kal ki foi rezultadu? Kantu el pâpia ku es, ‘es fika más kalmu.’ — Juí. 8:1-3.

10. Kuzê ki ta djuda-nu sabe modi ki nu ta responde un algen ki ta faze-nu perguntas sobri kuzê ki nu ta kridita na el? (1 Pedru 3:15)

10 Talvês, un koléga di trabadju ô di skóla ta pergunta-nu pamodi ki nu ta vive di akordu ku Bíblia. Nu ta faze nos midjór pa difende kuzê ki nu ta kridita na el, má nu ta mostra ruspetu pa kuzê ki kel algen ta pensa. (Lé 1 Pedru 3:15.) Nton, envês di atxa ma ku kel pergunta kel algen sta ta ataka-nu ô ta kritika-nu, nu debe pensa ma kel pergunta ta djuda-nu sabe kuzê ki kel algen ta preokupa ku el. Ka ta inporta pamodi ki kel algen faze kel pergunta, nu debe responde ku bondadi i brandura. Nos respósta pode poi kel algen ta analiza dretu kuzê ki el ta pensa na el. Sikrê ta parse ma kel algen é duru ô ma el sta faze-nu trósa, nos obijetivu debe ser responde ku brandura. — Rom. 12:17.

Óras ki bu pensa primeru na pamodi ki un algen ta konvida-u pa un fésta di aniversáriu, bu ta konsigi responde midjór. (Odja parágrafus 11 i 12.)

11-12. (a) Kuzê ki nu pode pensa na el antis di responde un pergunta difísil? (Odja fotu.) (b) Da un izénplu ki ta mostra modi ki pergunta ki un algen ta faze pode djuda-nu ten un bon konbérsu.

11 Pur izénplu, si un koléga di trabadju pergunta-nu pamodi ki nu ka ta faze fésta di aniversáriu, nu debe pensa na kel-li: El pode sta ta pergunta si nu ta dexadu divirti? Ô el pode xinti ma dja ki nu ka ta faze fésta di aniversáriu, kel-li pode prujudika anbienti na trabadju? Primeru, nu pode ilojia nos koléga di trabadju pamodi el ta preokupa ku otus. I dipôs nu pode garanti-l ma nos tanbê, nu gosta di ten un anbienti sábi na trabadju. Kel-li pode da-nu oportunidadi di ten un bon konbérsu sobri kuzê ki Bíblia ta mostra sobri fésta di aniversáriu.

12 Nu pode faze mésmu kuza óras ki un algen ta faze-nu otus pergunta difísil. Un koléga di skóla pode fla ma Tistimunhas di Jeová debe muda kuzê ki es ta atxa sobri ser omoseksual. El ta fla kel-li pamodi el ka ta intende dretu kuzê ki Tistimunhas di Jeová ta fla sobri ser omoseksual? Ô é pamodi el ten un amigu ô un família ki é omoseksual? El ta atxa ma nu ta ôdia kes algen ki é omoseksual? Talvês nu meste garanti-l ma nu ta preokupa ku tudu algen i ma nu ta ruspeta direitu ki kada algen ten di skodje kuzê ki el krê. c (1 Ped. 2:17) I nu pode fla-l ma sigi leis di Bíblia sobri konportamentu ta djuda-nu.

13. Modi ki bu pode djuda un algen ki ta fla ma ka ta faze sentidu kridita na Deus?

13 Óras ki un algen ka ta konkorda ku nos, nu ka debe pensa lógu ma nu sabe na kuzê ki el ta kridita. (Titu 3:2) Pur izénplu, i si un koléga di skóla fla-u ma ka ta faze sentidu kridita na Deus? Bu debe pensa lógu ma el ta kridita na ivoluson i ma el sabe txeu kuza sobri kel asuntu li? Pode ser ki el sta ta ripiti kuzas ki el obi. Envês di kumesa ta pâpia sobri ivoluson, bu pode da bu koléga algun kuza pa el pensa na el. Talvês bu pode mostra-l un informason sobri kriason na jw.org. Pode ser ki dipôs el ta krê pâpia sobri un artigu ô un vídiu ki el atxa la. Mostra ruspetu di kel manera li pode djuda-l krê prende más sobri kuzê ki Bíblia ta fla.

14. Modi ki Nial uza jw.org dretu pa djuda un koléga di skóla ki tinha un ideia mariadu sobri Tistimunhas di Jeová?

14 Un jóven ki txoma Nial ta kustuma uza jw.org pa mostra ma kuzê ki alguns algen ta fla sobri Tistimunhas di Jeová é ka verdadi. El fla: “Un koléga di skóla txeu bês ta flaba mi ma N ka ta kridita na siênsia pamodi N ta kunfia na un livru ki é xeiu di stórias inventadu.” Pamodi koléga di Nial ka dexa-l splika kuzê ki el ta kridita na el, Nial fla-l pa el entra na jw.org, na párti “Siênsia ku Bíblia.” Dipôs, Nial da kónta ma se koléga lé kel informason i el krê papiaba sobri modi ki vida kumesa. Bu pode ten mésmu rezultadu.

PRIPARA BU FAMÍLIA

15. Modi ki pai ku mai pode djuda ses fidjus responde ku brandura óras ki kolégas di skóla ta faze-s perguntas sobri kuzê ki es ta kridita na el?

15 Pai ku mai pode inxina ses fidjus dretu modi ki es ta responde ku brandura, óras ki es fazedu algun pergunta sobri kuzê ki es ta kridita na el. (Tia. 3:13) Alguns pai ku mai ta trena ku ses fidjus duránti adorason na família. Es ta analiza asuntus ki pode papiadu di el na skóla, es ta djobe modi ki es ta responde i es ta inxina ses fidjus modi ki es ta pâpia ku brandura i di un manera ki ta toka korason. Odja kuadru “ Trena pode djuda bu família.”

 

16-17. Modi ki trena antis di responde un algen pode djuda jóvens?

16 Trena pode djuda jóvens splika kuzê ki es ta kridita na el i konvense es mê ma es ten txeu motivu pa kridita na kel ki Bíblia ta fla. Na kel grupu di artigus “Perguntas ki jóvens ta faze” ten alguns kuadru ki pode djuda jóvens. Es fazedu pa djuda jóvens bira ses fé más fórti na kuzê ki es ta kridita na el i pripara-s pa responde di es pa es. Óras ki nu ta studa kes artigu li na família, nos tudu nu pode prende difende nos fé di manera brandu i ki ta toka korason.

17 Un jóven ki txoma Mateus splika modi ki kel trenu li djuda-l. Na adorason na família, Mateus i se pai ku se mai ta kustuma piskiza alguns pergunta ki es pode fazeba el na skóla. El fla: “Nu ta pensa na alguns pergunta ki N pode fazedu na skóla i dipôs nu ta trena modi ki N pode responde ku bazi na piskiza ki nu faze. Óras ki N ten serteza pamodi ki N ta kridita na Bíblia, N ta ten más kunfiansa i N ta xinti ma é más fásil responde ku brandura óras ki otus faze-m pergunta.”

18. Kuzê ki Kolosensis 4:6 ta inxina-nu?

18 Sikrê óras ki nu ta splika kuzas di manera klaru i ku serteza, é ka tudu algen ki ta seta kuzê ki nu ta fla. Má pâpia ku jetu i ku brandura pode djuda. (Lé Kolosensis 4:6.) Pâpia ku un algen sobri kuzê ki nu ta kridita é sima bota-l un bóla. Nu pode bota kel bóla ku jetu ô ku forsa. Si nu bota-l ku jetu, ta ser más fásil kel algen pega kel bóla i kontinua ta djuga. Di mésmu manera, si nu ta pâpia ku jetu i ku brandura, kes algen pode krê obi-nu i kontinua ta pâpia ku nos. É klaru ki si un algen krê diskuti ô faze-nu trósa, nu ka ten ki kontinua kel konbérsu. (Pro. 26:4) Má maioria di algen talvês ka ta faze si. Na verdadi, txeu algen pode obi-nu.

19. Kuzê ki debe pô-nu ta krê ser brandu óras ki nu ta difende kuzê ki nu ta kridita na el?

19 Ta fika klaru ma nu ta ten bons rezultadu óras ki nos é un algen brandu. Pidi Jeová pa da-u kel forsa ki bu meste pa kontinua brandu óras ki bu ta responde perguntas difísil ô óras ki bu ta kritikadu di manera injustu. Lenbra ma bu brandura pode ka dexa opinions diferenti bira diskuson. I bu respósta ku brandura i ruspetu pode poi alguns algen ta muda ses opinion sobri nos i sobri kuzê ki Bíblia ta inxina. Sta “sénpri prontu pa difende” kuzê ki bu ta kridita na el i “faze-l ku brandura i ku txeu ruspetu.” (1 Ped. 3:15) Sin, óras ki bu ta mostra brandura, bu sta mostra ma bo é fórti!

KÁNTIKU 88 Djuda-m ntende bus mandamentu

a Kel studu li ten sujistons ki pode djuda-nu difende kuzê ki nu ta kridita na el óras ki otus algen provoka-nu ô dizafia-nu. Nu ta ben odja modi ki nu pode faze kel-li ku brandura.

b Mudadu alguns nómi.

c Pa atxa bons sujiston odja artigu ku téma “Ser omoseksual é mariadu?” na jw.org.

d Bu pode atxa bons sujiston na jw.org na kes grupu di artigus “Perguntas ki jóvens ta faze” i na “Perguntas ki más ta fazedu sobri Tistimunhas di Jeová.”